Prema Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom Termoelektrane Tuzla propisano je da se sredstva ostvarena po tom osnovu koriste namjenski za poboljšanje životnih uslova građana. Azra Bećirović provjerila je koliko se tih sredstava ulaže u najugroženije mjesne zajednice.

Termoelektrana Tuzla je od 2015. godine, kada je Zakon stupio na snagu, do danas uplatila Gradu Tuzla oko 28 miliona KM. Mjesne zajednice koje su kroz vrijeme pretrpjele najveće štete od rada Termoelektrane su rubne mjesne zajednice Šićki Brod, Bukinje i Husino.

“Za područje ove tri mjesne zajednice, generalno, za sve projekte je uloženo više od 10 miliona KM”, istakla je Mirela Uljić, šefica službe za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica.

Iz Gradske uprave Tuzla ističu da su naročito osjetljivi kada je riječ o mjesnim zajednicama koje se nalaze u neposrednoj blizini Termoelektrane Tuzla, te da su one prioritet u projektima zbog svega što su kroz historiju pretrpjele, od velikog zagađenja zraka do deponija šljake i pepela koji su ostavili velike zdravstvene posljedice.

“Podsjetit ću da je još 2012. godine, nekoliko godina prije nego što je ovaj zakon stupio na snagu Grad Tuzla krenuo je polako s projektima toplifikacije prije svega kolektivnih objekata na području ovih mjesnih zajednica”, navodi Uljić.

A zbog rada Termoelektrane Tuzla i odlaganja šljake i pepela čini se da je kroz vrijeme najviše ispaštala mjesna zajednica Bukinje, kao teritorijalno najveća mjesna zajednica u Gradu Tuzla. Nažalost, neki dijelovi ove mjesne zajednice još uvijek vodu dovoze putem cisterni, rasvjete nemaju, igrališta sami održavaju, a puteve asfalitarju po sistemu “marka na marku”.

“Vode nema. Svako ljeto kupujemo cisterne vode i plaćamo. Samo pet posto mjesne zajednice je pokriveno centralnim grijanjem”, kaže Pejo Simić, član Savjeta MZ Bukinje.

Simić je ogorčen zbog činjenice da su njegove komšije i rodbina život proveli između dvije deponije šljake, da je karcinom postao najčešće i jedino oboljenje, a da nije, kako kaže, veća pažnja gradskih vlasti usmjerena u ovu mjesnu zajednicu.

“U blizini su dva šljakišta. Sve što je urađeno, i put i rasvjeta, urađeno je ‘marka na marku'”, dodaje Simić

Međutim, iz Gradske uprave ističu da Grad Tuzla ima i druge komunalne potrebe na prostoru cijelog grada koje zahtijevaju brigu. Te da je na području grada Tuzle u 40 mjesnih zajednica skoro 1.200 km putne mreže, lokalnih puteva, gradskih ulica i takozvanih nerazvrstanih cesta.

“Kada bismo kompletan budžet komunalne infrastrukture Grada svake godine ulagali isključivo u putnu infrastrukturu, to ne bi bilo dovoljno”, naglašava Uljić.

A mišljenja građana su, kada je riječ o ulaganju u ove mjesne zajednice, podijeljena:

“Nismo zadovoljni. Treba novi gradonačelnik da se za nas”.
“Za sada je dobro. Trebalo bi bolje, ali dobro je”.
“Dobro, barem kod nas gore. Zadovoljna sam”.

A za putnu infrastrukturu u 2023. godini za mjesne zajednice Šićki Brod, Bukinje i Husino planirana su sredstva u iznosu od 300.000 KM te da će u skladu s dinamikom ispunjenja pojednostavljene procedure za priključenje na sistem daljinskog grijanja svaki objekat za koji vlasnik dostavi preduzeću Centralno grijanje potrebnu dokumentaciju, a za koji postoje tehničke mogućnosti za priključenje na sistem daljinskog grijanja, biti priključen, i to finansiranjem iz budžeta Grada Tuzle.

(TIP/Izvor: Federalna.ba/Autorica: Azre Bećirović)