Vlasti nemaju interes da olakšaju život građanima

17.05.2022 12:33
 

Vlasti nemaju nikakav interes ili se ne trude da naprave bilo kakvo olakšanje građanima, u smislu usporavanja rasta cijena energenata i smanjivanja opterećenja poreza – važniji su im izbori.

Inflacija donosi sve veće izazove, Svjetska banka najavljuje drastičan rast cijena, a zbog rata u Ukrajini energetska kriza potresa Evropu. Cijene samo idu gore, a građani strahuju da neće imati novca za podmirivanje osnovnih životnih potreba ako se tako nastavi u budućnosti. Gorivo je dodatno poskupjelo što je uzrokovalo i lančana poskupljenja ostalih proizvoda, između ostalog osnovnih životnih namirnica.

Većina rasta cijena vezana je za inflatorne efekte iz proteklih godina zbog posljedica pandemije, dok se situacija vezana za rat i agresiju na Ukrajinu počela primjećivati tek u martu ove godine, a u narednim mjesecima inflacija će biti vidljivija i nastavkom rata samo će nastaviti da raste, pojašnjavaju stručnjaci.

Crveni alarm za povlačenje konkretnih poteza

Vlade bosanskohercegovačkih entiteta još nisu dale konkretne prijedloge mjera koje bi usporili ili ublažile rast cijena u maloprodaji s jedne strane, dok s druge strane gledano – budžeti nikada nisu bili puniji. Ekonomski stručnjaci smatraju da je crveni alarm za povlačenje konkretnih poteza odavno upaljen i da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme kako u narednim godinama ne bismo imali ekonomsku krizu većih razmjera.

“Sada je stanje mnogo teže i složenije nego što je bilo na početku. Krajem prošle i početkom ove godine struka je apelovala na vlast da se krene s mjerama za ublažavanje rastućeg, u to vrijeme ne toliko barem ne blizu kao ovog sad, rasta cijena. Mi smo znali u kojem smjeru to ide, molili smo i apelovali da se poduzmu konkretni koraci. Ono što smo tada kazali jeste da će posljedice biti vrlo bolne i teške ako se inflacija prepusti slučaju, a inflacija je sada puštena slučaju i bit će mnogo složenije i teže donijeti mjere”, pojašnjava Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Osim pandemije, novonastala ratna situacija u Ukrajini, uveliko oblikuje život ljudima u cijelom svijetu, a posebno u Evropi iz razloga što su se evropske zemlje iz Ukrajine snabdijevale gasom, različitim vrstama metala koji se koriste u autoindustriji, ali i žitaricama koje su neophodne za proizvodnju osnovnih životnih namirnica kao što su brašno i ulje.

“Očigledno je da je sistem uvođenja sankcija Rusiji zbog Ukrajine doprineo da se kompletna struktura snabdevanja cenovnih odnosa totalno poremeti. Kada to kažem, to znači da u ovoj situaciji nedostatak sirovina koje su dolazile iz Ukrajine – od prehrambenih pa do metala i gasa, definitivno vodi tome da taj rast cena neće biti brzo zaustavljen ukoliko se ne zaustavi ratna situacija u Ukrajini”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banje Luke.

Ono što se sada, kada je inflacija izmakla kontroli, može uraditi jeste, smatra Hadžić, da vlast plasira što direktnije transfere prema ugroženim kategorijama građana, prema radnicima, te da napravi poresko rasterećenje koliko god je to moguće. A novca, kako tvrdi, ima.

“Govorimo o stotinama miliona više sredstava koja su dodatno prikupljena u odnosu na ono što je bilo planirano prošle godine i to je jedan ogroman potencijal kojeg vlast treba da iskoristi i pomogne građanima i penzionerima, kako bi se onima sa nižim primanjima koliko toliko pomoglo u ovom teškom vremenu. Poresko rasterećenje je jedan od mehanizama što smo i ranije zagovarali”, pojašnjava Hadžić.

Svijet ima dva, a BiH samo jedno rješenje

Dva su osnovna pravca djelovanja u ovoj situaciji inflacija, smatra Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz Tuzle. Prvi je kroz monetarnu sferu u smislu da se ograniči emisija novca u opticaju, odnosno da se podignu kamatne stope i to rade razvijene zemlje u svijetu. Drugi mehanizam jeste smanjivanje fiskalnih i parafiskalnih nameta kako bi se olakšalo građanima.

“Američki Sistem federalni rezervi (FED) je napokon krenuo sa navedenim iako dosta sporije i dosta zakašnjelo, ali je od FED-a krenulo i to je u kontekstu Bosne i Hercegovine dobro jer je ova inflacija uvozna i mi pratimo globalna kretanja. Osnovni uzrok inflacije jeste emisija novčanih sredstava u pandemiji na Zapadu”, kaže Čavalić.

Dodaje kako Bosna i Hercegovina tu nema nikakve odgovornosti, osim odgovornosti pri inflatornim efektima. Uzrok je djelovanje centralnih banaka, odnosno vlada širom svijeta koje mogu emitovati novac.

“U tom smislu prvi lijek protiv inflacije jeste ograničavanje emisije novca, kako bi se uvjetovala jedna planirana recesija i kontrakcija privrede. Kada imate inflaciju onda je pretpostavka ekspanzije novca koju treba ohladiti i to je opcija koju mi ne možemo koristiti, ali svijet to koristi. Drugo rješenje koje mi možemo koristiti je, ako već ograničite emisiju novca u ponudi, da se depriviraju ponuda i privreda. Bit će teže stvarati nove proizvode i tada vlade rade taj drugi lijek protiv inflacije, a to je smanjivanje poreza”, pojašnjava Čavalić.

Očigledno je da s jedne strane naše vlasti nemaju nikakav interes ili se ne trude da naprave bilo kakvo olakšanje građanima, u smislu usporavanje rasta cijena energenata, i s druge strane smanjivanja opterećenja poreza na osnovne životne namirnice. Pavlović smatra da je razlog to što vlasti u Bosni i Hercegovini rast punjenja budžeta vide kao porast sredstava koje oni mogu upotrijebiti u političke i predizborne svrhe.

“Evidentirano je za prva četiri meseca ove godine da je u Bosni i Hercegovini naplaćeno gotovo 500 miliona konvertibilnih maraka više prihoda po osnovu indirektnih poreza nego prošle godine. A taj iznos definitivno za njih, kao ljude u vlasti i vlade entiteta, predstavlja dodatne pare koje mogu da se troše i da iz tih troškova i investicija u infrastrukturne projekte, mogu da budu favorizovane one firme koje su bliske vlastima u vladama oba entiteta”, smatra Pavlović.

Dodaje, kako je osnovni krivac za ovakve efekte inflacije sistem globalne ekonomije po kojem ne treba proizvoditi hranu, niti gorivo jer ima neko ko to radi jeftinije.

Neophodno se vratiti domaćoj proizvodnji

To je filozofija velikih konglomerata i velikih kompanija, kaže Pavlović i poručuje da je potrebno vratiti se svojim sirovinama, svojoj zemlji, svojoj proizvodnji umjesto da se kupuje roba kao što je to uradila Republika Srpska koja je dala 15 miliona konvertibilnih maraka za kupovinu potencijalno nedostajućih proizvoda čime je doprinijela porastu cijena osnovnih životnih namirnica.

“Trebalo je te pare dati farmerima i seljacima da obnove i ojačaju svoju proizvodnju počevši od stočarstva, živinarstva, proizvodnje žitarica pa do drugih proizvoda koje troše građani jer bolje je da vlasti entiteta finansiraju proizvodnju koja pripada entitetu, a ta roba sa cenama koje su vezane za troškove proizvodnje i zapošljavanje domaćih farmera i domaćih seljaka, bude dostupna građanima, a ne da zavisi od velikih lanaca snabdevanja, od velikih sistema i od uvoza robe”.

Bosna i Hercegovina poslije rata uvozi 95 posto prehrambenih proizvoda, dok je u okviru nekadašnje Jugoslavije proizvodila oko 50-60 posto onoga što joj je stvarno trebalo.

“Kada proizvodiš svoju robu, onda znaš koliko te ona košta i nemaš ovakvu situaciju kao što je ova kriza. Imamo rafineriju nafte koju smo ugasili, magacine i rezervoare koji su prazni, a prošle godine u vrijeme korone je bio problem male potrošnje pa je sirova nafta koštala jedan barel po cijeni jednog dolara i niko nije razmišljao da to treba kupiti za strateške rezerve, niti je bilo šta uradio za građane zemlje kojom oni upravljaju zato što su na te pozicije izabrani od strane vladajućih partijskih koalicija”, ističe Pavlović.

I Čavalić je skeptik po pitanju poduzimanja konkretnih mjera za suzbijanje posljedica inflacije od strane vladajućih struktura jer je izborna godina i potrebno je dosta novca da se izbori osvoje, zbog čega će posljedice ove krize po građane Bosne i Hercegovine u narednim godinama biti mnogo teže i komplikovanije.

“Izborna je godina i ta sredstva će se koristiti za izbore, odnosno za neke infrastrukture projekte kako bi se dobili izbori, a trebali bi ih koristi za reforme. Što se tiče posljedica inflacije po život građana u Bosni i Hercegovini, to u stvarnosti znači da će građani ono što su do sada mogli sa raspoloživim dohotkom kupovati, sada će moći da kupe manje, što automatski znači da je njihova kupovna moć manja. Uz to nam prijeti i stagflacija što znači da istovremeno imamo inflaciju i pad ekonomske aktivnosti što se odnosi na privrednike”, pojašnjava Čavalić.

Dodaje i kako je moguće da dođe do usporavanja privrede i manje prilika u privredi, a vjerovatno iz dana u dan pada životnog standarda građana koji se opet kompenzira preko dijaspore i neformalnog tržišta ali je svejedno – u padu.

Ukidanje akciza važna mjera

Intervencije koje su pokrenute u Parlamentu Bosne i Hercegovine, mogu da se urade kao hitne mjere, a to je isključivanje naplata akciza na gorivo što se uzimalo radi punjenje budžeta, a ne za neke konkretne namjere i namjene. To praktično znači pola marke jeftinije gorivo, a samim time i prijevoz građana, robe i putnika. Dakle, sve bi bilo jeftinije zato što država ne bi uzimala taj namet, ovako to vladajućim garniturama i političkim strankama odgovara.

“Ukidanje akciza je vrlo bitna mjera, kako za građane tako i za privrednike, u smislu da oni mogu ponuditi jeftinije proizvode i usluge na tržištu, čime bi se indirektno utjecalo na spuštanje stepena inflacije na domaćem tržištu. Upravo zbog toga to i predlažemo, ali i ukidanje nekih drugih parafiskalnih nameta jer je sada pravo vrijeme za to kako bi se rasteretila privreda”, poručuje Čavalić.

Ako se inflacija i dalje bude prepuštala slučaju, a već je najavljeno podizanje kamatnih stopa u Evropi na što su stručnjaci ranije upozoravali, te ako vještački izazvana recesija zahvati Njemačku, to će se automatski odraziti na Bosnu i Hercegovinu i na pad ekonomske aktivnosti naše zemlje.

“Ovaj trenutni osjećaj da ekstra punimo budžete jeste samo prividna iluzija koja neće imati dugoročne efekte jer taj rast nije vezan za rast ekonomije već za inflaciju. Tako da bi vrlo pametno bilo kada vlasti taj novac ne bi uložile u jačanje javnog sektora, već ustvari za pomoć privredi jer je ona ta koja generiše poreze i stvara novu vrijednost”, ističe na kraju Hadžić.

Da li će se bosanskohercegovačke vlasti povesti za primjerom Poljske koja je ukinula akcize na gorivo i PDV na osnovne životne namirnice, te Turske koja je smanjila PDV na jedan posto ostavivši tu stopu samo da bi imala evidenciju koja je kupovna količina i potrošnja osnovnih životnih namirnica?

Da ima volje kod vladajućih struktura, bilo bi i metoda i mjera, ističu sagovornici, ali vlasti jednostavno to ne žele učiniti.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Fahrudin Vojić/Foto: IIustracija)

 

 

 

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.