Hoće li i ovi izbori biti još jedna ‘bitka botova’

15.08.2022 10:03
 

Ova ‘profesija’ nije nigdje verificirana i regulirana, za nju nije potrebna diploma, stručni ispit ili potvrda struke, a klimaks doživljava u vrijeme izbornih kampanja.

Oni postoje u Bosni i Hercegovini i dio su takozvanih internet timova političkih stranaka sa osnovnim zadatkom da slijepo slijede stranački zadatak – hvaliti svoje kandidate, ocrniti i kompromitirati konkurenciju. Iako su upisani u knjige građanskih stanja, odnosno imaju svoje lične karte i jedinstveni matični broj, o njima ne znamo ništa, osim da nemaju svoje, nego partijsko mišljenje. Zovu ih i “ljudi sa tastaturom” i “bića bez kičme”. U njihovim strankama zovu ih eufemistički “računalni operateri” i “referenti za marketing”.

Ova “profesija” nigdje verificirana i regulirana za koju nije potrebna diploma, stručni ispit ili potvrda struke, niti je ima u obrazovnim sistemima ili bazi reguliranih zanimanja, cvjeta na društvenim mrežama tokom sva četiri godišnja doba, a klimaks doživljava u vrijeme izbornih kampanja.

Kakva je moć stranačkih botova u Bosni i Hercegovini i u kojoj mjeri mogu uticati na rezultate izbora 2022. godine, pitanje je na koje niko nema jasan i precizan odgovor, ali gotovo svi se slažu da “prave štetu”.

Manje roboti, više stranački plaćenici

Internet stručnjak Zebir Filović ističe kako su botovi u kontekstu društvenih mreža posebno prisutni na Facebooku i Twitteru kao najpopularnijim mrežama, ali su vrlo aktivni i u e-mail saobraćaju. Filović navodi kako oni automatizovano otvaraju naloge na društvenim mrežama, objavljuju sadržaje koji mogu biti i komercijalne prirode, ali i pristrane komentare kada su u pitanje društvene pojave kao na primjer političke, predizborne kampanje, lansiraju lažne vijesti i čitav niz aktivnosti sa kojima se može utjecati na javno mnijenje, ali i na kupovne navike stanovništva i mnogo toga što je vezano za marketing.

“Prema određenim istraživanja, preko 50 posto internet saobraćaja otpada na internet botove. U krajnjoj liniji i Google funkcionira na taj način što ‘pušta’ botove da pretražuju internet, tragaju za ključnim riječima itd. Valja napomenuti da botovi, kao i Google, imaju elemente umjetne inteligencije koja im omogućuje određene prediktivne poteze i olakšava infiltraciju u internet mrežu. Njihov utjecaj na javno mnijenje je ogroman tako da živimo u vrijeme kada vrlo teško razlikovati informaciju od dezinformacije, komentar živog čovjeka od (ro)bota”, kaže Filović.

Kao najpoznatiji slučaj ove pojave navodi utjecaj botova na američke izbore i pobjedu Trumpa nad Clintonovom. U Trumpovoj kampanji najznačajniju ulogu su odigrali tvit komentari botova koji su radili za Trumpa (a po nekim teorijama – dirigovano od Putina).

“Radilo se o desetinama i stotinama miliona komentara koji su favorizirali Trumpa. U našem komšiluku Vučićevi botovi se pominju kao veoma aktivni i uspješni pa i on, kao i Trump, zahvaljujuću Twitteru i Facebooku i desetinama miliona automatizovanih korisnika i komentara vrlo lako dobija izbore i suvereno vlada”, dodaje Filović.

Poredeći američke i srbijanske botove sa našima ovaj internet znalac smatra da su bh. botovi manje roboti i softveri, a više stranački plaćenici.

“Oni za neku sitnu lovu ili neku drugu nagradu ‘pješice’ otvaraju na desetine hiljada lažnih naloga i komentiraju u korist svojih stranačkih prvaka. Kakva država, takvi i botovi. Većina radnji se vrši manuelno i nekreativno. Ipak, njihov utjecaj na javno mijenje i sliku (uglavnom iskrivljenu) političke stvarnosti u Bosni i Hercegovini je ogroman i ovi izbori će u velikoj mjeri biti u znaku ‘bitke botova’.

Kampanja je davno počela, zapravo nikada nije ni stala, i svakodnevno smo bombardovani pristranim komentarima, porukama, objavama, promocijama ovih ‘ljudskih robota’. Ko hoće da vidi, lako može da prepozna tu manipulaciju na društvenim mrežama i ostalim internet servisima”, zaključuje Filović.

Dobra zabava besposličarima

Publicist Nihad Krupić koji živi u Kanadi, ali aktivno prati društveno-političku scenu u Bosni i Hercegovini (ima i svoj portal) ne smatra da stranački botovi mogu presudno uticati na rezultate u oktobru.

“Da je snaga i neka dobra organizacija tih internet botova registriralo bi se najmanje pola miliona glasača izvan Bosne i Hercegovine. Oni koriste socijalne mreže uglavnom da se otvori diskusija među onima koji nemaju šta drugo raditi. To je dobra zabava besposličarima, možda i domaćicama i penzionerima. Statistike, analize pa i stručna istraživanja prije izbora i na Zapadu, uglavnom ne donesu rezultat koji se pokaže na izborima”, kaže Krupić, koji ima izrazito loše mišljenje o botovima. No, otvoreno ističe ko može “donijeti pobjedu” ovdašnjim vođama.

“Smatram da na rezultate izbora direktno može uticati program i način djelovanja i obraćanja čelnika vjerskih zajednica i onih koji ih plaćaju. U tom smislu, gotovo da nema razlike u izboru poglavice plemena Zulu i nekog od lidera na Balkanu”, mišljenja je Krupić.

Sa Krupićem se jednim dijelom, kada je riječ o uticaju vjerskih lidera, slaže mirovni aktivist i novinar Edin Ramulić.

“Na rezultate izbora presudno utiču mediji, vjerske zajednice i politička korupcija korištenjem javnih resursa i funkcija u kampanji, a botovi nisu presudni mada imaju određeni doprinos i uticaj kod određenog procenta neodlučnih glasača koji su prisutni na društvenim mrežama i tamo crpe informacije.”

Književnik i novinar Ozren Kebo za stranačke “lažnjake” smatra da “mogu puno toga pokvariti”.

“Zatrovali su atmosferu na svim nivoima. Živimo u vremenu virtualne mržnje”, pojašnjava Kebo.

Internet mobilizacija članstva

Književnica Alma Ćirkić, vrlo aktivna na društvenim mrežama, dobro poznaje manipulativnu stranu političkih propagandi koju za svoje gazde realiziraju botovi.

“Oni su preglasni, preagresivni, a narod nenaučen da razmišlja i povodljiv. Ukoliko se političke stranke odluče, a vjerovatno hoće i to i rade, za ovu vrstu špekulacije i ‘ispiranja mozgova’ sigurno je da njihov uticaj na rezultate izbora u oktobru neće biti zanemariv”, smatra.

Federalni zastupnik Albin Muslić (SDP) ističe kako se promijenio karakter izborne kampanje paralelno sa razvojem internet tehnologije iz čega se može izvući osnovni zaključak da društvene mreže i portali nesumnjivo utiču i na rezultate izbora.

“U svakom demokratskom društvu osnovni postulat je pravo na izražavanje mišljenja, iznošenje stava, a što je relativno često predmet kritike. U vezi s tim imamo novi fenomen odnosno ulogu botova u izbornoj kampanji. Cijenim da mogu imati ulogu na definiranje konačnog rezultata, ali ne i da u značajnoj mjeri presude pobjednika, odnosno gubitnika izbora”, kaže Muslić.

Na pitanje da li u njegovoj političkoj opciji, da on zna, imaju botove izričit je: “Mi nikada na tu temu nismo ni razgovarali. Jednostavno, želimo da sa svojim programom i našim opredjeljenjima dođemo do glasova birača”.

Vjeruju li baš u to što pišu?

Muslićev stranački kolega i takođe federalni zastupnik Irfan Čengić kaže da nije upoznat sa aktivnostima botova u Bosni i Hercegovini, a da je stereotip o botovima koji rade za sendvič proizveden u Srbiji od strane Vučićevog SNS-a.

“Kod nas je uglavnom riječ o aktivistima i članovima koji vjeruju u to što pišu”, smatra Čengić, dok na isto pitanje Muslić odgovara ovako: “Ne vodim nikakve operativne poslove u SDP-u od 2019. godine tako da nisam upoznat da li ima neko ko je zadužen za te aktivnosti, ali mislim da toga u SDP-u nema”.

A da se političke stranke bave medijskim manipulacijama preko društvenih mreža i web portala koji produciraju fake vijesti – samo se to drugačije zove, naprimjer internet mobilizacija članstva – jasno je iz službenog akta Asocijacije mladih SDA iz “daleke” 2018. godine kojim se od općinskih odbora traži da obezbijede članove koji su vični radu u online prostoru.

“Potrebno je da svaki općinski odbor delegira od jedne do tri osobe u skladu sa stvarnim mogućnostima u njihovoj bazi i da dostavi osnovne podatke o njima: ime i prezime, datum rođenja, broj telefona, e-mail, opštinski odbor iz kojeg dolazi i zanimanje”, navedeno je u ovoj instrukciji. U ovom “planskom” dokumentu traži se da to budu osobe koje će biti “na punom raspolaganju u online prostoru”, ma šta to značilo, a zna se šta to podrazumijeva, ali i da razumiju i prate aktuelni politički i javni diskurs.

Brutalno napadaju tuđe, a hvale svoje

Naravno, ovakvih službenih stranačkih papira “na izvol'te” o kreiranju javnog mnijenja iz skrivenih online katakombi, a pod nadzorom partije nema mnogo, ali i sa njima i bez njih potpuno je jasno da će i ove godine, a to se dešava i sada dok nastaje ovaj tekst, botovi na društvenim mrežama prikačeni na stranačke trafoe brutalno napadati tuđe, a hvaliti svoje lidere.

O predizbornoj cyber mašineriji, botovima i trolovima, fact-checkingu i općenito odgovornosti na internetu nedavno je bilo riječi i na Forumu građana “Glas za odgovornost na mrežama”.

Ekspertica za društvene mreže Bojana Kostić je na ovom forumu pominjući oblike neautentičnog djelovanja na internetu istakla da mogu imati veliki uticaj “pogotovo ako publika nije dovoljno medijski i digitalno pismena da bi mogla razaznati šta je istina, a šta je naručen sadržaj ili komentar”.

Poznavaoci ove problematike znaju da u ljeto u izbornoj godini po defaultu niču portali bez impressuma sa tekstovima bez autora koji šire lažne vijesti o političkoj konkurenciji. U tom medijskom mulju bipolarne laži kriju se anonimne “brigade” stranačke internet vojske koja ima “sveti” zadatak – pokazati urbi et orbi kako “samo jedna partija valja – naša”.

Prije četiri godine kod posljednjih Općih izbora u Bosni i Hercegovini Udruženje građana “Zašto ne” je iznijelo podatke o velikom uticaju stranačkih trolova na tadašnje izbore. Malo je sumnjičavih koji bi tvrdili da će patogeni uticaj botova 2022. godine biti manji. I niko ne sumnja da pogotovo moćnije političke stranke u Bosni i Hercegovini imaju svoje “farme” trolova, botova i lažnih portala.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Midhat Dedić/Foto: AP)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.