Inflacija povećava broj korisnika javnih kuhinja u BiH

26.09.2023 08:29
 

Osim pružanja obroka, javne kuhinje često organizuju i druge oblike pomoći, poput finansiranja troškova režije, lijekova i ostalih životnih potreba.

Javne kuhinje su organizacije koje osiguravaju obrok za ljude koji se nalaze u teškoj socijalnoj situaciji i nemaju dovoljno sredstava za osnovne potrebe. One su često jedina nada za mnoge socijalno ugrožene porodice i pojedince koji se bore da obezbijede adekvatnu ishranu za sebe i svoje bližnje.

Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet MDD ima 45 narodnih kuhinja sa punktovima za podjelu hrane širom Bosne i Hercegovine, u kojima ova humanitarna organizacija svakodnevno hrani gotovo 8.000 korisnika, građana naše zemlje koji su u stanju socijalne potrebe.

“Trudimo se da svojim korisnicima obezbijedimo što kvalitetnije i raznovrsnije obroke. U tome i uspijevamo, što potvrđuju sami korisnici koji su veoma veoma zadovoljni hranom koja im se priprema u našim javnim kuhinjama.

Merhamet je u Tuzli, a zatim i u Goraždu, otvorio svoje pekare, pa se korisnicima, zajedno sa obrocima, dijeli i hljeb koji pripremaju naši volonteri. Planiramo otvoriti pekare i na području ostalih svojih regionalnih odbora u Bosni i Hercegovini“, kaže Kenan Vrbanjac, predsjednik HO Merhamet MDD.

Uzroci siromaštva

U posljednjem periodu, broj korisnika javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini znatno je porastao, a jedan od glavnih faktora koji su uzrokovali taj porast je visoka inflacija. Rast cijena osnovnih životnih namirnica, kao što su hljeb, mlijeko, meso i povrće, stvara dodatne finansijske probleme za ljude čiji su prihodi već ograničeni. Ova inflacija je osjetno pogoršana pandemijom COVID-a 19, koja je utjecala na ekonomiju i povećala nesigurnost na tržištu rada.

„Naše iskustvo govori da su kriza izazvana pandemijom COVID–a 19 i agresija Rusije na Ukrajinu, uzrokovali drastična poskupljenja osnovnih životnih namirnica, te je opao standard brojnih građana. Za vrijeme pandemije mnogi građani su se obraćali Merhametu za pomoć, te tražili utočište u narodnim kuhinjama. To je bio dodatni pritisak koji je značio i dodatne troškove. Međutim, uz pomoć naših donatora smo uspjeli odgovoriti svakom zahtjevu, tako da niko iz naših kuhinja nije otišao bez obroka“, ističe Vrbanjac.

Osim navedenog, slabe prilike za zaposlenje predstavljaju dodatni izazov za mnoge građane Bosne i Hercegovine, koji se bore da pronađu stalno zaposlenje ili se suočavaju s neizvjesnošću vezanom za privremene poslove. Manjak radnih mjesta i ograničena mogućnost ostvarivanja prihoda dodatno doprinose siromaštvu i potrebi za korištenjem javnih kuhinja.

„U kuhinjama humanitarne organizacije Pomozi.ba u Sarajevu, Travniku i Bihaću u sklopu projekta ‘Obrok za sve’ svaki dan se pripremi oko 1.000 obroka za socijalno ugrožene osobe koje najčešće žive na granici siromaštva i često ne mogu priuštiti kupovinu osnovnih životnih namirnica. U spomenutim gradovima otvoreni su restorani dobre volje, a obroci se također pripremaju i u našoj kuhinji na Čengić Vili“, kaže Saliha Rokša iz Udruženja Pomozi.ba.

Obuća, odjeća, lijekovi i režije

Organizacije koje upravljaju javnim kuhinjama ulažu velike napore kako bi pružili osnovnu podršku socijalno ugroženim porodicama i pojedincima. Osim pružanja obroka, javne kuhinje često organizuju i druge oblike pomoći, poput finansiranja troškova režije, lijekova i ostalih životnih potreba. Njihova uloga prevazilazi samo pružanje hrane, već ima za cilj i pokretanje pozitivnih promjena u životima korisnika.

„Za one korisnike koji zbog starosti, bolesti ili daljine nisu u mogućnosti doći u restoran po obrok, dostavljaju ih na njihove kućne adrese. Jako nam je bitno da se korisnici osjećaju ugodno i da ne osjećaju stid što su prinuđeni tražiti besplatan obrok. Stoga smo se potrudili napraviti im ugodan i lijep ambijent, a također se trudimo da obroci budu ukusni i zdravi, napravljeni od kvalitetnih namirnica. Pored hrane pružamo i druge vidove pomoći, jer neki od njih nemaju nikakva primanja, pa im povremeno plaćamo račune i lijekove, a u našoj Radnji dobre volje mogu preuzeti odjeću, obuću, kućne potrepštine i druge stvari neophodne za normalan život“, ističe Rokša.

Regionalni odbor Merhameta Banja Luka u okviru svoje organizacije ima tri narodne kuhinje, u kojima svakodnevno priprema više od 400 obroka za lica u teškoj socijalnoj situaciji. Radi se o ljudima koji imaju najniže penzije u entitetu Republika Srpska i nezaposlenim licima, a najviše korisnika kuhinje su povratnici.

“Jedan od glavnih razloga otvaranja kuhinja je nezaposlenost i siromaštvo u zemlji, a posebno se suočavamo sa problemom povećanja cijena hrane i troškova života, što direktno doprinosi ovom problemu, odnosno egzistencijalnom opstanku građana u ovom entitetu. Ove godine sredstva institucija entiteta su zakazala i mi nemamo podršku niti Vlade Republike Srpske trenutno, niti imamo podršku opštinskih nivoa. Jedina pomoć Vlade bila je u martu ove godine, kada smo dobili brašno i osnovne životne namirnice za javne kuhinje”, kaže Jasmin Spahić, predsjednik Regionalnog odbora Merhameta Banja Luka.

Dodaje kako u posljednjih nekoliko mjeseci nemaju mogućnosti da povećaju kapacitete javnih kuhinja u cilju snabdjevanja većeg broja korisnika, iako svakodnevno sve veći broj ljudi kuca na vrata RO Merhameta Banja Luka, jer su oni bukvalno jedina institucija koja pruža topli obrok licima u stanju potrebe.

“Pored narodnih kuhinja imamo podjele prehrambenih paketa na mjesečnom nivou i negdje oko 500 porodica u 22 opštine snabdjevamo sa tim prehrambenim paketima. Pored ova dva projekta, radimo i projekat opstanka povratnika u entitetu Republika Srpska, kroz dodjelu plastenika, ovaca, krava itd. Pokušavamo dati mali doprinos ljudima koji još uvijek žele da se bave poljoprivredom i žive od svog rada”, ističe Spahić.

Ko su donatori

Važno je naglasiti da je porast korisnika javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini samo indikator postojećih socijalnih problema. Potrebne su sveobuhvatne politike koje će se pozabaviti uzrocima ekonomske nestabilnosti i nejednakosti kako bi se smanjila potreba za korištenjem ovakvih usluga.

“Naši korisnici su većinom starije osobe koje imaju minimalne primanja, ali kada se dese neke nepredviđene okolnosti kao što je to bio slučaj sa koronom, gdje su ljudi preko noći ostajali bez posla, imali smo povremeno zahtjeve za pomoć i porodica sa radno sposobnim članovima. U tim slučajevima, neke od njih uvrštavamo na projekat ‘Obrok za sve’, dok nekima obezbjeđujemo mjesečne pakete sa prehrambenim i higijenskim proizvodima ili pomažemo na neke druge načine“, ističu iz Pomozi.ba.

Dodaju, kako povremeno imaju pomoć nekih kantonalnih i općinskih institucija, dok su im najveći donatori domaće, društveno odgovorne kompanije i obični ljudi, sugrađani i sugrađanke, na čemu su im neizmjerno zahvalni.

Kada je u pitanju HO Merhamet MDD, podrška uglavnom dolazi od donatora, fizičkih i pravnih lica, kao i velikog broja bh. građana koji žive i rade van Bosne i Hercegovine. Zahvaljući njima uspijevaju odgovoriti svim izazovima, pa i kad su u pitanju narodne kuhinje.

„Hraniti oko 8.000 osoba svakoga dana zahtijeva ogromne troškove. Osim toga, Merhamet MDD mora obezbijediti sredstva za režije, za kuharsko osoblje, za troškove prijevoza obroka, s obzirom da brojne obroke dostavlja na kućni prag starih, bolesnih i iznemoglih osoba. Imamo svoje poljoprivedno imanje u Zavidovićima gdje godišnje proizvedemo oko 80 tona povrća za naše kuhinje. Imamo pogon za proizvodnju tjestenine i preradu mesa. Na taj način nastojimo olakšati rad kuhinja i smanjiti troškove nabavke pojedinih namirnica i povrća“, kaže Vrbanjac.

Ukupno gledajući, broj korisnika javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini raste zbog inflacije i slabe zaposlenosti. Ove kuhinje predstavljaju posljednju nadu za socijalno ugrožene porodice i pojedince, pružajući im osnovnu podršku i priliku za preživljavanje u teškim vremenima. Međutim, važno je da društvo prepozna ovaj problem i zajednički radi na razvoju održivih rješenja koja će omogućiti ljudima da se izbore za bolju budućnost bez stalne potrebe za javnim kuhinjama.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Fahrudin Vojić)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.