Video: Aerozagađenje i Covid-19: Dvostruka opasnost po zdravlje bh.građana

Bosna i Hercegovina ima jedan od najgorih učinaka u pogledu zaštite okoliša u Evropi, ocjenjuju iz OSCE-a. Trenutni podaci ukazuju da se godinama gorući problemi ne rješavaju.

U Tuzli je u posljednjih osam dana zrak nezdrav, a u Kantonu Sarajevo je proglašena epizoda “Pripravnost” u svim zonama. Sve dodatno usložnjava i prisustvo koronavirusa.

Prema podacima Evropske agencije za okoliš, više od četvrtine smrtnih slučajeva u Bosni i Hercegovini se mogu pripisati okolišnim faktorima, što je najviši procenat u Evropi, naglašavaju iz OSCE-a.

Kada se tome doda i prisustvo koronavirusa, s pravom se može reći da su građani u dvostrukoj opasnosti, a na istoj osnovi djeluju i aerozagađenje i Covid-19, naglašavaju stručnjaci.

Prof. dr. NURKA PRANJIĆ, specijalistkinja medicine rada i članica mreže eksperata SZO

„Ja vjerujem da je doprinos aerozagađenja i kod transmisije virusa i kod pogoršanja koje se događaju u Covidu.“

Doktorica Pranjić dodaje da aerozagađenje doprinosi produženoj kliničkoj slici kod osoba oboljelih od koronavirusa.

Prof. dr. NURKA PRANJIĆ, specijalistkinja medicine rada i članica mreže eksperata SZO

„Kažu da je samo deset posto sa produženom post covid kliničkom slikom, a kod nas je to skoro kod svakog.“

U Kantonu Sarajevo, tokom predhodnog dana, zabilježena su prekoračenja granične vrijednosti za koncentracije čvrstih čestica u zraku i sumpor dioksid na više mjernih stanica. Izdate su i mjere. Situacija je loša i u Tuzlanskom kantonu.

DŽEMILA AGIĆ, ravnateljica Centra za ekologiju Tuzla

„Ono što je evidentno, recimo od jutros od pet sati, su povećane koncentracije sumpor dioksida i trenutno, recimo, kod Termoelektrane na mjernoj stanici pokazuje preko 1000 mikrograma po metru kubnom sumpor dioksida.”

Na rješavanju dugogodišnjeg gorućeg problema je veoma malo urađeno. Ministar okoliša navodi da je razlog tome što se aktivnosti provode parcijalno. Rješenje je u toplifikaciji, a za primjer navodi da je za Tuzlu potrebno 30 miliona konvertibilnih maraka, što se može obezbijediti kreditnim sredstvima, projektima, a tu je i iznos od 5 miliona maraka godišnje koje Termoelektrana plaća za odštetu.

ZVJEZDAN KARADŽIN, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša TK

„Ako se izgradi blok 7, 2025. godine, i ukoliko se uvede odsumporavanje bloka 6 2025. godine, to će donekle poboljšati kvalitet zraka neminovno, ali kod ovih temperaturnih inverzija individualna ložišta i saobraćaj su osnovni krivac. Šta ćemo onda?”

Ministar podsjeća da će izgradnjom Bloka 7 biti smanjen i iznos koji Tuzla dobija za odštetu, te da je neophodno zajedničko djelovanje svih nivoa vlasti. No, neizvjesno je do kada ćemo brojati oboljele i smrtne slučajeve. Ono što je sigurno je da građani i dalje ostaju prepušteni sami sebi, uz preporuke ljekara.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Mirela Bektić)