Dvodnevno ročište na kome će američka vlada ponovo tražiti izručenje osnivača WikiLeaksa Julliana Assangea da mu se sudi za optužbe o špijunaži, počinje danas u Londonu.

U januaru je sudija nižeg suda u Londonu odbacila američki zahtjev za izručenjem Assangea zbog objavljivanja preko Wikileaksa hiljada tajnih vojnih dokumenata prije deset godina. Sutkinja Vanessa Baraitser odbila je u januaru izručenje Assangea pozivajući se na zdravstvene razloge i navodeći da bi Assange mogao da se ubije ukoliko bi bio držan pod teškim američkim zatvorskim uslovima.

Ona je ipak odbacila argumente odbrane da bi se Assange suočio sa politički motivisanim američkim tužiocima koji bi zanemarili zaštitu o slobodi govora, i ocijenila da bi mu američki pravni sistem dao fer suđenje.

Advokatima američkih vlasti dozvoljeno je da ulože žalbu na odluku suda o odbijanju izručenja. Na ranijem ročištu oni su doveli u pitanje psihijatrijske nalaze u tom slučaju uz argument da Assange nije toliko bolestan da ne može da se uzdrži da se ne ubije.

Očekuje se da će Assange koji se nalazi u londonskom zatvoru Belmarsh, učestvovati na ročištu putem video veze, a da će dvoje sudija koji budu slušali žalbu donijeti odluku tek za nekoliko sedmica.

Čak ni tada neće biti kraj ove priče pošto strana koja gubi može da se žali Vrhovnom sudu Velike Britanije.

Američki tužioci optužili su Assangea u 17 tačaka za špijunažu i jednoj za zloupotrebe kompjutera zbog WikiLeaksove objave hiljada procurilih vojnih i diplomatskih dokumenata. Optužbe nose maksimalnu kaznu od 175 godina zatvora.

Tužioci smatraju da je Assange nezakonito pomogao američkoj vojnoj analitičarki Chelsea Maning da ukrade tajne diplomatske depeše i vojne dokumente koje je WikiLeaks kasnije objavio.

Advokati za 50-godišnjeg Assangea kažu da je djelovao kao novinar i da ima prava na zaštitu prema prvom amandmanu američkog Ustava koji se odnosi na slobodu govora, pošto je objavio dokumente koji su otkrili loše djelovanje američke vojske u Iraku i Afganistanu.

Assange je u zatvoru od kada je uhapšen u aprilu 2019. godine zbog kršenja uslovne slobode u drugom odvojenom pravnom postupku. Prije toga on je proveo sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu, gdje je pobjegao 2012. da izbjegne izručenje Švedskoj da bi odgovarao na navode o silovanju i seksualnom napadu.

Švedska je odustala od istraga o seksualnim prestupima u novembru 2019. zbog toga što je toliko vremena prošlo, ali Assange je ostao u zatvoru. Sutkinja koja je odbila njegovo izručenje SAD-u u januaru naložila je da mora da ostane u pritvoru dok traje žalbeni postupak SAD.

(TIP/Beta)