Historija poručuje: Od BiH se ne smije odustati

BiH zemlja bogata kulturom, historijom, tradicijom. Sa izvanrednim krajolikom. Temelji njene državnosti, granica i opstojnosti obnovljeni su prije 78 godina. Ali ovih dana ponovo su na udaru. Onih snaga koje otvoreno pričaju o njenoj disoluciji. Evo pregleda historijskih, jasno utvrđenih činjenica.

BiH je na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a, davne 1943. godine u burnim vremenima revolucije obnovila svoju državnost.

“BiHi je dočekala osobođenje 1945. godine porušena, pobijena, osakaćena ako se kaže da od milion 14 hiljada žrtava u 2 svjetskom ratu, 350 hiljada otpada na BiH, na čitavu Jugoslaviju od 840 hiljada porušenih stanova i kuća polovina je na BiH“, kaže prof. dr. emeritus Enver Imamović, historičar.

Bh. narodi su tada u Mrkonjić Gradu, odlučili da žele živjeti u zajednici u kojoj su svi ravnopravni. Od tada ta uvjerenja nikada nisu bila na većem udaru retrogradnih politika koje potkopavaju temelje ZAVNOBiH-a.

„Ako je bilo moguće 43 ostvariti takvu vrstu društenog dogovora, koji će kroz drugo i treće zasjedanje postati parlamet BiH,dakle predstaničko tijelo koje treba biti odraz volje građana BiH i naroda koji u njoj žive, onda u 21 godini ne bi trebali reći da se problemi ne mogu rješavati, da nije moguće  – da moguće je“, smatra prof. dr. Amir Duranović, historičar.

Odluke ZAVNOBiH-a, kasnije su potvrđene i na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, kao i opredjeljenje da BiH bude ravnopravna Republika unutar jugoslovenske Federacije. Oduprijeti se otporima sa različitih strana i izboriti se za taj status bio je težak zadatak.

„Bilo je nekoliko prijedloga, da bude autonomna pokrajina kao Vojvodina i Kosovo, drugi je prijedlog bio a to su sve bili partizani, komunisti – Srbi i Hrvati iz tih redova da se podijeli između Srbije i Hrvatske“, govori prof. dr. emeritus Enver Imamović, historičar.

„Političar i vizionar Josip Broz Tito, on je u stvari presudio, da će BiH biti zemlja ranopravnih naroda, ta odluka o ravnopravnosti nikad nije aktualnija nego danas“, tvrdi prof. dr. Tomislav Išek, historičar.

78 godina od Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a, na sceni je djelovanje snaga koje negiraju nepobitne činjenice, te koče napredak naše zemlje.

„Prihvatanjem istorijske činjenice iskazane u odlukama ZAVNOBiH-a kako je moguć zajednički život i zajednička saradnja, delegitimira savremene političke elite, koje svoju legitimnost crpe na temeljima tvrdog nacionalizma“, kaže Husnija Kamberović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

„Sistem obrazovanja i jedno ludilo sa lažima i neistinama šta se desilo je posljedica ovakvog našeg stanja.BiH je došla najteži period svoje povijesti, ali sve ima svoj kraj pa i oni koji su protiv BiH, koji govore otvoreno o njenoj disoluciji“, rekao je prof. dr. Tomislav Išek, historičar.

Decenijama smo taoci politika koje zagovaraju da je kohabitacija različitih naroda – nemoguća. Koliko su prodorni i spremni odgovoriti oni koji imaju drugačija uvjerenja.

„Neuspjeha se ne treba bojati, nije problem ne uspjeti nego odustati, od BiH se ne smije odustati“, poručuje prof. dr. Amir Duranović, historičar.

„Mi iz historije znamo da je vladajuće klase nemoguće sa vlasti ukloniti samo izborima, vladajuće klase se uklanjaju samo revolucijama, taj tvrdi nacionalizam koji konačno mora pasti“, rekao je Husnija Kamberović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Kulturu sjećanja potisnuli su oni koji su svoju legitimnost gradili na negiranju temeljnih vrijednosti antifašizma sadržanim u identitetu bh. društva. 78 godina od Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, Dan državnosti – obilježava se samo u jednom dijelu države dok se u drugom otvoreno priča o secesiji.

(TIP/Izvor: federalna.ba)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.