Jedu sve što požele, ali ne dobijaju kilograme, u čemu je tajna?

25.01.2021 23:18
 

Sigurno znate nekog ko jede šta poželi i ima lijepu liniju, ali i nekog ko kaže da “dobija kilograme i od zraka”.

Na sagorijevanje kalorija tokom dana utiče metabolizam, pa će tako oni sa viškom kilograma često reći da je njihov metabolizam spor i zato dobijaju kilograme, piše Washington Post.

Ali kad ljudi govore o brzom ili sporom metabolizmu, zapravo govore o tome koliko kalorija njihovo tijelo sagorijeva tokom dana. Smatraju da neko sa sporim metabolizmom jednostavno neće potrošiti jednaku količinu energije za obavljanje istog zadatka kao neko sa brzim metabolizmom.

Da li se brzina metabolizma zaista toliko razlikuje među ljudima?  Ovo pitanje je komplikovanije nego što se čini jer bez obzira na trenutnu brzinu metabolizma, postoje stvari koje tu brzinu mogu da promjene.

Energetske potrebe tijela

Metabolizam je biološki pojam koji se odnosi na sve hemijske reakcije potrebne za održavanje života u organizmu. Vaš metabolizam ima tri osnovna zadatka, a to je pretvaranje hrane u energiju, razgradnja hrane na proteine, lipide, nukleinsku kiselinu i nešto ugljenih hidrata i uklanjanje otpada.

Ako vas brine brzina metabolizma, vjerovatno ste usredsređeni na to koliko energije dobijate iz hrane koju jedete i koliko je vaše tijelo koristi.

Energetska vrijednost hrane meri se kalorijama. Kalorijske potrebe možete podijeliti u dvije kategorije. Bazalni metabolizam je minimalna količina kalorija potrebna za osnovne funkcije u stanju mirovanja.

Potrošnja energije u stanju mirovanja je količina kalorija koje vaše tijelo koristi dok se odmara ili spava, a to je oko 60 do 65 posto ukupne dnevne potrošnje energije.

Dakle, to ne uključuje kalorije potrebne za kretanje ili neke aktivnosti na koje otpada 25 do 30 posto ukupne potrošnje, razmišljanje, pa čak i probavljanje hrane koje oduzima dodatnih pet do 10 posto potrošnje.

Konkretan broj

Procjena stručnjaka je da se dnevni unos kalorija za odraslu ženu od 60 kilograma kreće od 1.600 do 2.400 kalorija na dan. Za muškarca od 70 kilograma dnevne potrebe za kalorijama mogu se kretati od oko 2.000 do 3.000 kalorija. To je oko 26 kalorija na pola kilograma tjelesne težine.

S druge strane, mala djeca sagorevaju oko 100 kalorija po kilogramu težine dnevno i taj se iznos kontinuirano smanjuje kako dijete odrasta. Dakle, mala djeca ima najbrži metabolizam, ali pojačana potreba za kalorijama je potrebna za rast.

Dakle, ako dvije žene iste težine mogu imati različite potrebe za kalorijama koje variraju i do 30 posto, znači li to da žena čije tijelo troši više kalorija ima brži metabolizam od žene čije tijelo koristi manje kalorija? Ne uvijek.

Jedna žena bi mogla provesti većinu dana u tjelesnoj aktivnosti i tako joj treba više energije za šetnju do posla ili neki oblik vježbanja nakon posla.

Ako želite utvrditi specifične potrebe tijela za kalorijama, postoji mnogo načina za procjenu ukupne potrošnje energije i bazalnog metabolizma.

Jedna od uobičajenih i jednostavnih metoda je upotreba prediktivnih formula poput Miflin-St. Džor ili jednačine Haris-Benedikt koje se zasnivaju na godinama starosti, visini, težini i polu, da bi se utvrdilo koliko energije vašem tijelu treba samo da bi bilo živo. Da biste izračunali ukupnu potrošnju energije, takođe morate dodati faktor aktivnosti.

Indirektna kalorimetrija je još jedan način procjene brzine metabolizma. Potrošnja energije izračunava se mjerenjem količine korišćenog kisika i ugljen-dioksida koje tijelo oslobađa. Vaše  tijelo se oslanja na kisik za obavljanje svih svojih poslova metabolizma.

Faktori brzine metabolizma

Potrebe za metabolizmom i kalorijama razlikuju se među ljudima u zavisnosti od faktora kao što su genetika, pol, dob, sastav tijela i nivo fizičke aktivnosti, a na njega može da utiče i zdravstveno stanje.

Štitasta žljezda je, na primer, regulator metabolizma. Smještena je na prednjem dijelu vrata odmah ispod Adamove jabučice. Što više tiroksina proizvede, to će biti veći bazalni metabolizam.

Na njega utiče i to imate li temperaturu, pa tako svaki porast temperature nosi povećanje bazalnog metabolizma. Poremećaj u radu mišića, depresija, dijabetes, atrofija, dugotrajno gladovanje ili nizak nivo kisika u tijelu između ostalog također će uticati na bazalni metabolizam.

Drugi važan faktor je tjelesna građa. Žena sa prekomjernom tjelesnom težinom ima oko 40 posto tjelesne masti i 35 kilograma mišićne mase, pa će sagorjeti manje kalorija dok se odmara od žene sa 30 posto tjelesne masti i 50 kilograma mišićne mase. Mišićno tkivo je metabolički aktivnije od masnog tkiva u tijelu.

To je takođe razlog zašto se stopa bazalnog metabolizma smanjuje sa godinama. Kako ljudi stare, obično gube mišićnu masu i dobijaju masno tkivo. Procjene su da se bazalni metabolizam usporava od jedan do dva posto na deset godina života.

Ako zista želite da pokrenete metabolizam, najlakši način je da povećate mišićnu masu i nivo fizičke aktivnosti. Povećavanjem mišićne mase povećavate kalorijske potrebe za njihovo održavanje. Umjesto da se žalite na spor metabolizam, možete da ga podstaknete i ubrzate, prenosi N1.

(TIP/Foto: Shutterstock)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.