Koliko vrijede građani Sarajevskog, a koliko svih drugih kantona?
Poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz Tuzlanskog kantona potpisali su inicijativu za izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH. Ta je priča aktuelna već nekoliko godina. Iako ima veći broj stanovnika, više učenika, veću površinu, TK godišnje, po glavi stanovnika, dobija gotovo dva puta manje sredstava od Sarajevskog kantona. Poslanici smatraju to diskriminacijom i nepravdom i traže izmjene zakona.
Analize su pokazale da TK godišnje dobije manje 40 miliona KM, Zeničko-dobojski za 30, Unsko-sanski 20, Zapadno-hercegovački deset. Po kriteriju površine i broja stanovnika, Sarajevski kanton prošle godine je dobio znantno više sredstva od Tuzlanskog koji je najmnogoljudniji.
“Samo po dva kriterija je Sarajevski kanton dobio više od 155 miliona nego ga sleduje. Kada to uzmemo u obzir zadnjih pet godina, to je već značajan iznos sredstava. Onda nas ne čudi što u Sarajevskom kantonu Vlada planira kupuje helikoptere, dok, npr. Vlada TK, Vlada Srednjo-bosanskog kantona ili Zeničko-dobojska, ima problem sa normalnim funkcioniranjem i isplatom plata budžetskim korisnicima. Tu stvar moramo popraviti i vrijeme je”, smatra Salko Zildžić, SDA.
Stranke su ujedinjene u borbi za izmjenu zakona za kojeg kažu da je nepravedan. Navode primjere. Doktor specijalista u Sarajevskom kantonu ima do 500 KM u startu veću platu od onog iz Tuzle, a veća su i ulaganja u zdravstveni sektor.
“Svemirski je program ako treba nabaviti nešto za za UKC Tuzla. To je skoro nemoguća misija. U Sarajevskom kantonu je lako sa takvim prihodima sufinasirati prijevoz učenika, penzionera. Pogledajte esencijalnu listu lijekova u TK i KS. To je neuporedivo. Da ne kažem o opremanju zdravstvenih ustanova”, kaže Zlatko Eregović, Socijaldemokrati BiH.
“Ovaj izmjena kako danas vidimo u parlamentarnoj proceduri, a kojom se samo polove prhodi za KS, izraz je populizma i direktno trvdi da je postojeći zakon dobar. Ali eto samo je Kanton Sarajevo dobio previše. Fiskalni federalizam, principi po kojim se raspodjeljuej novac, daleko su složeniji od ovog što se nudi. Tuzla sa pravom traži izmjenu postojećeg stanja. Ali veliko je pitanje, da li kolokvijalno rečeno, novac od Tuzle ide u Sarajevo ili možda negdje drugo”, navodi Mirsad Čamdžić, Naša stranka.
Većim prihodima, popravile bi se javne usluge. Tuzlaci podržavaju izmjenu zakona.
“Glavni grad je uvijek dobijao više i mislim da to neće biti nikada jednako. Ali to nije ni blizu ispravnog. Iste potrebe su i u Sarajevu i u Tuzli”.
“Nije pravedno. TK bi trebao više dobijati. Zato što je neimaština i glad”.
“Mislim da da je to u redu što su davali im više nakon rata jer je trebalo da se građevine obnove. To što im sada daju novca više nego nama, nije u redu i treba to riješiti”.
“Nije korektno. Koliko koja lokalna zajednica sakupi prihoda toliko treba da dobije”.
Problem je sazreo za rješavanje ali to je političko pitanje koje obuhvata primarnu raspodjelu prihoda između entiteta i distrikta Brčko, raspodjela prihoda po kantonima i pitanje finasiranja glavnog grada Sarajeva, smatra kantonalni premijer.
“Bez obzira na naše želje, ne mislim da će se ovaj problem tek tako riješiti niti da će biti kratkoročno riješen. On je jako složen i ostaje otvoren i na našoj strpljivosti. Ne samo u našem kantonu. To je problem. Dakle, političku strpljivost i mudrost moramo imati na nivou BiH”, zaključuje Kadrija Hodžić, premijer TK.
Federalna vlada ima roka 30 dana da se izjasni. Nakon toga će biti jasnije koliko vrijede građani Sarajevskog, a koliko svih drugih kantona.
(TIP/Izvor: N1/Autorica: Nataša Tadić/Foto: Ilustracija)
Šta ovaj ima sa Bosnom?