Cijene u BiH, izvjesno poskupljenje hljeba

31.07.2021 16:51
 

Cijene hljebnog žita na berzi skaču. Mlinari podižu cijene brašna, a poskupljenja najavljuju i pekari. Sa druge strane, ratari podsjećaju da se velike količine jeftinog brašna i pšenice iz regiona uvoze, dok domaće propada, te da  osnova za poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda – nema.

“To poskupljenje u odnosu na prošlu godinu, kad posmatramo Srbiju, Hrvatsku, Mađarsku iznosi 35-40 eura po toni, dakle ako smo imali prošle godine u žetvi pšenicu, sad imamo 190-195 eura po toni. Tako će se cijene mlinskih proizvoda veoma brzo početi usklađivati sa cijenama pšenice”, pojašnjava predsjednik Udruženja mlinara RS-a Zoran Kos.

“Kad je jeftina pšenica, onda im je skupo gorivo. Kad je gorivo, onda je neka treća stvar… Mislim da nema osnova za poskupljenje hljeba”, dodaje Boško Radić, predsjednik udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije”.

“Cijena hljeba treba da bude 70 feningi, nije to kilogram hljeba to je vekna od 500-700 grama i treba da je 0,70 KM. Pa poogledajte, nijedan mlin nema da je propao ni mlinar ni pekar, propao je samo poljoprivredni proizvođač”, ističe Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Ulje, šećer, meso, gorivo… Od početka godine u BiH cijene životnih namirnica samo su rasle.

“I ono što je najlošije od svega je da vi za istu količinu novca dobijete mnogo manje robe i to je ono na šta mi stalno upozoravamo, a problemi se javljaju zbog toga što kod nas veoma mali broj proizvoda ima ograničene marže, to su ulje, brašno, šećer… Sve ostalo je na režimu slobodnog formiranja cijena, jer je otvoreno tržište”, kaže predsjednik Udruženja potrošača regije Bijeljina Jovo Vasilić.

Tržište otvoreno, robne rezerve ne postoje. Dok uvoz cvjeta, cijene divljaju, domaća proizvodnja pred kolapsom. Problem plasmana i tržišnih viškova najviše izražen u proizvodnji mesa.

“Situacija sa tovnim bikovima u Semberiji je zapetljana toliko, da ne znam kako će se to riješiti ovi što su dospjeli su i prerasli i ne mogu da se prodaju, novi dospijevaju, hrane posnestaje”, pojašnjava Bakajlić.

“Prošle godine smo zajedno radili na rješavanju tog problema i u tome smo uspjeli. Ukoliko se javi potreba i ove ćemo godine reagovati”, zaključuje Boris Pašalić, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu RS-a.

Molbe, apeli, protesti, upozorenja nisu urodili plodom. Domaća proizvodnja u jeku sezone bez podrške i zaštite. Na gubitku proizvođači, na gubitku i građani. Profitiraju jedino uvoznici.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Ivana Đurđević-Bajić)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.