Na današnji dan prije 30 godina, 15. maja 1992. godine, legitimne policijske snage odbranile su Tuzlu od napada paravojske Srpske Republike i novoosnovane Vojske Jugoslavije. Tog majskog petka pripadnici Stanice javne bezbjednosti Tuzla uspjeli su odbraniti grad od agresora, a 15. maj je postao jedan od najznačajnijih datuma u historiji Tuzle i Bosne i Hercegovine. Naime, prilikom izlaska vojne kolone iz grada s teškim naoružanjem, na raskrsnici u tuzlanskom naselju Brčanska Malta paravojska je zapucala, a policajci dobili naređenje da na vatru odgovore vatrom.

U okviru obilježavanja ovog značajnog datuma iz historije Tuzle, predstavnici gradske vlasti, Skupštine i Vlade Tuzlanskog kantona, boračkih, političkih i nevladinih organizacija, te brojni građani  su  odali poštovanje i položili cvijeće na spomenik poginulim braniocima na Brčanskoj Malti, kao i na spomenik poginulim braniocima u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992.-1995. godine, na Slanoj Banji.

Imamović: ‘Moramo vječito njegovati zahvalnost prema onima koji su odbranili grad’

˝28.aprila 1992. godine Srbija i Crna Gora donose Ustav Jugoslavije i osnivaju vojsku Jugoslavije. Tim činom nema više JNA i to je jedina legitimna vojna sila na teritoriji Srbije i Crne Gore, a ne na nekoj drugoj teritoriji. Nekoliko dana poslije ratni zločinac Radovan Karadžić suprotno Ustavu i svim zakonima Bosne i Hercegovine osniva Skupštinu srpskog naroda u Banja Luci 12.maja 1992. godine. Suprotno Ustavu BiH formira vojsku kojoj daje naziv Srpska vojska i stavlja je pod komandu ratnog zločinca Ratka Mladića. Ta je vojska je tada u kasarni i treba da napusti kasarnu. Policija, snage MUP-a BiH, Stanice javne bezbjednosti  Tuzla  treba da obezbjedi i da normalno proprati taj odlazak. Oni idu u napad, pogode 19 policajaca i jednog civila, ženu. Policija  na vatru uzvraća vatrom. Pripadnici policije su postupili u skladu sa Ustavom BiH i Zakonom BiH u nužnoj odbrani. Da odbiju napad od sebe, građana, Tuzle. Tako je Tuzla spašena. A da nije, dogodilo bi joj se isto ono što se dogodilo u Srebrenici… To se zahvaljujući braniocima Tuzle nije dogodilo˝, izjavio je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, naglasivši da moramo vječito njegovati zahvalnost prema onima koji su odbranili grad.

Prema njegovim riječima, najodgovorniji je  bivši oficir JNA i komandant kasarne Husinska buna Mile Dubajić. “On je predvodio tu paravojsku, vojnike koji su mu povjereni je natovario na kamione, odnosno natovario ih je na gorivo, grnate i municiju. Zbog toga su se dogodile velike eksplozije. Jednako je pružena pomoć svakom ranjeniku. Svi zarobljeni su dva dana poslije pušteni sa ličnim naoružanjem do linije razgraničenja. Da nije taj iznenadni napad bio odbijen sigurno je da bi sudbina BiH bila daleko gora, a sudbina građana Tuzle užasna”, istakao je Imamović za TIP.

Video: RTV7

Bešlagić: ‘Branili smo dostojanstvo građana Tuzle’

Ratni načelnik Tuzle Selim Bešlagić kazao je da je ponosan na one koji su pokazali kako se brani dostojanstvo ljudi. “Želim se zahvaliti građanima Tuzle za ono što su uradili tog 15.maja. Branili smo dostojanstvo građana Tuzle, Bosne i Hercegovine. Želim da izrazim saučešće svima onima koji su poginuli tog dana bez razlike s koje strane. Kada smo mi u Tuzli u pitanju sve je jasno, ali 15, maj ne može biti završen dok se ne procesuiraju odgovorni za to što se desilo, a to je kako znate optužnica protiv Dubajića koju smo pokrenuli, ali nažalost još uvijek nema reakcije nadležnih na te stvari”, izjavio je Bešlagić za TIP.

Altumbabić: ‘U pitanju je bila odbrana’

Bivši pripadnik II Manevarske jedinice SJB Tuzla Edin Altumbabić smatra da trebamo biti ponosni na svoj grad i sve njegove branioce.˝Ono što je nepobitna činjenica je da grad nije želio rat. Ovaj grad se morao spremiti na odbranu, upravo da mu se ne bi desila sudbina koja je ranije zadesila neke druge bosanskohercegovačke gradove˝, istakao je Altumbabić za TIP.

Blagojević: ‘Bitka koja je odlučila karakter rata’

˝I 30 godina poslije, 15. maj  je za sve Tuzlake veliki datum. U ovih 30 godina poslije tog događaja desilo se jako mnogo stvari, ali u mojoj i glavama građana Tuzle, to kao da se desilo prije 30-tak dana. Na taj dan se odlučilo da li će ovaj kanton, a tada regija, pasti pod agresiju srbijansko – crnogorskih agresora ili će se izboriti za svoj mir. Bitka koja se ovdje desila 15. maja ’92. odlučila je karakter rata. Kao osoba koja je rođena 15 metara od mjesta tog događaja bio sam svjedok i učesnik tih događaja. Znam u kakvoj smo poziciji bili mi, a u kakvoj je poziciji bila druga strana. Mi nismo željeli da počnemo sukob, nismo provocirali, nismo niti jedan metak uputili prema koloni, a ako se sjetimo, kolona je 4-5 puta pokušala tog dana da izađe iz grada. Svaki pucanj i provokacija išla je od strane, ne Jugoslovenske narodne armije, nego Jugoslavenske armije. Nosim posebne emocije na taj dan, žao mi je svih ljudi koji su tada izgubili živote i koji su bili ranjeni“, rekao je  ministar za boračka pitanja Tuzlanskog kantona Zoran Blagojević.

U Tuzli se gradi budućnost na istini

Podsjećamo, prilikom povlačenja jedinica bivše Jugoslavenske narodne armije iz kasarne Husinska buna, koja od 27. aprila 1992. godine nije ni imala legitimitet na teritoriji Bosne i Hercegovine, došlo je do napada na pripadnike Stanice javne bezbjednosti Tuzla. Tom prilikom, iz kolone je otvorena je vatra na policajce koji su osiguravali mirno napuštanje tuzlanske teritorije. Na napad je odgovoreno vatrom. Prema podacima Fondacije Istina, Pravda, Pomirenje Tuzla,  u sukobu na Brčanskoj Malti poginula su tri pripadnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla i 33 vojnika iz kolone.

Slučaj, poznat kao “Tuzlanska kolona”, bio je predmet nekoliko sudskih procesa

Prvi predmet su pokrenuli preživjeli učesnici kolone, koji su 1999. godine preko Saveza logoraša RS predali dokumentaciju Haškom tribunalu. Haški tribunal je predmet vratio u nadležnost pravosuđa BiH, nakon čega je Okružno tužilaštvo u Bijeljini pokrenulo postupak. Predmet je potom prebačen u nadležnost Tužilaštva BiH, da bi ono 2009. godine obustavilo istragu protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih.

Ipak, najpoznatiji proces u ovom slučaju bio je onaj koji je vođen pred pravosuđem Republike Srbije. Apelacioni sud u Beogradu 2016. pravosnažno je oslobodio ratnog savjetnika načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Tuzla Iliju Jurišića optužbe da je naredio napad.

Jurišić je prethodno prvostepenom presudom Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu 2013. godine osuđen na 12 godina zatvora.U obrazloženju odluke Apelacioni sud napominje da je “dokazanost navoda iz optužnice Tužilaštva za ratne zločine ostala na razini sumnje”, te da je prvostepena presuda bila donesena na temelju pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.Nakon ocjene i analize izvedenih dokaza, Sud je zaključio kako nije bilo neposrednih dokaza da je Jurišić izvršio krivično djelo za koje je optužen.

Danas, 30 godina poslije uspješnog odbijanja prvog napada na grad, u Tuzli se gradi budućnost na istini, časno i s poštovanjem se sjećajući  branilaca koji su položili svoj život za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, uz obećanje da njihovu žrtvu nećemo nikada zaboraviti i da ćemo i dalje gajiti i njegovati tradiciju antifašizma, zajedničkog života i tolerancije.

Ranije su delegacije iz Bijeljine i bh. entiteta RS odale počast stradalim vojnicima u koloni 15. maja 1992. godine. Na mjestu pogibije ostavljene su bijele ruže za poginule vojnike i zapaljene su svijeće. Među prisutnima su bili ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, izaslanik člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, Boško Tomić, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske i direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

(TIP/Autor: Adis Jašarević)