Desilo se i to – Amerika i talibani imaju zajedničkog neprijatelja – ISIL. Što će reći da se može očekivati kako će se vodeći zapadni mediji i politička javnost sada fokusirati na novu prijetnju liberalnoj demokraciji. To je gorak lijek za fijasko u Afganistanu, a na ljutu ranu još teže pada ubrzano pozicioniranje interesa starih rivala – Pekinga i Moskve. Međutim, kakva je sudbina Afganistana? Analizira Mirza Huskić.

“Onima koji su izvršili ovaj napad, kao i svima koji žele zlo Americi poručujem da nećemo oprostiti i nećemo zaboraviti. Naći ćemo ih i natjerati da plate cijenu za to”, poručio je predsjednik SAD-a joe Biden.

Ekstremistički ISIS, odnosno njegov afganistanski ogranak, poznatiji kao ISIS-K – Islamska država Horasana, višestrukim napadima na kabulskom aerodromu i krvlju desetina nevinih ljudi uspio je ono što je malo ko donedavno vjerovao – Amerika i Talibani imaju zajedničkog neprijatelja. Naravno, neće tu biti nekog pretjeranog povjerenja, baš kao po onoj staroj – neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj!

“Ipak, to pokazuje da bi se ISIL, mreža Hakani i drugi talibanski elementi, a uz odsustvo američkih ili međunarodnih snaga, mogli dobro uvezati, organizirati i predstavljati značajan izazov za Sjedinjene Države nakon 31. augusta”, navodi Richard Fontaine, izvršni direktor Centra za novu američku sigurnost.

Stari američki rivali Rusija i Kina su, bez obzira na povremeno zlurade komentare, pokazali uzdržanost prema američkom fijasku u Afganistanu.

“Postoji opasnost da će teroristi i različite grupe koje su pronašle utočište u Afganistanu iskoristiti ovaj haos koji su iza sebe ostavile naše kolege sa Zapada, te da će pokušati proširiti djelovanje na susjedne zemlje”, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

A ti su ruski susjedi, prvenstveno Turkmenistan, strateški partneri Moskve, čemu, primjerice, svjedoči i gasovod TAPI, kojim se gas iz Turkmenistana, preko Afganistana i Pakistana transportira do Indije. Uz gasovod je izgrađen i dalekovod, što Afganistan čini svojevrsnim mostom između Evrope i Jugoistočne Azije.

Kina već tvrdi da je s talibanima uspostavila otvorenu i efikasnu saradnju, što je opet u direktnoj vezi sa stajalištem Pekinga da je Afganistan od ključnog značaja za kineski geopolitički projekt “Pojas i Put”.

“Međunarodna zajednica bi trebala usmjeravati razvoj situacije u Afganistanu u pozitivnom smjeru, podržavati mirnu rekonstrukciju, unapređivati živote ljudi i poboljšavati kapacitete zemlje za nezavistan razvoj”, poručio je Wang Wenbin, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine.

Kina je već bacila oko na nalazišta rijetkih minerala u Afganistanu, veoma bitnih, primjerice, za proizvodnju pametnih telefona. U tome će joj sigurno pomoći Pakistan, pod čijim skutima je i nastao talibanski pokret. Treba reći i da je Pakistan s Kinom već dogovorio niz zajedničkih ekonomskih projekata vrijednih više od 60 milijardi dolara od kojih je najveći broj na polju infrastrukture – nezaobilaznog preduvjeta za megaprojekt “Pojas i Put”.

Afganistan je u daljoj i bližoj prošlosti bio svojevrsna tampon zemlja, recimo, između britanske imperije i ruskog carstva ili sovjeta i Amerikanaca. Može li Afganistan postati zemlja koja povezuje, a ne utočište notornih terorista. Odgovor znaju talibani.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autor: Mirza Huskić)