Besramno popunjavanje bh. kadrovske križaljke

26.01.2020 09:38
 

Imenovanje kadrova u posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini odvija se po jedinom pouzdanom principu – ne diraj ti moje, ne diram ja tvoje.

Rat za pozicije i fotelje na temelju vrlo sumnjivih kriterija. Tako se najjednostavnije može opisati stanje na političkoj sceni Bosne i Hercegovine od trenutka kad je postignut dogovor o Programu reformi i pokrenuta procedura za izbor Vijeća ministara Biosne i Hercegovine prema rezultatima posljednjih općih izbora. Stranke pobjednice ubjeđivale su javnost da će to odblokirati političke i ekonomske procese i ubrzati evropski i put zemlje prema NATO-u. Ništa nije odblokirano, osim što je formiranje novog saziva bosanskohercegovačkog substituta za vladu otvorilo nova sporenja koja se tiču, iznad svih otvorenih pitanja, kadrovske križaljke.

U Vijeću ministara sporno je imenovanje kandidata većine okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata Mlađana Božovića za ministra za ljudska prava i izbjeglice. Opozicija u državnom Parlamentu tvrdi da je proces imenovanja novog saziva Vijeća ministara neustavan, jer na jedno ministarsko mjesto nije izabran kandidat iz reda Ostalih, ustavne kategorije koja tretira sve one koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. Božović, i ako bude izabran, ne ispunjava taj kriterij, jer su ostali već imenovani ministri iz reda tri konstitutivna naroda. Stranka demokratske akcije, koja većinski okuplja Bošnjake, izrazila je rezervu prema njegovoj kandidaturi.

Božović je, kao rukovodilac Fonda za povratak, u nekoliko navrata bio sumnjičen za zloupotrebu položaja i mobing nad jednom uposlenicom. Ali, nije to razlog zbog kog se osporava, jer je u procesu imenovanja dobio potrebne suglasnosti nakon obavljenih provjera. Lider SNSD-a Milorad Dodik priznao je da se ova pozicija dovodi u vezu sa zahtjevom SDA da Senad Bratić bude vraćen na poziciju potpredsjednika Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska, sa koje je smijenjen nakon što je SDA objavila Programsku deklaraciju na svom posljednjem stranačkom kongresu.

Princip koji traje desetljećima

SNSD-ov uvjet za vraćanje Bratića na traženu poziciju jeste da dobije mjesto potpredsjednika entiteta Federacija Bosne i Hercegovin iz reda srpskog naroda. Od formiranja Federacije na toj poziciji nije bio kandidat političke stranke sa sjedištem u RS-u. Pozicija je, za razliku od potpredsjednika Skupštin RS-a, koja je protokolarna, vrlo značajna, jer imenovani ima bitne nadležnosti u Federaciji, između ostalih, predsjednik pri važnim odlukama mora dobiti suglasnost dvojice potpredsjednika. Dodatnu smutnju u svemu unosi raspored snaga u klubu delegata Srba u Domu naroda Parlamenta Federacije, gdje većinu ima opoziciona Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, nešto manji broj delegata ima SNSD s koalicionim partnerima, a presudnu ulogu bi mogla ima dva delegata iz relativno male Liberalne stranke.

Kad razmatramo kriterije po kojima se imenuju kadrovi u posljednjih mjesec dana, nemoguće je ne primijetiti da je jedini pouzdan princip – ne diraj ti moje, ne diram ja tvoje. Dokaz su sporenja o imenovanju dvojice ključnih ljudi u sigurnosnom sektoru. Kandidat SNSD-a za novog direktora Državne agencije za istrage i zaštitu je Darko Ćulum, bivši direktor policije RS-a. Novi-stari kandidat SDA za direktora Obavještajno-sigurnosne agencije je Osman Mehmedagić. Za vrijeme Ćulumovog mandata dogodila se teška afera nakon ubistva mladog Banjalučanina Davida Dragičevića zbog propusta u istražnim radnjama policijskih organa, a Mehmedagiću su, na samom kraju prvog mandata, obrazovne vlasti RS-a poništile diplomu stečenu na jednom od entitetskih univerziteta. Osim dijela javnosti i opozicije, niko nije osporio njihov moralni kredibilitet za vođenje, pa možda i najvažnijih, institucija u Bosni i Hercegovini.

Promatrači zbivanja u Bosni i Hercegovini reći će da navedeni princip traje već desetljećima, i bit će dijelom u pravu, ali nikada se nije manje pažnje posvećivalo integritetu i kredibilitetu kandidata nego sada. Važno je da su to stranački poslušnici i dokazani borci “za našu stvar”, ostalo nije bitno. Tragično je da je i protivljenje javnosti ovakvom ponašanju sve tiše i tiše. Potvrdu ovakvog ponašanja vladajućih stranaka dao je prije nekoliko dana Dodik, protiveći se osporavanju imenovanja Božovića, rekavši da oni nikada ne bi dali suglasnost za imenovanje Bisere Turković za šeficu bh. diplomatije, ali da je bio dogovor da budu prihvaćeni kandidati koje svaka od strana predloži.

Ne odriču se imenovanja ‘svojih’

Važan detalj u seciranju političkih navika vladajućih stranaka u Bosni i Hercegovini jeste vrlo jasan model izigravanja ustavne obaveze poštivanja konstitutivnosti naroda. Nijedan od njih, SDA, SNSD, pa ni Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegvine, ne odriču se prava na kandidiranje i imenovanje “svojih Srba, Bošnjaka i Hrvata”. Uglavnom su to marginalne političke ličnosti, ili zbog svojih skromnih dometa u političkom životu, ili zbog kratkog vremena provedenog na političkoj sceni, koje, uz časne izuzetke, koriste činjenicu da su na nekom prostoru ili spletu stranačkih sporenja, manjina.

Mali dio javnosti primijetio je da su tokom sukoba za prevlast u Skupštini Kantona Sarajevo, u klasičnom sukobu bošnjačkih političkih ličnosti, kao svojevrsni “živi politički štit” isturene dvije zastupnice – Hrvatica Danijela Kristić i Srpkinja Smiljana Viteškić. SDA je uspjela okupiti većinu, odmetnik iz njenih redova Elmedin Konaković i njegov Narod i pravda morat će, kako stvari stoje, u željenu opoziciju, a Kristić i Viteškić će se morati zadovoljiti mjestima u rukovodstvu Skupštine i za neko vrijeme nestat će potpuno sa političke scene. Na isti način kako su proteklih dvadesetak godina nestajali mnogo veći politički vukovi.

Brzopletost i politička kratkovidost ispoljena u nasrtaju na ustavni poredak i procedure u Kantonu Sarajevo najopasniji je dokaz besprizorne žeđi za vlašću. SDA je, prema tumačenju dvojice vrhunskih autoriteta ustavnog prava, Kasima Trnke i Nedima Ademovića, uprkos tome da je osigurala skupštinsku većinu, počinila niz prestupa, kojima je udareno u temelje ustavnosti zemlje. Stranka, koja nesporno ima veliki doprinos u održavanju i obnavljanju državnosti Bosne i Hercegovine, ne smije sebi dozvoliti akcije koje, zarad imperativa obnašanja vlasti, liče na poteze destruktivnih stranaka s ciljem disolucije dijelove Bosne i Hercegovine.

Najjača politička stranka u Bošnjaka, u vremenu kada je integritet i autoritet visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini ozbiljno uzdrman, nema prava njegovo pismeno tumačenje zbivanja u Kantonu Sarajevo derogirati tvrdnjom da to nije odluka, nego obično pismo. Samo zato što joj se sadržaj tog mišljenja ne dopada.

Osigurač za političke avanture

Ovlasti koje visoki predstavnik još ima ključni su osigurač da političke avanture s neustavnim prekompozicijama ili otcjepljenjem entiteta neće biti provedene. Potez SDA bio je očigledni autogol u vrijeme kad se očekuje da visoki predstavnik ispuni svoje javno obećanje da će u pravni sistem Bosne i Hercegovini ugraditi zabranu negiranja zločina genocida kojeg su Vojska i Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a počinili u, tada proglašenoj, “sigurnoj zoni” Ujedinjenih naroda u Srebrenici. Istine radi, zahvaljujući nekim mudrijim glavama u stranci, SDA se vratila korak nazad i prihvatila poštivati odredbe Ustava, zakona i poslovnika. Neizostavna kockica u ovom vlastoljubivom mozaiku je činjenica da je ključni 18. glas za prevlast u Kantonu Sarajevo bila ruka zastupnika koji je sklon korištenju opojnih droga.

Reforme u Bosni i Hercegovini, toliko neophodne za poboljšanje uvjeta življenja njenih građana, one suštinske, još dugo neće biti moguće. Model etničkog zaokruživanja: teritorija, nadležnosti, fondova, kadroviranje na principu – ne diraj moje, ja ne diram tvoje – nije neodrživ. Problem je što je u ovom trenutku nepromjenjiv. Vladajuće stranke će učiniti sve da zadrže takvo stanje, a ne postoji kritična masa koja bi izdejstvovala promjene.

Korumpiranost se sa vlasti proširila na nevladin sektor, inficirala akademsku zajednicu, uvlači se među pojedince i ubila je revolucionarnu klicu. Reforme su u takvoj atmosferi neprovodive. U fokusu i dalje ostaju pozicije, nadležnosti, fotelje i utjecaj, a konstitutivni narodi, birači na koje se stanke pobjednice pozivaju kad zatreba, nestali u magli.

 (TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor:Benjamin Butković/Foto: SB: Ilustracija)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.