Imamović: ‘Tuzla je trenutno grad sa najviše poslovnih subjekata u BiH’

06.12.2019 18:47
 

Gradonačelnik Tuzle Jasmin imamović u petak  je bio je gost na N1 u emisiji Dan uživo.

U jeku migrantske krize poručili ste Vladi federacije da nećete prihvatiti formiranje migrantskog centra nadomak Tuzle, zašto?

Imamović: Na kraju ispade da ih nećemo mi koji jedini imamo migrante. Prvo Evropska unija neće migrante. Iz Grčke zemlje Evropske unije šalju ih u Makedoniju, Makedonija ih neće, šalju ih u Srbiju, Srbija ih neće. Onda dođu kod nas, pa prostor kojim dominira Dodik, neće ih ni on, i prostor kojim dominira Čović, vidjeli ste da su bile i duge cijevi i svašta, neće ih ni on. Onda se to svodi na tri grada u Federaciji, na Bihać i oko Bihaća, Srajevo, oko Sarajeva pa na Tuzlu, za sada evo ne diraju Zenicu, tako da Evropska unija ih neće, a oni su krenuli u Evropsku uniju. Evropska unije ovdje brine za njihova prava, ali može to lako da riješi, da pusti ljude da uđu, za onoliku Evropu 7000 ljudi nije ništa ili barem 5000. Volio bi da neki ljudi ne pomisle da smo mi Bosanci glupi, da im poručimo to, da to znamo. Nisu to emigranti kad nam kažu, slušao sam neko veče, i vi ste bili tamo, treba da imate srca. Pazite, naši ljudi su bili izbjeglice, bježali su od rata i nije isto nekoliko stotina hiljda izbjeglica iz BiH, kao nekoliko stotina miliona migranata iz najmnogoljudnijih kontinenata iz čitave Azije i Afrike. Pa mi smo jedna malena zemljica, pa toliko je bilo izbjeglica, a ne migranata iz BiH i treba biti zahvalan narodu i Vladi Njemačke, samo Berlin je primio više izbjeglica iz BiH, nego cijela evropa zajedno.

Smatrate da se ovdje radi o krijumčarenju ljudi?

Imamović: Njih provode krijumčari, radi se o masovnom vršenju krivičnih djela krijumčarenja, Ministar unutarnjih poslova Slovenije rekao je da je cijena prelaska jedne granice 1.500 do 3.000 eura. Treba razbiti tu mrežu krijumčara, treba da se potrudi Evropska unija da nekako nagovori Dodika da vojska izađe na granice da i ona bude zaštićena, neće ona biti tako tvrda pa da se puca na ljude, nego da bude normalna granica na kojoj krijumčari ne mogu da krijumčare ljude. Da se pusti da izađu Oružane snage, da se pusti da MUP Federacije pomogne Džavnoj graničnoj službi koja nema dovoljno policajaca jer ovako priča nema kraja, nema perspektive.

Do tada moramo rješavati problem ovih ljudi koji su već tu?

Imamović: Moramo imati i neke grancije da će to biti dio što kaže Vlada Kantona Sarajevo globalnog rješenja. Ako ta granica ostane tako otvorena i ako ti transporti budu tako brzi gdje se otvori veliki centar, ljudi strepe i u Sarajevu i u Tuzli da ne dožive sudbinu Bihaća. Ja smatram da je do te mjere nagurano migranata u Bihać, da ćemo mi ako doživimo dan da ova migrantska kriza oslobodi Bosnu i Hercegovinu morati svi zajedno da se angažiramo da pomognemo ekonomsko dizanje Bihaća.

Plašite se da bi stanovništvo u koliko se formira migrantski centar, domicijelno stanovništvo željelo odseliti sa tih prostora, porosto ne želi biti blizu?

Imamović: Ionako ljudi odlaze, i naši migranti, naši ljudi koji idu u Njemačku idu regularno, preko ambasada i idu jer su tražene njihove struke. Imali smo raspreve na vijeću, anketirali smo građane i nismo naišli u anketi građana, sigurno je preko 99% ljudi reklo, to su migranti,  šalju nam Tunis i Alžir, a istovremeno nam šalju i turističku ponudu, dosta licemjerja. Moramo znati o čemu se radi, gdje je početak, a gdje kraj i onda se dogovoriti kako pokazati solidarnost. Ono što je bio prijedlog, bila je disperzija. Dobar je bio primjer Srbije, raspored na više mjesta, ali na periferiji, a ne da se blokiraju jedini centri razvoja BiH, recimo koji su ovdje sjedišta kantona ili su veći gradovi u RS.

Jedna od predloženih lokacija za smještaj migranata u Tuzli Bila je kasarna u Ljubačama, pa se reklo da je područje oko kasarne minirano, da bi se na kraju došlo do toga da je taj dio izdat nekom privredniku koji tu uzgaja životinje, šta je stvarna istina oko toga?

Imamović: Ne radi se o teritoriji Tuzle, to je teritorija susjednih Živinica. Ono što smo mi bili u problemu je napušteni rudnik Bukinje koji je bio pominjan kao opcija.Premijer Novalić obećao je meni pred novinarima da će taj rudnik biti poslovna zona, ja sam ispao smiješan koliko sam se zahvaljivao. Sad se predlaže migrantski centar. Problem je što se nalazi preko puta najveće termoelektrane u BiH, koja proizvede 60% električne energijeu BiH.

Mislite  da bi migranti mogli naškoditi termoelektrani?

Imamović: To ne može niko znati, ljudi se prijavljuju, jako veliki broj ih se zove Muhamed Ali, jedan drugi broj ih se zove Muhamed Salah, to je čudo neviđeno. Ljudi nemaju dokumenta, te se dogovdi da se po njih pedeset isto zovu i da su rođeni iste godine, istog mjeseca, neko se igra sa ovom državom. Ko može grantirati bezbjednost? Evo na primjer ja kada zaboravim u drugom sakou novčanik itd, kad idem u Sarajevo na primjer, moram imati ličnu kartu, rzmišljam da li ćeme zaustaviti policajac pitati me ko sam? Morao sam ići u Državni parlament, tamo me neće pustiti portir bez lične karte. Trenutno mi imamo manje prava, moramo voditi računa biti humani, ali moramo voditi računa i o ovoj zemlji, ko može grantirati beznjednost kad ne znamo ko su ljudi, upšte niko ne zna ko je jer ni jedan nema identiteta. Identifikacije s evrši tako da se prstom pritisne, ko može grantirati da neće doći do problema, a sada treba da počne najveća poslijeratna investicija od milijardu i šest stotina KM. Mi smo pripremili oglase, idemo sa deset faabrika u poslovnoj zoni. Uradili smo infrastrukturu i imamo dovoljan broj zainteresiranih. Oduševljen sam jednim našim genijalcem koji se bavi proizvodnjom vatrogasnih vozila, koji je u Njemačkoj bio važan inovator, važan čovjek i nostalgija ga je dovela ovdje, da se odavdje izvoze ta vzila. Zatim tehnološki park, jer imamo jedan od najboljih tehnoloških parkova na balkanu, naš BIT Centar. Mogu vam još reći da je Tuzla ternutno grad sa najviše poslovnih subjekata sa njih 9460, više nego i jedan drugi grad u BiH i više nego i jedan druga općina u BiH. To je jedan sjajan podatak, mnogo se investira , imamo dosta zahtjeva za građevinske dozvole. Dobili smo i zahtjev od Federalne uprave željeznica za dozvolu za suhu luku i nadamo se d aće se ta dokumentacija upotpuniti te da će prava luka biti u Neumu, a suha luka, prva na prostoru zapadnog balkana u Tuzli, jedno veliko čvorište“.

Tuzla će i ove zime imati problema sa smogom, planirate 70% domaćinstava priključiti na vrelovod, odnosno toplovod kako bi ste preduprijedili ovaj problem, ne samo ovaj problem Tuzle nego i svih većih gradova?

Imamović: Imamo sad između 55 i 60% na daljinskom grijanju. Obezbijedili smo pola miliona maraka za poticaj ko god se javi za utopljavanje zgrade do 5000 KM i ne postoje tako veliki poticaji u BiH ukoliko ćete utopliti svoju zgradu, a kada je utoplite šta god ložili duplo manje ćete ložiti. Toplotne pumpe su sada hit kao i u Holandiji, javio se solidan broj ljudi i nadam se da će se još građana javiti, a prodavači toplotnih pumpi im omogućiti prodaju na rate. Stvorili smo mreže za kolektivne objekte i sada idemo prema individualnim, da sa našim širenjem mreže daljinskog grijanja i sa toplotnim pumpama mogli ostvariti cilj da 70% nema dimnjaka, a ako ima dimnjak da nije na fosilna goriva i druga naša nada je da će Elektro privreda kroz veliku investiciju morati ugraditi uređaj za odsumporavanje. To obavezom moraj izvršiti i prema Evropskoj energetskoj zajednici ili će ih zatvoriti, jer nam je 90% aerozagađenja od Termoelektrane Tuzla. Ako se uradi to i mi doguramo do 70%, mogli bi kazati da bi u gradu mogao biti zadovoljavajući zrak iako uvijek teško jer je Tuzla grad koji nema vjetra.

Predsjednik Socijaldemokrata BiH Enver Bijedić iznio je nedavno teške optužbe Vaš račun  u vezi sa realizacijom projekta stambeno poslovnog objekta 15. maj u Tuzli. Možete nam objasniti o čemu se tu radi?

Imamović: On se uplašio, ide istraga i želi to da svali na nekoga drugoga. 2007. godine Grad Tuzla raspisuje konkurs, nudi plac na Brčanskoj malti. Javljaju se razne firme i privatne i poluprivatne kakva je poluprivatizirana u to doba 2007. godine bila Direkcija za izgradnju. Pobjeđuju na licitaciji, zakon je u toba doba govorio zatvorenen ponude, plaća plac od oko dva miliona KM, tada kada su placevi bili najskuplji, podnosi uredan zahtjev za građevinsku dozvolu, dobija dozvolu za građenje. I neka taj ko je podnio zahtjev, ko je predstavljao onoga ko je pobjedio dalje radi zgradu, kao što se rade zgrade, koje se rade u Tuzli zadnjih dvadesetak godina i kao što se sad radi u Sarajevu, dakle ta mu je građevinsku dozvolu, općina Centar u Sarajevu prodala zemljište i to je to. Općina se pojavljje tek da bi dala upotrebnu dozvolu da provjeri jel sve u skladu sa projektom i tako dalje. Dakle samostalni pravni subjekt je sebi birao kooperante, saradnike u gradnji, sklopio ugovore sa kupcima. Grad i Gradska uprava niti treba da ima nešto sa tim, niti je mogla išta imati sa tim.

Za taj problem se znalo od 2009. goidine?

Imamović: Po mom mišljenju baš pokušavanjem spinovanja od tog gospodina koji je napravio grešku, da svali da  neko drugi riješi taj problem. Zgrada je trebala biti gotova 2009. godine, Bijedić pošto je suvlasnik direkcije Grad Tuzla, podnosi izvještaje kao direktor, ali hvalospjevni. Pisao je za 2008. godini u 2009. da su od jedne prethodne zgrade naplatili 99%, dvanaest miliona KM i da je ta firma svemirska i ne spominje nikakve probleme i ništa se ne dogodi. Oni su naplatili novac od kupaca, a nisu završli stanove i poslovne prostore. Mi o tome ništa nismo znali, nit smo ugovorna strana,  nit smo trebali znati dok nisu počele demonstracije  građana. Oni su zgradu trebali završiti 2009. godine, Bijedić je bio direktor u Direkciji 2010. godine i početkom 2011. godine, kada odlazi na mjesto Ministra u Federaciji, a istovremeno kompletan njegov tim saradnika odlazi u penziju.

Zbog čega je  baš sada  pokrenuta ta istraga?

Imamović: Ta se istraga vodi godinama, ogorčeni kupci su podnjeli prijave protiv svakog za koga misle da može imati ikakve veze  sa tim.

Bijedić tvri da protiv Vas u Tužilaštvu čeka 70 optužnica?

Imamović: To je potpuna laž, dao sam blag demant jer mi je advokat savjetovao poslije procedura tužim ga za klevetu, za svaku izrečenu laž. Tužim ga jer mora jednom da prestane to njegovo širenje neistina, ali tužim ga i kao  gradonačelnik Tuzle, jer zlo mi je da ovdje zavlada kultura laži, spinovanje. Govori da ga ja patološki mrzim i govori neke neprovjerene informacije, a on izljeva mržnju. Ta zgrada je njegov projekat i govori da je neko drugi kriv a potpisao je svaki ugovor. Grad nije imao pravo da se mješa u te ugovore niti je trebao, a on grad nije pitao niti je treba pitati. Prema tome svako neka odgovara u okviru svoje nadležnosti i u okviru svojih radnji.

Tužio Vas je i za slučaj Slanog jezera u Tuzli, šta je sporno?

Imamović: To je naučna fantastika. Slano jezero je građeno 2003. godine, na zemljištu grada i iz Budžeta grada. Iz Budžeta grada je građeno i Direkcija je bila izvođač i plačeno je Direkciji to što je bila izvođač. On to ništa ne razumije, a on se mislim u to doba bavio poslovima carine. Mogu nagađati na šta on misli, možda na preuzimanje dobiti od Direkcije, te iste 2003. godine. To jedan normalna, Zakonom o Javnim preduzećima, Zakonom o Privrednim preuzećima, ugovorom o osnivanju direkcije, procedura. Sada je Vlada Federacije četrdeset i nešto miliona preuzela od Elektropirvrede, to je jedan regularan posao. Ti zakoni i taj ugovor nalažu, pošto je Direkcija u to doba bila 100% u vlasništvu grada, kada dolazi Bijedić, ona je polu privatizirana. U to doba 2003. dobit pripada osnivaču, a  tu dobiti je direktor direkcije postupajući po zakonima predao gradu. Možda misli da je Direkcija nakon toga pala, ali nije, naparavila je zgradu koju je prodala za dvanaest miliona stanova i imali su negdje oko dvadesetak miliona i prosto mi je nevjerovatno da nije ispunio ugovorne obaveze, da plati priključak na vodu, na grijanje, na struju i na sve ostala na šta se bio obavezao, a imali su toliko novca. Zašto kad kupe jedan plac, kupe i drugi, on je krenuo od dvije zgrade i kupio je treći plac na zemljištu Gojtanovac gdje svi znamo da je klizište. Hoću vam reći da ni ja ni Općina nemamo ništa sa tim nakon što su izdate dozvole za građenje, a on pokušava da u strahu od odgovornosti  da svali na bilo koga drugoga i tako dalje.

Video pogledajte OVDJE.

(TIP/Izvor: N1)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.