Šta se desilo s djevojčicom sa jedne od najpoznatijih fotografija na svijetu?

Šarbat Gula, koja je već odavno odrasla, još uvijek je svijetu poznata kao “afganistanska djevojčica”. Godine 1985., samo godinu dana nakon što je njen prodorni smaragdni pogled ovjekovječio ratni fotograf Steve McCurry, postala je međunarodni simbol vihora rata i podijeljenog Afganistana. Gdje je i šta danas radi 50-godišnja Afganistanka?

Šarbat Gula je postala međunarodno poznata 1985. godine, kada ju je ratni fotograf SteveMcCurry uhvatio u fotografski objektiv kao 12-godišnju afganistansku izbjeglicu. Sa prodornim zelenim očima krasila je junsku naslovnicu National Geographica i postala “afganistanska djevojčica”.McCurry nije znao ime djevojćice, koju je pronašao u pakistanskom izbjegličkom kampu, niti 17 godina kasnije, sve do 2002. godine, kada je s televizijskom ekipom otputovao u Pakistan u potrazi za ponovnim pronalaženjem zelenooke djevojke. Njenu fotografiju su pokazivali svuda okolo i nadali se kako će je neko prepoznati. Šarbat Gulu su tada konačno ponovo sreli u brdovitom afganistanskom svijetu.

„Vrijeme i teškoće izbrisali su njenu mladost. Njena koža izgleda kao životinjska koža. Crte njene vilice su se smekšale. Oči, međutim, još uvijek blistaju; to nije omekšalo”, rekao je McCurry za National Geographic 2002. godine.

U to vrijeme, prije dvadeset godina, Gula se još živo sjećala trenutka koji je ratni fotograf uhvatio u fotografski objektiv. Sjetila se ljutnje koju je tada osjećala. Čovjek koji ju je slikao bio je stranac. Nikada ranije nije bila fotografisana, a ni poslije je niko nije fotografisao sve dok se sedamnaest godina kasnije nije ponovo susrela sa fotografom, prisjetila se Gula za prilog u časopisu National Geographic. I McCurry se dobro sjećao trenutka kada je uhvatio njen smaragdni pogled. Svetlost je bila blaga. Izbjeglički kamp je bio samo more šatora. Sramežljivu djevojčicu primijetio je u šatoru prilagođenom za školske časove. „Nisam mislio da će fotografija ove djevojčice biti toliko drugačija od svega što sam snimio tog dana“, rekao je McCurry, prisjećajući se jutra 1984. godine.

Bijeg od rata, zatvor i protjerivanje

Šarbat Gula je siroče rođeno u afganistanskom plemenu Paštuna. Oni su dugo vremena smatrani najrasprostranjenijim narodom u današnjem Afganistanu, a tradicionalna domovina Paštuna nalazila se istočno, južno i jugozapadno od afganistanske prijestolnice. Kako su još napisali u katalogu objavljenom prilikom izložbe Afganistan – slovenski pogledi u Slovenskom etnografskom muzeju, Paštuni su također bili podijeljeni na mnoga plemena, od kojih su mnoga bila nomadska. Gula je, kao i mnoge druge afganistanske djevojčice, dolazila iz porodice pogođene ratnim vihorom. Kada je njena zemlja bila uhvaćena u šake sovjetske invazije i kada su njeni roditelji izgubili živote, vjerovatno je imala samo šest godina. “Rusi su bili posvuda. Ubijali su ljude. Nismo imali izbora”, odgovorio je njen brat prije nekoliko godina na pitanje zašto su napustili Afganistan. U pratnji bake prepješačili su mnoge vrhove prekrivene snijegom i uputili se u susjednu zemlju.

Sve do 2014. Gula je živjela u Pakistanu, ali se sakrila kada su je vlasti optužile da je kupila falsifikovanu pakistansku ličnu kartu. Gula je prvo dospjela iza rešetaka, a zatim su pakistanske vlasti naredile njenu deportaciju i vratile je nazad u Kabul. Gula je tada rekla da ne bi došla iza rešetaka da njen lik nije ovjekovječen na naslovnici svjetski poznatog magazina. Humanitarne organizacije tada su također najoštrije osudile odluku pakistanske vlade da Gulu vrati u domovinu, ali je tadašnji afganistanski predsjednik Ašraf Ganiza za nju priredio prijem u predsjedničkoj palati i uručio joj ključeve novog stana koji finansira država.

Gula je živijela u Afganistanu sve do kraja prošle godine, kada su bse zbog brojnih uspješnih talibanskih ofanziva mnogi Afganistanci odlučivali na bijeg. U novembru prošle godine, nakon što su talibani preuzeli vlast u Afganistanu, iz ureda italijanskog predsjednika Maria Draghija objavili su da je Italija organizovala evakuaciju 50. godišnjakinje jer je zatražila pomoć pri napuštanju zemlje. Kako su tada najavljivali, italijanska vlada je trebala da joj pomogne da se integriše u tamošnje društvo.

Danas 50-godišnja Gula majka je petoro djece, šesto je umrlo već u djetinjstvu. Svi su rođeni u dogovorenom braku sa suprugom Rahmatom Gulom, za kojeg se udala sa 13 godina. Rahmat se prisjeća da su u brak stupili sa njenih 16 godina. Na naslovnoj strani časopisa National Geographic ispod njene fotografije pojavio se samo kratki natpis, „progonjene oči koje govore o strahovima afganistanske izbjeglice“, a Šarbat Gula postala je simbol straha i bijega od rata.

Fotograf Steve McCurry je u februaru također imao izložbu u okviru fotografskog festivala Xposure, koji se održava u Emiratu Šardža, trećem najvećem gradu po broju stanovnika u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Glavna tema festivala bile su klimatske promjene i skretanje pažnje na njih kroz fotografiju, a gosti su bili i drugi svjetski poznati fotografi koji fotografišu ratne sukobe, izbjeglice i snimaju lične priče. Festivalu smo prisustvovali i mi također.

(TIP/Izvor: N1 Slovenija/Foto: Profimedia)