Intervju/Premijet TK Kadrija Hodžić: SDP BiH ima najsnažniji ideološki kapacitet da reintegrira državu BiH

Ljevica u BiH je potpuno razjedinjena i to je jasno svima koji makar i usputno prate politička dešavanja u našoj zemlji. Ne samo da ne postoji jedinstven lijevi blok stranaka na nivou države, nego je su stranke lijeve orjentacije podijeljene i unutar entiteta, regiona, kantona… Premijer TK Kadrija Hodžić u intervjuu za Oslobođenje govori o uzrocima rajedinjenosti, kao i o tome zašto se ove stranke ne mogu jediniti u svom djelovanju.

Također, govori i o funkcionisanju TK, odgovarajući i na optužbe da SDP u TK koketira sa HDZ-om.

I prije ulaska u politiku bili ste izraziti ljevičar. Šta se desilo sa ljevicom u BiH? Smatrate li da previše očijuka sa desnicom, makar ona bila i zamaskirana, i zbog čega stranke koje se predstavljaju kao ljevica danas ne mogu naći zajedničko uporište?

– Lijeva ideja je potpuno razjedinjena, pa su na političkoj sceni prisutne “muke lijevom pripadanju”. Ljevica je u ozbiljnoj krizi socioekonomskog ideološkog identiteta svuda u svijetu, a političke specifičnosti u BiH ovu krizu samo multipliciraju. Za neispunjena očekivanja od ljevice u BiH možemo optužiti mnogo šta, od nekritičkog prihvatanja i bosanskim prilikama neprilagođenog trećeg puta evropskih socijaldemokrata, dominacije globalnog neoliberalizma koji je zamračio lijeve perspektive, nacijskog pripadanja nekih od po nazivu ljevičarskih partija ili koalicione sraslosti nekih od njih s etnonacionalnim politikama, odsustva integrativnih ili partnerskih interesa među ljevičarskim partijama, prisutnosti klijentelizma i ličnih interesa, pa do sujete i nekorektnih raskola među partijskim vođama, u recentnom razdoblju paradigmatičan je odnos socijaldemokrata u Federaciji BiH: Durakovića, Lagumdžije, Bešlagića i Komšića.

Smisao politike

Približavanje federalnih ljevičarskih stranaka nije moguće sve dok je nekima od njih bliska ideja da, citiraću jednog našeg politologa, “mogu pripitomiti nacionaliste igranjem u njihovom dvorištu”. U perspektivi već započetog prevazilaženja nekih od slabosti, SDPBiH ima najsnažniji ideološki kapacitet da reintegrira državu Bosnu i Hercegovinu i uvede je u demokratski civilizirani svijet. Vidjeli ste to na svečanoj akademiji povodom Dana državnosti u Banjoj Luci, gdje je jasno pokazano da se Bosna i Hercegovina vraća u Banju Luku! Više nego ikada ranije potrebna nam je dosljednost snaženja političkog i intelektualnog građanskog socijalno-liberalnog bloka, politike koja se ne vodi ni kao bošnjačka ni kao srpska ni kao hrvatska, već kao bosanska koja je po svojoj iskonskoj prirodi potpuno kompatibilna evropskoj kulturi i politici.

Mislite li da će Vlada koju predvodite pomoći SDP-u da ponovo ostvari dobar rezultat ili će koalicija sa trenutnim partnerima i očijukanje sa HDZ-om nanijeti štetu?

– Potpuno sam siguran da će rezultati koje Vlada ostvaruje podići izborni kapacitet SDP-a, ali i drugih stranaka iz vladajuće koalicije.

Najavljeno poskupljenje struje bi za Rudnik soli značilo cijenu veću za 133,5 posto, čime bi se dosadašnji godišnji trošak od dva miliona povećao na 4,5 do 5 miliona KM, odnosno sa 14 na 32 posto ukupnih godišnjih rashoda u 2022.

Vlada je jasno pokazala da može djelovati s pozicija reafirmiranja opšteg ili javnog interesa kao smisla politike, dokazujući to sasvim jasno na programskim principima, počev od po prvi put institucionalno zaokruženog snaženja borbe protiv korupcije, pa uvođenja objektivnih kriterija u raspodjeli javnih sredstava općinama, firmama i nevladinim organizacijama kojima smo smanjili prostor mogućim političkim utjecajima na diobe ovih sredstava. Jedina smo kantonalna vlada koja je stala na stranu rudara u njihovoj sindikalnoj borbi za socijalno-radni status. To sve govori o novom smjeru socijalne pravednosti u razvoju Kantona, što građani već prepoznaju. Što se tiče Vaše opaske o očijukanju sa HDZ-om, to nije bilo ni moguće jer, naprosto, HDZ nije dio skupštinske strukture TK-a. U medijima su se čak pojavljivali spinovi o mom nekakvom sastajanju sa čelnicima ove stranke. Božo Jurić, koji jeste bio u HDZ-u, došao je u ponuđenoj kvoti PDA kao Hrvat, a za izbor za ministra zdravstva kvalificirale su ga stručne kompetencije.

Jedan od projekata kojim se vaša vlada dičila je Ured za borbu protiv korupcije. Kad će taj ured početi raditi i polučiti konkretne rezultate?

– Ova vlada se izborila za nekoliko snažnih antikoruptivnih institucionalnih mehanizama, od Zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, Ureda za suzbijanje korupcije, te promjena i dopuna Zakona o državnoj službi. Posebno ističem Odluku kojom se Vlada obavezuje da neće vršiti zapošljavanje bliskih srodnika u pravoj i pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva, kao i bračnih i vanbračnih drugova, te tazbinskih srodnika do drugog stepena u kantonalnim organima uprave i drugim kantonalnim institucijama čiji je Kanton osnivač ili suosnivač, što dosad nije učinila nijedna vlada u BiH.

Konstituisanje Ureda za suzbijanje korupcije smo doveli do kraja. Ostalo je još samo pitanje rukovodioca, čiju proceduru izbora provodi Agencija za državnu službu, kojoj smo poslali zahtjev da počne proceduru javnog konkursa. S obzirom na to da provođenje javnog konkursa u najboljim uslovima traje 2-3 mjeseca, pa i više zbog mogućnosti ulaganja žalbi, Vlada je želeći ubrzati ovaj postupak privremeno ovlastila jednog državnog službenika u skladu sa Zakonom o državnoj službi da, dok se ne obavi izbor rukovodioca, izvrši sve neophodne pripreme za funkcionisanje Ureda. Dakle, Ured već počinje sa radom.

Ni u Vašem mandatu TK nije dobio toliko željenu promjenu u raspodjeli prihoda. Koliki je to hendikep za ovaj kanton?

– Fiskalna politika je uvijek sporno političko pitanje, tako da nema savršenog poreskog modela, pa ni u oblasti javnih prihoda koji su namijenjeni kantonima u FBiH. BiH je propustila da utvrdi regionalnu politiku kojom bi doprinosila rješavanju problema svog regionalnog razvoja, a nije riješila ni problem finansiranja glavnog grada Sarajeva. Ovi nedostaci su se pokušali nadoknaditi donošenjem Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH 2006. godine sa kasnijim neznatnim izmjenama, koji je uvođenjem pondera u kriterij raspodjele dao suboptimalna rješenja i neke kantone doveo u privilegovan položaj. Ipak, problem nije samo u pravednijim ponderima.

Vanjski šokovi

Mogli bismo ponovo problematizirati koeficijente raspodjele dodavanjem novih indikatora, naprimjer mjesta potrošnje, što bi vodilo akademskoj raspravi. Ipak, mislim da će pristup rješenju biti isključivo politički, dakle, dogovorom, za koji ne očekujem da će se riješiti u mandatu ove vlade do kraja 2022. godine.

Tuzlanski kanton je izrazito industrijska regija. Kako kao ekonomista gledate na poskupljenje električne energije i smatrate li da je to još jedan teret koji privredi neće dati da ispuni potencijal?

– Cijena električne energije zavisi od uslova na domaćem tržištu i formira je Regulatorna komisija za energiju.

Iz vrlo uproštene analize, tokom 2015, koja je polazila samo od jednakosti pondera za sve kantone, izveli smo računicu da u TK-u godišnje gubimo 25 do 30 miliona KM

Pravdanje za njeno podizanje može biti na strani vanjskih šokova, dok se unutarnji razlozi za poskupljenja tiču situacije u kojoj se nalaze Elektroprivreda BiH, odnosno generiranja dosadašnjih poslovnih gubitaka rudnika i obustave proizvodnje. Rudnici, stoga, ne mogu obezbijediti dovoljne količine uglja, pa Elektroprivreda BiH nabavlja ugalj od privatnog rudnika Stanari po cijeni, ako sam dobro obaviješten, većoj od cijene koju plaća vlastitim rudnicima. Krajnja posljedica bi bila snažan rast cijena industrijskih roba i usluga. Industrijska preduzeća bi ili smanjila proizvodnju ili povećala cijene proizvoda. Trpjeli bi naročito veliki industrijski potrošači poput Rudnika soli, Fabrike sode Şişecam, Koksare, Gikila i drugih.

(TIP)