Ugovor od 300 hiljada tona sa RiTE Stanari imao je plan realizacije do kraja 2021. godine, a tokom 2022. godine bit će realizirana kupovina 620 hiljada tona s istim partnerom. Razlog za sve tri nabavke je smanjena isporuka iz Rudnika uglja Kreka, koji je dio Koncerna EPBiH, a u sklopu kojeg djeluju površinski kopovi Šikulje i Dubrave te jama u Mramoru.

Proizvodni rezultat

U Sindikatu radnika RU Kreka ne negiraju da je nivo proizvodnje nizak, ali skreću pažnju na uzroke takvog stanja.

– Kreka nema osnovnu pomoćnu mehanizaciju, nema buldožer, ni rovokopač i nije u mogućnosti da ostvari veći proizvodni rezultat. Ne treba previše ulaganja, maksimalno do pet miliona maraka, i možete reći koliko hoćete uglja – kaže predsjednik Sindikata radnika Kreke Zuhdija Tokić.

On ističe da bi da za Kreku, uz spomenuta ulaganja, pet hiljada tona uglja dnevno bilo lako dostižno.

– Iz jame u Mramoru, koji nema mehanizovano čelo, proizvodi se 600 do 800 tona dnevno. Kop Šikulje trenutno proizvodi oko 2.000 tona dnevno, kop Dubrave nije radio 20 dana, a sa slabom mehanizacijom mogao bi dati od 1.000 do 1.500 tona dnevno. S boljom mehanizacijom imali bismo bez problema 5.000 tona dnevno, što bi bilo zadovoljavajuće iz za Termoelektranu Tuzla, gdje ide najveći dio uglja iz Kreke – zaključuje Tokić.

Cijena uglja

Nabavka uglja kompanije Lager, kako je saopćeno iz EPBiH, pokrenuta je jer zalihe uglja na lagerima termoelektrana u Tuzli i Kaknju nisu na zadovoljavajućem nivou. Ako znamo da je Krekin kop Dubrave tek jučer počeo izbacivati prve tone uglja ove godine, jasno je da značajan manjak postoji.

Radnici sedam rudnika iz Koncerna EPBiH radničkim neposluhom izborili su veću cijenu uglja, ali ona će malo značiti ukoliko najveći rudnik Kreka ne bude podigao proizvodnju.

Hoće li doći do ulaganja koja će “pogurati” proizvodnju, 2022. godina bi morala ponuditi odgovor jer ovaj nivo produkcije uglja na duže staze može značiti samo stečaj za Kreku.

(TIP/Izvor: faktor.ba)