Plaćanje alimentacije u BiH: Preko 33% slučajeva problematično

U posljednjih pet godina razvedeno je više od 3 hiljade brakova. Najviše gube djeca, koja osim pretrpljene traume i često gubljenja veze s jednim roditeljem, nerijetko ostaju uskraćena na pravo za alimentaciju. Zahvaljujući sudskoj praksi koja ne primjenjuje oštre sankcije, oko 70 posto roditelja ne ispunjavaju svoju obavezu izdržavanja djece.

Kada bismo mogli da izmjerimo jačinu bola, bol prouzrokovan razvodom braka na drugom je mjestu, odmah nakon gubitka djeteta, pojašnjavaju psiholozi. A u posljednjih pet godina u Bosni i Hercegovini razvedeno je oko tri hiljade bračnih parova. Osim što su iznosi alimentacije simbolični, te se određuju na osnovu neto plate, ni kao takvi se, često, ne uspiju naplatiti.

“I ja sam to prošla na sudu, dobila presudu i na kraju ništa. Ja sam samo trošila i vrijeme i živce i novac i na kraju je rezultatt opet bio nula”, kazala je Dijana Mijatović, Udruženje samohranih roditelja “Ponos” iz Banja Luke.

Oko 70 odsto roditelja u Republici Srpskoj nikad ne uplati alimentaciju za svoje dijete. Tek sedam odsto njih redovno izvršava svoje obaveze.

“Ne postoje sankcije niti postoji slučaj da je neko kažnjen.Različiti su načini na koji pojedini roditelji koji imaju obavezu izdržavanja djece, izbjegavaju tu odgovornost”, kazala je Snežana Stojanović, Udruženje “Iskra” u Istočnom Sarajevu.

Pa se, pojedini roditelji, prijavljuju na minimalac od 400 KM, iako posjeduju čak i vlastite firme. Neki, čak, odlaze i u inostranstvo. Iz ministarstva pravde BiH navode da se, okvirno, može reći da je u predmetima gdje se zahtjev prosleđuje iz inostranstva protiv dužnika koji se nalazi u BiH naplata slabija, nego kad se zahtjev za izdržavanje upućuje u inostranstvo.

“Rješenje je da se na osnovu sudske izvršne isprave pokrene izvršni postupak putem suda, da se na ta potraživanja iz presude naplate i sva lična primanja, nekretnina i tako dalje. I Krivični zakon RS i FBiH predvidjeli su neplaćanje alimentacije kao krivično djelo”, kaže advokat Goran Vasilić.

Zbog nepostojanja mehanizma zaštite za roditelje koji brinu o djeci nakon razvoda pojedini su se zbog nepostojanja drugog načina, iskoristili moć društvenih mreža kako bi ostvarili svoje pravo na alimentaciju.

“Ja sam se poslužila prije svih tih represivnih mjera onim što sam prepoznala, kulturološki veoma bitno u Sarajevo, a to je da je važno ono što ljudi znaju, a nije važno ono što se dešava … Ako mi na Facebooku objavimo da neko ne plaća alimentaciju, a on ima srodnike koji neće dopustiti da se njegov imidž narušava u javnosti, vi ćete dobiti alimentaciju. Tako sam ja dobila”, kaže Elameri Škrgić-

Da je borba za alimentaciju kulturološki i tradicionalno uslovljena, saglasni su i psihoterapeuti.

“Svi ti administrativni putevi su jako teški zbog čega idu linijom manjeg otpora, ali ipak, iz iskustva mogu reći, da ipak ustraju u toj borbi”, kazala je psihoterapeut Vahida Đedović.

Koliko djece ima pravo na alimentaciju, nije poznato, ali jeste koliko je krivičnih prijava podneseno protiv roditelja koji izbjegavaju svoju obavezu.

“Preko 33% slučajeva, kad je u pitanju dosuđivanje alimentacije, dakle, problematično u pogledu izvršenja, a za šest mjeseci 2019. godine je to možda i 50%”, kazala je Saliha Đuderija, predsjedavajuća Vijeća za djecu BiH.

Za povećanje minimalnog iznosa alimentacije u RS, zalažu se pojedini opozicionari u RS, koji pojašnjavaju da trenutno iznosi 15% iznosa neto plate.

“Mi smo tražili da se napravi određena gradacija kada se plaća alimentacija za jedno, dvoje, troje ili više djece kao i da minimalni iznos iznosi 250 KM”, kazao je Nabojša Drinić, poslanik PDP u NSRS.

Rješenje, na koje se godinama ukazuje, je usvajanje praksi drugih država koje funkcionišu, a to je postojanje alimentacionih fondova gdje postoje rokovi. Ako u tom roku roditelj ne izvrši svoju obavezu, alimentaciju uplaćuje država koja neodgovornom roditelju obračunava kamate koje mora da vrati u fond. Tako bi svi razmislili prije nego se odluče da svoju obavezu ignorišu.

(TIP/Izvor: N1/Autorica: Tatjana Drljić/Foto: 1bestofphoto / Alamy / Profimedia)