Jedna od rijetkih svijetlih tačaka na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji bilo je nedavno usvajanje Zakona o sukobu interesa u Zastupničkom domu BiH. Međutim, tu nije kraj. Da bi stupio na snagu, ovaj zakon mora biti usvojen i u državnom Domu naroda. Kakve su prognoze i šta donosi novi Zakon o sukobu interesa?

Kako istovremeno obnašati što više javnih funkcija? Kako zapošljavati porodicu i prijatelje u javna preduzeća? Kako namještati tendere? I kako u svemu tome proći nekažnjeno? Ovo su pitanja koja bi se mogla javiti kod onih koji se već godinama uspješno bave korupcijom ako državni Dom naroda usvoji novi Zakon o sukobu interesa. Naime, Komisija koja provodi trenutni Zakon nije bila aktivna duže od 3 godine.

“Komisija koja provodi sam Zakon o sukobu interesa je pod direktnom političkom kontrolom, odnosno sačinjena je od predstavnika, prije svega, Zastupničkog doma i Doma naroda većinom i način na koji je sastavljena omogućava da se jako lako blokira njen rad”, objašnjava Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency internationala u BiH.

Novi prijedlog Zakona o sukobu interesa je jedan od ključnih antikorupcijskih i reformskih zakona i među najvažnijim od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, slažu se i iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Hrvatske, koji su radili njegovu analizu. Ovaj prijedlog, koji je usvojen u Zastupničkom domu BiH, nudi jasnija i konkretnija ograničenja u pogledu obavljanja višestrukih funkcija i nespojivosti funkcija, a uspostavlja i mnogo veću kontrolu finansijskih interesa nositelja javnih funkcija kada posluju sa privatnim preduzećima. I to nije sve.

“Konačno se uspostavlja kontrola tačnosti imovinskih podataka koje podnose nosioci javnih funkcija, što dosada nikako nismo imali i ovaj mehanizam je bio besmislen. Sankcije koje predviđa su djelimično oštrije u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje, prije svega ne samo u pogledu novčanih sankcija već i što se predviđa odredba prema kojoj sve odluke ili djela nastala u situaciji sukoba interesa se poništavaju”, navodi Korajlić.

Majda Uzelac, tajnica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Hrvatske, ističe kako ovaj prijedlog zakona predstavlja suštinske, odnosno korjenite promjene u odnosu na Zakon koji je trenutno u primjeni. To se u prvom redu ogleda u osnivanju komisije kao samostalnog, nezavisnog, stalnog tijela.

Međutim, iako je novi Zakon o sukobu interesa dobio podršku u Zastupničkom domu BiH, njegova sudbina u državnom Domu naroda je neizvjesna, a upravo od toga zavisi da li će stupiti na snagu. Na savjest i odgovornost dobro plaćenih političara iz SNSD-a i HDZ-a, koji su i u Zastupničkom domu glasali protiv, ne može se računati. A SDA je, svjesno ili ne, upravo HDZ-u i SNSD-u dala moć da stopiraju reformske zakone. Jedina nada je pritisak međunarodne zajednice.

“Ono što je problem je to što je SDA dala mogućnost i HDZ-u i SNSD-u tog četvrtog delegata u Klubovima Hrvata i Srba u Domu naroda, tako da oni imaju apsolutnu moć i mogu blokirati sve što hoće, a vidjeli smo da imaju mnogo volje da blokiraju mnogo stvari u BiH”, kaže politička analitičarka Ivana Marić.

Korajlić podsjeća kako je zbog toga TI apelovao na Evropsku uniju da još jednom naglasi značaj usvajanja ovog zakona: “Da naglasi da, ukoliko se usvoji neko lošije rješenje, to neće značiti ispunjavanje prioriteta i da se konkretno stavi odgovornost na one koji koče, zapravo, napredak u provođenju antikorupcijskih reformi”.

Nužnost usvajanja reformskih zakona nije potrebno posebno naglašavati. Sa zahtjevima Evropske unije ili bez njih, ova zemlja zaslužuje promjene. Glasanje u Domu naroda o Zakonu o sukobu interesa će pokazati ko je protiv interesa građana i države.

(TIP/Izvor: federalna.ba)