Često se kaže da mozak muškarca radi toliko drukčije od mozga žene da je jedan spol s Venere, a drugi s Marsa. Nova studija podržava ovu hipotezu nakon što je pronašla 1000 gena koji su mnogo aktivniji u jednom spolu od drugog. Ispitivali su kako se muški i ženski mozgovi miša razlikuju istraživanjem područja za koja je poznato da programiraju ponašanja “procjene, upoznavanja, parenja i mržnje”.

Mužjaci su pokazali sposobnost brzog određivanja spola drugih miševa, a ženke su pokazale veću sklonost majčinskoj zaštiti. Te se razlike vjerojatno odražavaju i na mozgove muškaraca i žena, rekli su istraživači sa Stanford Medicine.

“Koristeći ove gene kao ulazne točke, identificirali smo specifične skupine moždanih stanica koje upravljaju specifičnim spolno tipičnim ponašanjem”, rekao je autor studije Nirao Shah, profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti te neurobiologije.

Društvena ponašanja tipična za spol ugrađena su u mozak tijekom evolucije

Mužjaci miševa, na primjer, brzo razlikuju spol stranaca koji narušavaju ono što smatraju svojim područjem. Ako je uljez drugi mužjak, odmah ga napadaju. Ako je u pitanju ženka, započinju udvaranje. “Ova primarna ponašanja su bitna za preživljavanje i reprodukciju i uglavnom su instinktivna”, rekao je Shah.

“Dokazi prilično jasno pokazuju da mozak nije samo prazna ploča koja samo čeka da ga oblikuju utjecaji okoline”, dodao je. Neki od gena koje su istraživači otkrili također su utvrđeni čimbenici rizika za moždane poremećaje koji su češći kod jednog ili drugog spola, objašnjavaju, piše The Daily Mail.

Genetička sklonost nekim bolestima razlikuje se među spolovima

Od 207 gena koji su već poznati kao pokazatelji visokog rizika za poremećaj autističnog spektra, koji je četiri puta češći kod muškaraca nego kod žena, istraživači su identificirali 39 aktivnijih u mozgu jednog ili drugog spola: 29 kod muškaraca, 10 kod žena, prenosi Index.hr.

Također su identificirali gene povezane s Alzheimerovom bolešću i multiplom sklerozom, od kojih oba imaju tendenciju da više pogađaju žene nego muškarce.

Istraživači vjeruju da je muškarcima potrebno da su im neki geni aktivniji, a ženama drugi i da mutacija u genu koji zahtijeva visoku aktivaciju može učiniti više štete od mutacije u genu koji miruje.

Studija je također utvrdila više od 600 razlika u razinama aktivacije gena između ženki u različitim fazama njihovog ciklusa. Kod žena se to naziva menstrualnim ciklusom, ali ženke miševa nemaju menstruaciju.

“Potpuno je iznenađujuće bilo pronaći, unutar ove četiri male moždane strukture, nekoliko stotina gena čija razina aktivnosti ovisi samo o fazi ciklusa žene”, rekao je Shah, koji je svoju karijeru posvetio razumijevanju kako spolni hormoni reguliraju spolno tipično ponašanje.

Otkrića na miševima analogno se mogu odnositi na ljude

“Miševi nisu ljudi”, rekao je Shah. “Ali razumno je očekivati ​​da će se pokazati da analogni tipovi moždanih stanica igraju ulogu u našem društvenom ponašanju tipičnom za spol. Naši nalazi o razlikama u aktivaciji gena tijekom ciklusa sugeriraju biološku osnovu za ovu varijaciju”, objasnio je.

“Ovo je vjerojatno samo vrh ledenog brijega”, rekao je Shah. “Vjerojatno će se naći mnogo više spolno diferenciranih značajki u ovim i drugim strukturama mozga ako ih se bude znalo tražiti.”

Studija je objavljena u časopisu Cell.

(TIP/Foto: Shutterstock)