Korupcija u porodilištima: 50 posto porodilja “dalo kovertu”

09.09.2022 09:58
 

Uslovi u porodilištima u BiH su iznimno loši. Porođajno iskustvo je jako traumatično…

O kurupciji u porodilištima širom Bih govori Amila Tatrević, predsjednica udruženja Baby Steps.

Amila, kakva je situcija u porodilištima u BiH, da li se nešto mijenja da se poboljša položaj i smanji korupcija?

Nažalost, korupcija u porodilištima u BiH je na izrazito visokom nivou. Svakodnevno dobijamo iskustva porodilja koja svjedoče korupciji, te jasno vide povlašteni i podređeni položaj porodilja koje su „počastile“ ili nisu „počastile“ doktore. Korupcija je obuhvatila porodilišta u tolikoj mjeri, da se smatra normalnim i općeprihvaćenim ponašanjem kod medicinskog osoblja, a nužnošću kod porodilja i članova njihovih porodica. Zašto nužnost? Strah od poroda, od uslova u porodilištu, od trauma prethodnih vlastitih ili tuđih poroda, tjera porodilje da i same ponude mito da bi bolje prošle na porodu, u nadi da će tako omogućiti bolje uslove sebi i bebi, a možda čak i spasiti život nerođenog djeteta.

Na koje probleme se trudnice i porodilje najviše žale, šta im najviše smeta u porodilištima u BiH?

Uslovi u porodilištima u BiH su iznimno loši. Porođajno iskustvo je jako traumatično, do te mjere da većina porodilja poslije prvog poroda, ne želi više rađati. Kada govore o uslovima u porodilištima, porodilje se ponajmanje žale na uslovnost prostorija i hranu, iako je i to daleko od prihvatljivog u većini porodilišta. Najveći problem jeste nepoštivanje prava porodilja, te nepoštivanje porodilje kao osobe. Nehuman odnos prema porodiljama je postao praksa u porodilištima, gdje porodilje redovno prolaze kroz barem neki vid verbalnog nasilja, gdje se na njih galami, gdje im se prijeti pa čak i zastrašuje da će ugroziti život bebe. O procedurama se ne informišu, a kamoli da im se traži pristanak za iste. Loše postupanje prema porodiljama i nepoštivanje njihovih prava, uključujući i prisiljavanje na postupke se stručno definiše kao akušersko nasilje.

Da li su institucije spremne da se suoče sa problemima i da ih počnu rješavati?

Problemi u porodilištima se moraju sistemski rješavati. Nije dovoljno prepustiti pojedinačnim porodilištima da sami uređuju i definišu pravila i procedure u porodilištima. Postoje smjernice svjetskih akušerskih i ginekoloških udruženja koje bi se trebale uvesti u sva porodilišta i postati praksa širom BiH. Nažalost, veliki problem je nepriznavanje postojanja problema od strane nadležnih, a posebno medicinskog osoblja. Korupcija se naziva drugim imenom u cilju da se opravda, nezadovoljstvo porodom i iskustva porodilja se prebacuju kao krivica porodilje, a nikako sistema, te se svaka kritika shvata lično kao nešto što ima za cilj ponižavanje doktora. Ono što uvijek naglašavamo jeste da sve što radimo ima za cilj unaprijeđenje uslova u porodilištima što bi trebao biti cilj i samom porodilištu. Svaki doktor i babica imaju za cilj da porod prođe što jednostavnije, a upravo preporuke na kojim insistiramo dokazano pomažu u tome. Bolji i humaniji odnos prema porodilji, poštivanje njenih prava, pratnja na porodu, sve su to faktori lakšeg poroda i manjih komplikacija. Moramo shvatiti da je porodilja ta koja je korisnik usluge i njeno zadovoljstvo je mjera uspjeha rada porodilišta.

U okviru projekta „Borba protiv korupcije u porodilištima“ koji provodimo uz podršku USAID-a, uspjeli smo dogovoriti saradnju sa nekoliko većih porodilišta u Bosni i Hercegovini, specifično u dijelu koji se odnosi na prijavu korupcije, što smatramo iznimno važnim. Ove saradnje smatramo ohrabrujućim korakom ka naprijed, te se nadamo da će biti uspješni prvi koraci u unaprijeđenju uslova u porodilištima. Davanje povratne informacije od strane porodilje menadžmentu bolnica, te prijave nepravilnosti i korupcije, su svakako prvi koraci u prihvatanju problema, a onda i rješavanju odnosno u konačnici unaprijeđenju stanja i smanjenju korupcije.

Kako se boriti protiv ustaljene prakse čašćavanja prije ili nakon poroda, kako kovertu odbaciti kao nešto što je vezano za porođaj?

Kada govorimo o „čašćavanju“ prije poroda, ono je najčešće posljedica loših uslova u porodilištima, gdje porodilje iz straha za svoj život odlučuju da tom „kovertom“ pokušaju poboljšati odnos doktora i sam porod. Medicinsko osoblje je tu ključno koje ne samo da ne smije tražiti ili insinuirati mito, već ga moraju odlučno odbiti jer je tu itekako prisutna velika disproporcija u odnosu moći doktora i porodilje.

S druge strane kada govorimo o „čašćenju“ nakon porođaja, tu je prisutno običajno pravo i potreba i navika našeg društva da u tom trenutku radosti zbog rođenja djeteta „častimo“ osobe koje su samo odradile svoj posao.

Borba protiv korupcije se, pored unaprijeđenja uslova u porodilištima, bazira na mijenjanju percepciju korupcije. Moramo postati svjesni šta je korupcija a posebno moramo razmišljati o posljedicama iste. Ta koverta koja možda pomogne toj porodilji, nosi i svoje posljedice za druge porodilje koje nisu dale kovertu, ali ujedno i mnogo veće dugoročne posljedice gdje će nam se stanje i uslovi u porodilištima još više pogoršati u budućnosti, da se bojim zapitati šta čeka našu djecu ako se ovakav trend nastavi. Korupcija je krivično djelo sa razlogom. Ta koverta je korist koja se pribavlja protuzakonito i uvijek na štetu nekog drugog. Pa i to čašćenje poslije poroda, koje se čini bezazlezno itekako nosi dalekosežne posljedice. Upravo percepcija doktora pokazuje kolike su posljedice – oni te koverte i ne smatraju korupcijom već „čašću“, „poklonom“ i svojim pravom. I onda uz to sve imamo nehuman odnos prema porodiljama sve dok se ne da koverta, kada se najčešće odnos mijenja. Samo kada prihvatimo posljedice koje to „čašćenje“ nosi, moći ćemo pričati o promijenjenoj i ispravnoj percepciji korupcije, te s tim i neprihvatanju bilo kakvog „čašćenja“ ni kao vida običaja ni nužnosti.

Kod nas se dešavaju i smrti porodilja i beba koje se vjerovatno ne bi desile da su bolji uslovi u porodilištima, kako raditi na poboljanju uslova ali odnosa ljekar-pacijentica?

Sigurno je da loši uslovi u porodilištima povećavaju rizike vezane za porod, te time i povećavaju mogućnost najcrnjih ishoda. Nažalost, ono što nam najteže pada su upravo te najteže priče iz porodilišta koje se dešavaju prečesto u porodilištima u BiH. Kada govorimo o poboljšanju uslova u porodilištima, uvijek tražimo da i naša porodilišta prate preporuke svoje struke, svjetskih udruženja ginekologa i akušera. Nažalost, naše procedure se drastično razlikuju. Dovoljno je čuti iskustvo porodilje koja se porodila u nekoj zapadnoj zemlji recimo, i vidjeti koliko smo mi daleko od takve prakse. A nije teško prekopirati dobre prakse iz svijeta, ne treba tu puno ulaganja, već samo malo truda i volje. Odnos ljekar-pacijentica je veliki problem, na kojem se mnogo mora raditi. Nažalost, ustaljena praksa podstiče odnos prema porodilji koje je daleko od prihvaćenog i preporučenog. Ovaj odnos je ono što najviše truda traži, te je nužno da sistem djeluje kroz razne edukacije, smjernice o ponašanju te konačno i sankcijama ukaže na neprihvatljivo ponašanje. Moramo znati koja je čija uloga i da je porodilja korisnik usluge, da je porodilja ta koja se porađa, i da joj je medicinsko osoblje podrška i pomoć, a ne obratno, kako to često tumače doktori. Na kraju, zar humana nauka kao što je medicina, ne bi trebala da se prema porodilji u tako intimnom i važnom trenutku odnosi barem humano?

Rezultati istraživanja koje ste sproveli su pokazali da je 50% porodilja i članova njihove porodice dalo novčana sredstva ili poklon u porodilištu, javno ili tajno, prije ili poslije poroda. Šta nam ovo govori o društvu u kojem živimo, o tome da prećutno podražavamo ovakvu praksu koja je jasno koruptivna’

Osim problema straha od loših uslova na porodu, kao jedan od većih uzročnika korupcije u porodilištima je običajno pravo. Generalno kao društvo imamo zastupljenu naviku da častimo doktore za posao za koji su plaćeni, a to se još više uveća kada govorimo o jednom trenutku radosti zbog rođenja novog života. U tom trenutku sreće, članovi porodice porodilje žele da podijele sreću i „počaste“ ljude oko sebe, što najčešće bude kroz koverte koje se daju doktorima, babicama, medicinskim sestrama. Korupcija se često pravda kao poklon, dar ili najpopularnije „čašćenje“. Ne smatra se krivičnim djelom, te se i ne razmišlja o posljedicama „čašćenja“. Korupcija je prisutna u svakom segmentu našeg društva, te se u slučaju korupcije u porodilištima često banalizira kao nešto mizerno jer je riječ o sitnoj korupciji. Međutim, postojanje korupcije baš u porodilištima ukazuje na ogroman problem našeg društva, gdje ne samo da dozvoljavamo nego i opravdamo da nam život našeg djeteta počne sa korupcijom. Šta onda možemo očekivati dalje u njegovom životu, ako je njegov prvi dah popraćen krivičnim djelom?

Pokrenuli ste Inicijativu da svaka porodilja ima pravo na svoju pratnju na porodu. Koliko je ovo važno? Gdje je sve u BiH zabranjena pratnja prilikom poroda i sa kojim obrazloženjem?

Sve porodilje zaslužuju dostojanstven porod uz pratnju osobe po želji porodilje, što su i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije. Pratnja na porodu daje podršku i snagu porodilji, što je iznimno važno i za tok porođaja, u nepoznatom bolničkom ambijentu gdje često budu prepuštene same sebi i gdje se ne može ni očekivati od medicinskog osoblja potpuna posvećenost svakoj porodilji. Štaviše jedino osobe bliske porodilji mogu biti psihološka i emocionalna podrška, te joj dati hrabrost i snagu koja je krucijalna za porod.

Pratnja na porodu ima mnoge dokazane benefite ne samo na porođajno iskustvo, već i na sam tok porođaja, između ostalog i:

•     kraće vrijeme poroda

•     niži postotak postporođajnih komplikacija

•     niži postotak hitnih carskih rezova

•     niži stepen stresa i anksioznosti kod porodilje

•     bolje povezivanje majke sa bebom.

Pratnja na porodu direktno utiče i na smanjenje stope korupcije – kada porodilja uz sebe ima blisku osobu tokom poroda, eliminiše se pritisak na porodicu da osoblje porodilišta potkupljuje u nadi da će time poboljšati šanse za bolji tretman tokom poroda.

Što se tiče trenutnog stanja vezano za pratnju na porodu, mali je broj porodilišta koji dozvoljavaju pratnju na porodu.  Pandemija je automatski dovela i do zabrane pratnje na porodu u svim porodilištima u BiH, iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odmah na početku pandemija izašla sa saopćenjem da se ženama i dalje mora omogućiti dostojanstven porod i pratnja osobe po želji. Čak i danas, kada je epidemiološka situacija drastično promijenjena u odnosu na početak pandemije, nemamo dozvoljenu pratnju u mnogim porodilištima. Nažalost, pandemija se i dalje koristi kao čest izgovor u zdravstvenim ustanovama, što je i u slučaju pratnje na porodu.

Zbog važnosti pratnje na porodu, koje dokazuje i struka, te konačnog promjene kursa porodilišta ka unaprijeđenju uslova i odnosa prema porodilja, pokrenuli smo peticiju za pratnju na porodu u svim porodilištima u BiH, koja je i dalje aktivna i već imamo preko 4.000 potpisa. Treba naglasiti da peticijom tražimo pratnju osobe po želji porodilje i to tokom cijelog trajanja poroda, dakle od trenutka ulaska u porodilištek, a ne samo na izgonu kako je to najčešće bio slučaj i prije pandemije. Smatramo da je dozvoljavanje pratnje na porodu po želji porodilje i tokom cijelog trajanja poroda minimum koja porodilišta trebaju i moraju dati porodiljama, posebno kada sve strukovne smjernice ukazuju na benefite iste. Ujedno se nadamo da će porodilišta odlučiti da konačno krenu u promjene i poboljšanje uslova u porodilišta te smanjenje korupcije, a prvi korak bi mogla biti upravo pratnja na porodu.

(TIP/Izvor: Buka/Autorica:  

 

 

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.