Da li bh.građani sve više kupuju u second hand prodavnicama?

19.06.2021 09:54
 

Životni standard bh. građana godinama je među najlošijim u Evropi. Cijena potrošačke korpe nije srazmjerna sa primanjima većine u našoj zemlji. Dok plate i penzije uglavnom stagniraju, osnovne životne namirnice svakodnevno poskupljuju. Zbog svega, mnogi se odlučuju za kupovinu polovne robe.

Prodaje se polovna bijela tehnika, polovan namještaj, polovna garderoba opis je života na “pola” mnogih bh. građana. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine samo do aprila uvezli smo gotovo tonu i po stare odjeće. Ima smisla, s obzirom na to da je prosječnо primanjе u BiH 989 KM.

Ovaj prosjek je statistika, u koju ulaze i plate u hiljadama maraka, ali šta sa onima na minimalnim penzijama i platama, a tek nezaposlenim? Analitičari Svjetske banke kažu da je Bosna i Hercegovina uživala makroekonomsku stabilnost u posljednjoj deceniji, ali predpandemijski tempo rasta je bio ispod nivoa zemalja u Evropi. Da je život u BiH težak, kažu i građani.

ANKETA:

“Jako je teško živjeti obzirom da smo u 21. vijeku i nemamo priliku da se dokažemo da se pokažemo kao osobe koji smo akademski građani. Jako je teško 90 posto mog godišta je na birou što je jako žalosno.

“Ovo ako ovako nastavi doći ćemo do najsiromašniji na svijetu.”

“Gledate kafane pune su kafane. U stvari ja znam da je po kontejnerima puno ljudi koji rove. Jako loše žive pogotovo penzioneri i ovi mojih godina.”

Cijene osnovnih životnih namirnica u aprilu ove godine veće su za 0,9 posto u odnosu na isti vremenski period prošle. Govoreći o odjevnim predmetima, mnogi građani odlučuju se za jeftiniju varijantu, u prodavnicama polovne robe.

Kontaktirali smo i prodavnice polovne robe. U jednima kažu gužve imaju non stop zbog sniženja cijena, u drugima kažu da rasprodaju robu koju trenutno imaju zbog samnjenog broja mušterija, a ima i onih koji su svoje prodavnice morali zatvoriti, jer su u potpunosti ostali bez mušterija, poput naše sagovornice.

“Kada sam odlučila da zatvorim napravila sam rasprodaju sve u radnji što je bilo bilo je po jednu marku. Nisam uspjela da rasprodam. Stvarno sve je gore i gore,” istakla je bivša vlasnica butika polovne robe, Anera Zorlak Amić.

Sociolog Srđan Vukadinović upozorava da društvo u kome nemaju svi iste šanse predstavlja rizično društvo za sigurnost opstanka.

“Ako mi imamo jedno društvo u kome uzak krug sebi može da priušti najluksuznije proizvode od garrderobe do luksuznih automobila, a pri tome da veli broj ljudi imamo koji ne mogu priuštiti ni najminimalinije u smislu da su i second hand radnje za njega nedostupne, čak misleća imenica. Onda mi imamo jedno društvo različito od onoga što je moderno i savremeno društvo, kazao je sociolog Vukadinović.

Dodaje, kriti se iza kovida, ili bilo kakvih razlika, je licemjerje svih onih koji ne žele društvo u kome će svi imati istu startnu poziciju u trci za bolji život, a ne živjeti život na pola.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Tatjana Rokvić)

Jedan komentar na Da li bh.građani sve više kupuju u second hand prodavnicama?

  1. Dexter

    19. 06. 2021. - 15:56

    Da li bh.građani sve više kupuju u second hand prodavnicama…….Ne,građani sve više kupuju po buvljacima,second hand dođe kao luxuz.Pola Tuzle ,,od kada smo postali turistička destinacija” se oblači i obuva na Kadrinom buvljaku

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.