Konzumiranje mliječnih proizvoda moglo bi spriječiti srčani udar, tvrdi nova studija

11.10.2021 16:47
 

U studiji objavljenoj u časopisu PLoS Medicine istraživači su mjerili unos mliječnih proizvoda prema razinama masnih kiselina u krvi.

“Mnoga su se istraživanja oslanjala na to da su ljudi zabilježili količine i vrste mliječne hrane koju su pojeli, što je prilično teško, s obzirom na to da se mliječni proizvodi često koriste u raznim namirnicama”, kaže koautor studije dr. Matti Marklund sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj.

“Pored toga, mjerili smo razinu određenih masnih kiselina u krvi koje dolaze iz mliječne hrane, što daje objektivniju mjeru unosa mliječnih masti, stoga se ne moramo oslanjati na pamćenje ljudi ni kvalitetu baza podataka o hrani”, kaže Marklund. “Utvrdili smo da oni s najvišom razinom zapravo imaju najmanji rizik od kardiovaskularnih bolesti.”

Rezultati se temelje na nešto više od 4000 odraslih osoba iz Švedske, koja je među najvećim svjetskim potrošačima mliječnih proizvoda, a potvrđeni su objedinjavanjem podataka iz 17 drugih studija u kojima je sudjelovalo gotovo 43.000 sudionika u Velikoj Britaniji, SAD-u i Danskoj.

Potrošnja mliječnih masti procijenjena je kod švedskih 60-godišnjaka mjerenjem razine određene masne kiseline u krvi koja se uglavnom nalazi u mliječnoj hrani i može se koristiti za odražavanje unosa mliječne masti, prenosi Index.hr.

Pratili su ih u prosjeku 16 godina kako bi vidjeli koliko je njih imalo srčane, moždane i druge ozbiljne kardiovaskularne probleme, a koliko ih je umrlo od bilo kojeg uzroka u tom razdoblju.

Rizik od kardiovaskularnih bolesti je najmanji, a od ostalih bolesti također umanjen kod osoba s visokom razinom masnih kiselina – što odražava visok unos mliječnih masti. Zaključci su doneseni nakon uzimanja u obzir raznih čimbenika, uključujući dob, prihode, način života, prehrambene navike i druge bolesti.

“Ovi su odnosi vrlo zanimljivi, ali potrebne su nam dodatne studije kako bismo bolje razumjeli potpuni utjecaj mliječnih masti i mliječne hrane na zdravlje.” zaključio je Marklund.

Kardiovaskularne bolesti svjetski su ubojice broj jedan i odnose gotovo 18 milijuna života godišnje, piše The Independent.

(TIP/Foto: 123RF)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.