Godinama slušamo da je neophodna izmjena izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, što je i jedan od prioriteta iz mišljenja Evropske komsije. Kako sada stvari stoje, domaći političari su daleko od dogovora. Napretka nema ni nakon formiranja nove Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakona.

Izmjena Izbornog zakona u BiH kamen je spoticanja staranačkih lidera i razlog za mnogobrojne blokade vlasti i ucjene. I upravo u trenutku kada se činilo da potez formiranja Interresorne radne grupe može značiti korak naprijed ka postizanju kompromisa, na početku debakl. Članovi grupe se ne mogu usaglasiti ni oko poslovnika o radu.

“Zapravo nije bilo tu puno nekavih razmimoilaženja, osim ove koja je najbitnija kada je u pitanju kvorum i način odlučivanja”, ističe Branislav Borenović, član Interresorne radne skupine (PDP).

“Očigledno je stvar vladajuće koalicije, primarno SNSD, HDZ i SDA da se ništa ne uradi po promjeni Izbornog zakona i to je sada evidentno, sad se priča o trivijalnim stavrima, ni slova o izbornom zakonu”, kaže Borjana Krišto, članica Interresorne radne grupe (HDZBiH).

Radnu grupu od 14 članova čine tri člana iz Doma naroda BiH, osam iz Zastupničkog doma PSBiH i tri iz Vijeća ministra BiH. Najveća zamjerka javnosti je ta što su iz rada isključili članove CIK-a. Apsurdno, instituciju koja je zadužena za regulisanje izbornog procesa u državi. Jasno je i predsjedniku CIK-a da političke volje za njihovo učešće nema. Zato će predložiti sopstveno rješenje izmjena Izbornog zakona. Vjeruju u podršku Venecijanske komsije i GREKA.

“Za ovaj sastav CIK-a ne vidim da ima političke volje da partipiciramo, jer na sam spomen ove institucije određeni političari koje donose vrlo važne odluke u ovoj državi reagiraju sa gnušanjem ili na način da im je zabijen šestar u oko”, kaže Željko Bakalar, predsjednik CIK-a BiH.

Ovakvi potezi pokazuju jasno političku borbu za utjecaj, poruka je nevladinog sektora. Neki čak idu dalje pod krinkom da mediji zloupotrebljavaju prisustvo na sjednicama. U praksi to bi značilo onemogućavanje prisustva medijima, ali uprkos složnosti članova iz HDZ-a BiH i SNSD-a, prijedlog nije prihvaćen.

“Već vidimo da se pokušavaju uvesti mehanizmi veta u odlučivanju Interresorne radne grupe, što će opet dovesti do toga da samo pojedini akteri unutar grupe zaista imaju uticaj na to kako će izgledati izmjene zakona”, naglašava Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.

Članovima očigledno nije bilo svejedno ni kada je stigao prijedlog Evropske unije da stručnu pomoć u radu grupe pruže predstavnici Venecijanske komisje Vijeća Evrope i EU komisije. I danas jasna poruka, pomoć je ponuđena, ali u radu moraju učestvovati članovi CIK-a.

“Kao tijelo koje rukovodi izborima u BiH, CIK će biti institucija odgovorna za provedbu svih zakonskih promjena dogovorenih do ove godine, te s toga moraju biti dio razgovora”, ističe Erik Nelson, ambasador SAD-a u BiH.

“Jedna od dobrih stvari je da je u rad Interresone radne grupe uključena opozicija, ali moramo imati angažman i drugih aktera, poput CIK-a koji itekako ima važnu ulogu”, kaže Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH.

Izmjene izbornog zakonodavstva su bitne jer bi to značilo i poštivanje poštivanja odluka EU i domaćih sudova. Za sada, članovi su uspjeli dogovoriti jedino izbor svojih zamjenskih članova radne grupe.

(TIP/Izvor: bhrt.ba)