Drastične su brojke učenika, studenata i radne snage bez kojih je ostala Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska u proteklih par godina.

UČENICI I STUDENTI

Samo u periodu od  periodu 2014/2015 – 2019/2020, broj učenika u osnovnim školama u Bosni i Hercegovini je smanjen  za 23.024 ili7,76%, u srednjim školama za 30.948 ili 21,51% od ukupnog broja učenika, dok se broj studenti smanjio za 29.373 ili 26,88%.

Podaci su ovo iz naučnog rada prof. dr Tade Jurića i makroekonomiste Faruka Hadžića, rađenog na temu posljedica iseljavanja po obrazovni sistem i radnu snagu Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

RADNA SNAGA I PENZIONERI

U radu se navodi  da je u periodu od 2014. do 2018. neto smanjenje radne snage u BiH iznosilo 113.000 radnika ili 10% ukupne radne snage. Broj zaposlenih, navode, u 2018. čini 81,63% ukupne radne snage i brzo propada. Udio kategorija 15 – 24 i 25 – 49 u radno sposobnom stanovništvu je značajno smanjena, dok se udio kategorija 50 – 64 i 65+ značajno povećao, posebno u ovoj posljednjoj. Alarmantno je, zaključuju istraživači, da ukupna radna snaga u kategoriji 50+ čini 41,1% svih radnika u Bosni i Hercegovini.

U isto vrijeme od 2014. godine, broj penzionera u BiH se ubrzano povećavala. Od januara 2014. do avgusta 2019. povećao se na 57.542.

EMIGRACIJA 

Kada je riječ o emigraciji Jurić i Hadžić navode podatak Svjetske banke, po kome je BiH  na drugom mjestu u Evropi po obimu emigracije, a ukupna populacija od oko dva miliona emigranata čini 45% od ukupne populacije Bosna i Hercegovina. Osim raseljavanja 1960-ih i 1970-ih i tokom rata devedesetih i čitav posljeratni period obilježen je kontinuiranom emigracijom.

FOTO Broj ljudi u svijetu koji su rođeni u BiH:

RADNE DOZVOLE – VODEĆA KATEGORIJA MLAĐI OD 45

Struktura izdatih dozvola pokazuje da je od 2016. godine dominantan razlog emigracije rad u drugoj zemlji. Udio dozvola na osnovu porodičnih razloga tako se smanjio sa 47,91% u 2014. godini na 31,73% u 2019. godini, dok je u istom periodu broj radnih dozvola povećan  sa 29,96% na 58,26%.

Porazan je i podatak da se čak dvije trećine izdatih dozvola odnosi se na vodeću kategoriju kada je riječ o razvoju bilo koje zemlje- građanima mlađim od 45 godina.

HRVATSKA

Hrvatska ima gotovo isti broj penzionera (1.228.020, HZMO) i nezaposlenih (309.000, DZS) kao i zaposlenih (1.566.000) (DZS DZS, 2019). U periodu od pristupanja Hrvatske EU, u poslednjih osam godina, Hrvatska je izgubila preko 50.000 učenika i stekao 50.000 novih penzionera. Zaključak je da bi danas ova država imala 10% više učenika da nije bilo tako intenzivna emigracija stanovništva nakon ulaska u EU- od 2013. godine do danas iz Hrvatske se samo u Njemačku iselilo 52.000 djece.

SRBIJA

Hadžić i Jurić u svom radu navode i da se u periodu 2014. – 2019. godine stanovništvo Srbije smanjilo za 208.908 građana, te da je u istom periodu Eurostat  izdao 248.759 prvih dozvolaza građanima Srbije po raznim osnovama. U ovom vremenskom periodu broj učenika u osnovnim školama smanjio se za 54.325, a u srednjim za 19.373. Podaci za visoko obrazovanje pokazuju porast broja upisanih studenata za 21.054 do akademske 2016/2017.

ZAKLJUČAK

Iseljavanje stanovništva iz BiH, Srbije i Hrvatske ograničava ključni faktor procesa proizvodnje – ljudski kapital, zaključak je ovog rada. Na ovaj način, ove tri  zemlje će uskoro dostići svoje granične proizvodne mogućnosti, a budući ekonomski napredak biće ograničen i nedovoljan za finansiranje svih državnih potreba.

Vlade, navode, Jurić i Hadžić, što hitnije treba da usvoje mjere i politike koje će se baviti ključnim faktorima koji podstiču emigraciju, a to su korupcija, nepotizam i partijsko zapošljavanje.

(TIP/Izvor: Buka/Autorica: Tatjana Čalić)