Za premijera Federacije BiH Fadila Novalića prijedlog Zakona o porezu na dohodak i prijedlog Zakona o doprinosima značit će nova radna mjesta i povećanje plaća radnicima, a za opoziciju to je udar na radnike, uključujući radnike koji rade po ugovorima o djelu, ili freelancere, „koji će plaćati znatno veće poreze“.

Prijedlozi ovih zakona koje je Federalna vlada uputila u parlamentarnu proceduru izazvao je oštru polemiku među opozicionim partijama, ali i među građanima na društvenim mrežama. Među kritikama se ističe prijedlog da bi po novom Zakona o porezu na dohodak građani morali platiti porez, između ostalog i nakon prodaje nekretnine, ali i porez na nekretninu koju dobiju u nasljedstvo.

„Porez na nasljedstvo bi bio veliki problem, naročito za građane sa niskim budžetom“, rekao je ekonomist Admir Ćavalić, pozivajući vladu da preciznije objasni pod kojim uslovima bi građani plaćali porez na nasljedstvo. Većina mladih ljudi u Bosni i Hercegovini ostaju živjeti u porodičnoj kući sa roditeljima čak i nakon što zasnuju vlastite porodice, zbog skupih stanova i niskih plata. Bojazan je da bi porez na nasljedstvo za mnoge bio ogromna prepreka da naslijeđenu nekretnine uopće upišu u vlasništvo.

O svemu se u petak putem društvenih mreža oglasio i federalni premijer Novalić: […] istina je da će se porez na dohodak [od deset posto] ubuduće naplaćivati na dividendu na udjele u firmama, prihod od kamata na štednju i trgovinu nekretninama, ali je ovo slučaj u svim razvijenim poreznim sistemima u svijetu i pogađa, prije svega, one imućnije članove društva“, napisao je u petak premijer Novalić na društvenoj mreži Facebook, dodajući da će se porez na dohodak također naplaćivati „na sve prihode od igara na sreću” gdje vidi „značajan napredak u odnosu na situaciju koju imamo u ovom trenutku“.

Novalić: Ključne reforme

Da bi rasteretila privredu i omogućio rast plata, naveo je Novalić, Vlada Federacije BiH je predložila izmjenu dva zakona, nazivajući ih „jednom od ključnih ekonomskih reformi“. Dakle, radi se o spornom Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o doprinosima, koji čekaju usvajanje na Parlamentu Federacije BiH. Premijer navodi da je usvajanje Zakona o doprinosima uslov za primjenu i Zakona o porezu na dohodak.

„Što se tiče prijedloga Zakona o porezu na dohodak, istina je da se stopa povećava s deset na 13 posto. Međutim, ključno je znati da se ovaj porez ubuduće neće ubirati na dio primanja do 800 KM. Dakle, radnici s najnižim primanjima neće plaćati niti jednu marku poreza na dohodak, što trenutno nije slučaj, i u konačnici predstavlja rasterećenje. Zapravo, samo oni radnici koji budu imali neto platu prije oporezivanja veću od 2.440 KM će ubuduće plaćati veći porez na dohodak nego što je trenutno slučaj. Svi ostali radnici koji primaju manje i kojih je u Federaciji BiH 96 posto će plaćati manje poreza na dohodak“, rekao je premijer.

„Ali najvažnije […] novi Zakon o porezu na dohodak će biti usvojen samo ukoliko istovremeno bude usvojen i novi Zakon o doprinosima kojim se smanjuju doprinosi s 41,5 posto na 32,5 posto. Ovo predstavlja značajne uštede za privredu, mjera je koju godinama traže svi ljudi u našem društvu, i otvara prostor za proširenje proizvodnje, novi broj radnih mjesta i povećanje plate radnika. Istina je da će se oporezivati sve trenutno neoporezive naknade poput toplog obroka i prijevoza, ali će zbog ušteda zbog manje stope doprinosa poslodavci imati priliku da radnicima nadoknade ovaj gubitak i još im i povećaju platu“.

Premijer i analitičari različito tumače i dio zakona koji se odnosi na ugovore o radu. Ekonomist Faruk Hadžić kaže da bi se po novom vladinom zakonu doprinosi na ugovore o djelu plaćali po stopi doprinosa kao i za puni radni odnos, a radnici koji rade na ugovoru o djelu i dalje ne bi mogli koristiti usluge zdravstvenog osiguranja. Novalić pak tvrdi da je novim prijedlozima cilj ubuduće svim uposlenicima omogućiti zdravstvenu zaštitu.

Arapović: Oporezivanje svega što dosad nije bilo oporezovano

Za ovako ozbiljne poreske reforme opozicione stranke traže de budu uključene u reforme. SDP-ov zastupnik u Federalnom parlamentu Irfan Čengić kaže da je prilikom izrade zakona Vlada odbila amandmane SDP-a te nema nikakvu saradnju sa opozicijom kako bi se došlo do najboljeg rješenja, a po svemu sudeći izostaje saradnja i “unutar koalicije po ovim pitanjima“.

Nezavisni zastupnik Adis Arapović rekao je kako se čini da je Federalna vlada „opet izabrala da velikom akrobatikom ponovo prioritetom proglasi budžetske prihode, umjesto poreskog rasterećenja privrede i radnika“.

„Zbir vladinih rasterećenja kroz Zakon o doprinosima poništit će se kroz Zakon o porezu na dohodak“, smatra Arapović, dodajući da su prema famoznom, vladinom neutralnom poreskom efektu, „uštede i restrikcije u javnoj potrošnji“ ponovo „tabu tema“.

„Prema novim rješenjima uskoro možemo očekivati oporezivanje svega što do sada nije bilo oporezovano, a sto je radnicima bio čisti prihod“, rekao je Arapović. „Ovo može biti prihvatljivo samo ukoliko se utvrdi i značajno poveća minimalna plata, barem na 900 KM [450 eura], umanji potrošnja javne administracije i drugi pasivni budžetski troškovi kako bi poreski zahvati u privredu i džepove radnika bili manji“.

Čengić: SDP neće podržati zakone

„Stav SDP-a je jasan i više puta artikulisan da nećemo podržati nove zakone o porezu na dohodak i doprinose bez zakona o minimalnoj plati i uključivanju opozicije u ovaj proces”, rekao je Čengić. „Ulazak toplog obroka i drugih naknada u oporezivanje bez obzira na smanjenje stopa doprinosa stvorit će veći trošak za poslodavce kojima sada radnici imaju primanja do 800 KM [400 eura] a upitno je da li će radnici uopšte imati veća primanja nakon reforme“.

Za Čengića, ova vlada nema legitimitet da predlaže zakone na ovakav način, jer se radi o nekoj vrsti tehničke vlade, pošto nova vlada nije izabrana ni tri godine nakon izbora 2018. godine.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Armin Aljović)

A