Aleksandar Vučić nije odustao od velikosrpskog projekta, ali ga vodi drugačijim metodama u želji da ostane upamćen kao ujedinitelj srpskih zemalja, dok se protiv Milorada Dodika i njegovih separatističkih ambicija u Bosni i Hercegovini treba boriti iskazivanjem sile.

To je stav američkog eksperta za politiku Janusza Bugajskog, višeg saradnika Fondacije Jamestown iz Washingtona i bivšeg direktora Istočnoevropskih studija na Centru za strateške i međunarodne studije iz američkog glavnog grada, koji je sumirao trenutno stanje na Zapadnom Balkanu sa epicentrom u Bosni i Hercegovini.

O trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, krizi i blokadi koja je prerasla u otvorenje prijetnje člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegove stranke SNSD o rušenju njenog poretka i nezavisnosti bh. entiteta Republika Srpska Bugajski kaže da Dodik testira međunarodne aktere kako bi procijenio koliko daleko može ići bez većeg povlačenja i potencijalnih sankcija prema sebi.

-Njegov je proračun da kombinacija faktora može stvoriti pogodan trenutak za otcjepljenje, uključujući paraliziranu Evropsku uniju, rastreseni SAD, regionalno asertivnu Srbiju i garancije Rusije da će služiti kao zaštitnik u slučaju bilo kakve intervencije države Bosne i Hercegovine ili NATO-a u Republici Srpskoj. Također će imati koristi od ambicije hrvatskih nacionalističkih vođa i opšteg stanja frustracije bosanskom vladom. Najefikasniji način obračuna s Dodikom je pokazati ko je jači na Balkanu. To će zahtijevati trostrani pristup. Prvo, novo vodstvo State Departmenta mora jasno dati do znanja da Washington i Brisel posjeduju sve potrebne dokaze o njegovim koruptivnim aktivnostima. Njegova imovina će se zamrznuti ili oduzeti, te će se pokrenuti krivični postupak, ako ne promijeni svoju politiku. Drugo, Aleksandra Vučića se mora privatno i javno upozoriti da će njegova ofanziva na susjedne države pod okriljem zaštite srpskog stanovništva naići na otpor. To se može kroz različite oblike, pomažući izgradnji efikasne vojske na Kosovu koja toj zemlji omogućuje da se kvalificira za članstvo u NATO-u, kroz veću podršku procrnogorskim strankama u Podgorici, kroz oslanjanje na Zagreb kako bi kontrolirali hrvatski nacionalisti u Bosni i Hercegovini, te kroz asertivna kampanja za prava bošnjačkih, albanskih i drugih naroda u Srbiji. I treće, potreban je efikasan regionalni potisak protiv destabilizirajućih utjecaja Rusije. To bi trebalo uključivati ​​protjerivanje ruskih obavještajnih agenata prerušenih u diplomate, poslovne ljude ili aktiviste nevladinih organizacija, antikorupcijsku kampanju usmjerenu na ruske izvore i istiskivanje ruskih državnih propagandnih kanala, prenosi Oslobođenje.

Na pitanje da li je moguć Dodikov scenario nezavisne Republike Srpske bez novog rata, koji se u Bosni i Hercegovini sve češće spominje, Bugajski kaže:

– Postoji jedno od tri rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Prvo je integrirana država, u kojoj centralna vlast u Sarajevu ima ovlaštenja i nadležnosti nad svim ključnim sigurnosnim i vanjskopolitičkim odlukama, a gdje se entitetski i kantonalni sistem zamjenjuje funkcionalnim regionalnim i gradskim vladama. Drugo rješenje je pomak prema etno-teritorijalnoj podjeli, novi rat uz učešće Srbije i Hrvatske, te zapadna vojna intervencija koja bi prisilila još jedan sporazum između zaraćenih strana, a u kojem se promašaji iz Dejtonskog sporazuma ne bi ponovili. Treće “rješenje” je rat u kojem Zapad ne bi uspio efikasno intervenirati iz straha od vojnog sukoba s Rusijom i konflikata zbog granica, teritorija i država koje bi činile regiju u doglednoj budućnosti, poručuje on.

Cijeli intervjuu za Al Jazeeru Balkans pročitajte OVDJE.

(TIP)