U Tuzli predstavljena monografija ‘Razgovor s Radimljom’

Hrvatsko kulturno društvo Napredak i Franjevački samostan u Tuzli upriličili su sinoć u Međunarodnoj galeriji portreta predstavljanje Monografije „Razgovor s Radimljom“ kojom kroz slike i tekst autori monografije Miroslav Palameta i Miro Raguž donose stolačke stećke. Kako je tijekom svog izlaganja rekao arheolog Ante Vujnović radi se o epohalnom djelu za Stolac, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ovo je prva monografija koja je rađena na temu jedne nekropole. Riječ je o možda najpoznatijoj i najljepšoj nekropoli stećaka Radimlji koja je od 2016. godine pod zaštitom UNESCO-a.

Maja Lopin, ravnateljica JU Radimlja iz Stoca istaknula je da nas ova monografija uči prije svega tome da stećci uvijek šalju poruku univerzalnosti, da oni nikome ne pripadaju ponaosob nego da su to kulturni spomenici svih nas. Pozvala je sve posjetitelje sinoćnje promocije da u svojim gradovima daju doprinos očuvanju stećaka, jer oni su naši istinski nacionalni spomenici koji svjedoče povijest ovih prostora i čuvaju kulturnu baštinu.

„Ono što je važno istaknuti, to je infrastruktura koju smo uspostavili na naše dvije nekropole u Stocu. Osim što smo je približili našem stanovništvu, sada smo kroz ovu monografiju približili stećke cijelom svijetu. Kada god razgovaramo o stećcima, uvijek naglašavamo da nam je misija, kao što je to misija i svim povjesničarima, arheolozima, da predstavimo stećke univerzalnima. Oni nisu naši, oni su univerzlani. Sada ih imamo i nadam se da ćemo ih imati i u budućnosti. Jer vrijeme prolazi, a mnoga dejstva na njih loše djeluju“, istaknula je Maja Lopin.

Arheolog Ante Vujnović je od samih početaka zajedno s Mirom Ragužem i profesorom Miroslavom Palametom bio involviran u cijeli projekt nastajanja ove vrijedne fotomonografije. Tijekom promocije u Tuzli Vujnović je istaknuo da fotomonografija „Razgovor s Radimljom“ ima vitalni značaj.

„Profesor Miroslav Palameta je svojim znanstvenim pristupom obradi stećaka, ali i pregledom povijesnog konteksta i geografskog smještaja nekropole potvrdio najveći doseg kritičke spoznaje o srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima ili stećcima. Ovim doprinosom je stao uz bok najpoznatijih bosanskohercegovačkih arheologa i povjesničara poput Alojza Benca, Šefika Bešlagića i Dubravka Lovrenovića. Nasuprot njemu, vjerojatno jedan od najvećih grafičkih dizajnera u našoj zemlji, Mario Raguž, ovim djelom je postavio najviše standarde kada je u pitanju grafička obrada stećaka, ali i samih monografija o stećcima“, rekao je Ante Vujnović.

I profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Tuzli Edin Mutapčić smatra da je „Razgovor s Radimljom“ veoma značajna monografija koja daje nemjerljiv doprinos našoj kulturnoj i povijesnoj baštini. Profesor Mutapčić smatra da je Radimlja sada najznačajniji i najprepoznatljiviji lokalitet stećaka u Bosni i Herecgovini. Radimlja je posebna jer ima i sjajnu komunikacijsku povezanost i nalazi se uz glavnu prometnicu što joj omogućava jednostavan pristup. Radimlja je u znanosti i udžbenicima među najprisutnijima i kao takva predmet je znanstvene obrade više od 150 godina.

„Ova fotomonagrija je veoma kvalitetno izrađena, s veoma kvalitetnim fotografijama, s jasnim dimenzijama, s mrežom koordinata. Moramo podsjetiti da Radimlja kao lokalitet zaista obiluje brojnim stilskim motivima i upravo je to ono što je posebno. Ova monografija je nastajala 2016. godine i svako onaj ko bude u budućnosti istraživao ovaj lokalitet s njom ima sigurnu podlogu i temelj daljih istraživanja“, kaže za Hrvatski glasnik profesor Edin Mutapčić.

Fotomonografija „Razgovor s Radimljom“ je istinski primjer kako se promovira bosanskoherecgovačka baština. Posebna je i zlata vrijedna ova priča o stolačkoj ljepotici koja nas sve uči našim civilizacijskim vrijednostima.

(TIP/Izvor: HG/Autrica: Maja Nikolić)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.