Izmjene Zakona o porezu na dohodak – Šta nas čeka?

28.10.2019 11:00
 

U posljednje vrijeme se sve više govori o izmjenama načina oporezivanja plaća, toplog obroka, regresa, prevoza na posao i sa posla, isplatama dividendi, odnosno o izmjenama kompletnog sistema oporezivanja ličnih primanja.

Iako novi Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima nisu izglasani, uvazavajući činjenicu da je njihova primjena od 01.01.2020. godine veoma vjerovatna, u ovom tekstu prenosim osnovne promjene koje nas (vrlo vjerovatno) čekaju.

Piše: Sanela Agačević, Chronos

Sada se nisam bavila obračunima plaća, uporedjivanjem “prije i poslije Nove godine” jer bi tekst bio prevelik. Sada želim da stavim fokus na izmjene u smislu promjene visine odbitka, porezne stope i najbitnijeg – proširenja porezne osnovice.

Kada bi me neko pitao šta se mijenja u poreznim propisima, ukratko bi rekla:

  • Umjesto varijabilnog ličnog odbitka uvodi se fiksni lični odbitak, 800 KM / mjesec tj. 9.600 KM / godina
  • Ukida se doprinos na osnovicu 10.5%
  • Povećava se stopa doprinosa iz osnovice sa 31% na 32.5%
  • Uvode se dvije stope poreza na dohodak, 10% i 13%
  • Proširuje se porezna osnovica (oporezivaće se topli obrok, regres, prevoz na posao i sa posla, isplata dividende, …)

Nastojaću prezentirati malo više detalja, koliko je to moguće bez Pravilnika koji treba da dodatno pojasne oba Zakona.

Kada govorimo o načinu utvrdjivanja dohotka na koji se plaća porez, on ostaje isti – i dalje će se primjenjivati princip blagajne, što znači da se Zakonima tretiraju svi (oporezivi) prihodi naplaćeni u toku godine (01.01.-31.12.) i svi plaćeni rashodi (porezno dopustivi) u toku godine (01.01.-31.12.). Kao i u aktuelnim propisima, prihodi koji su predmet oporezivanja će se i dalje dijeliti na sljedeće kategorije: prihodi od nesamostalnog rada, prihodi od samostalnog rada, prihodi od imovine i imovinskih prava, prihodi od ulaganja kapitala i ostali prihodi gdje spadaju prihodi sportista i sportskih stručnjaka, povremenih slobodnih aktivnosti, ….

U prvom dijelu ću prezentirati dvije kategorije, prihodi izuzeti od oporezivanja i prihodi koji se ne uključuju u osnovicu poreza na dohodak.
Naizgled nema razlike, međutim, postoji značajna razlika izmedju ove dvije kategorije.

Prihodi izuzeti od oporezivanja se uglavnom isplaćuju iz budžeta ili vanbudžetskih fondova i kao takvi su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Sa druge strane, prihodi koji se ne uključuju u osnovicu poreza na dohodak predstavljaju isplate koje su do određenog iznosa oslobodjene plaćanja poreza na dohodak, dok se preko tog iznosa uključuju u poreznu osnovicu, odnosno na njih se plaća porez na dohodak.

a) Prihodi izuzeti od oporezivanja:
– naknada za vrijeme nezaposlenosti i spriječenosti za rad;
– penzija rezidenta, bilo da je stečena u inostranstvu ili u Bosni i Hercegovini;
– primanja ostvarena na osnovu posebnih propisa o pravima branilaca i članova njihovih porodica, ratnih vojnih invalida, civilnih invalida, civilnih žrtava rata i druge socijalne pomoći;
– dječiji dodatak i novčana sredstava za opremu novorođenčeta;
– naknada za rad hranitelja i naknada za izdržavanje korisnika u hraniteljskoj porodici;
– naknade osuđenim licima za vrijeme odsluženja kazne u odgojno-popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama;
– prihodi na osnovu nagrada članovima Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i nagrada za tehničko – tehnološke inovacije i društveno – humanistička postignuća;
– prihodi na osnovu nagrade učenicima i studentima osvojene na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema i organiziranim školskim i visokoškolskim takmičenjima;
– prihodi na osnovu nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, nauke, sporta i drugih povoda obilježavanja značajnih datuma;
– osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima;
– mjesečni prihodi u iznosu do 300,00 KM na osnovu stipendija učenika i studenata na redovnom školovanju;
– 
godišnji prihodi po osnovu jednokratnih novčanih potpora dodijeljenih kandidatima izabranim putem javnih poziva ili konkursa koji dodjeljuje potpore, za sticanje naučnog stepena magistra nauka, odnosno doktora nauka, te postdoktorantima u svrhu izmirenja obaveza prema visokoškolskim ustanovama i troškova koji proističu iz obavljanja naučno-istraživačkog rada u iznosu do tri prosječne plaće u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku;
– pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine uslijed elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja;
– premije, subvencije i druga sredstava koja se u svrhu poticanja razvoja poljoprivrede, plaćaju, odnosno isplaćuju iz budžeta Federacije, kantona i lokalne samouprave na poseban namjenski račun nosiocu porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koji je upisan u registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propisima koji uređuju tu oblast.

b) Prihodi koji se ne uključuju u osnovicu porez na dohodak
– 
Primanja odnosno donacije koje građani ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i fizičkih lica za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala), koja nisu plaćena osnovnim ili dopunskim zdravstvenim osiguranjem;
– godišnji prihodi na osnovu naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu sposobnost, naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu i naknada šteta zaposlenicima po osnovu posljedica nesreće na radu u iznosu do pet prosječnih plaća u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku,
– nasljedstva i pokloni ukoliko su na njih plaćeni porezi po propisima kantona;
– godišnji prihodi u iznosu do 3.600,00 KM na ime stipendija i/ili školarine (upisnine) učenika i studenata na redovnom školovanju, ukljucujuci i sportske stipendije,
– 
mjesečne naknade u iznosu do 150,00 KM na ime troškova prakse i obrazovanja učenika i studenata na redovnom školovanju,
– 
naknade troškova volontiranja u mjesečnom iznosu do 100,00 KM koju ostvaruje volonter, u skladu sa zakonom koji uređuje tu oblast,
– 
naknade u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove porodice ili penzionisanog radnika, pomoći u slučaju teške invalidnosti, bolesti zaposlenog u visini do tri prosječne plaće u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku;
– pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine uslijed elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja u visini stvarnih troškova;
– naknade štete zbog posljedica nesreće prema odluci suda ili nagodbi u toku sudskog/vansudskog postupka u visini do pet prosječnih plaća u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku;
– prihodi od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe, osim prihoda iz ovog zakona koji se oporezuju,
– osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima;
– otpremnina prilikom odlaska u penziju koja se daje zaposlenom u visini do tri prosječne plaće u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku;
– prihodi na osnovu kamate u bankama, štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiroračun, devizni računi i dr.) i kamate na državne obveznice,
– prihodi po osnovu osiguranja života, stvari, imovine i odgovornosti, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriji Federacije;
– prihodi po osnovu isplaćenih naknada životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, kao i isplaćene prihode po osnovu dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriji Federacije,
– godišnji prihodi ili naknade fizičkih lica koje ostvaruju u neprofitnim pravnim licima za dobrovoljno učešće u akcijama koje su u općem javnom interesu u iznosu do 500,00 KM;
– 
godišnje naknade na ime socijalne pomoći koja se isplaćuju iz sredstava članarine članovima radničkih sindikata ili udruženja penzionera u visini do jedne prosječne plaće u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku;
– naknade koje se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Evropske unije putem akreditiranih tijela za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova EU,
– dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje organizuju pravna lica u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka ne prelazi iznos 100,00 KM.

Lični odbitak 

Visina ličnog odbitka je povecana i neće zavisiti od broja izdržavanih članova porodice, odnosno predviđeno je da SVI imaju isti odbitak, ukoliko imaju poreznu karticu. Iznos predviđenog odbitka (800 KM/ mjesec) je veći u odnosu na sadasnji osnovni lični odbitak (300 KM / mjesec) i interesantno je pomenuti da je značajno veći od najniže plaće koja se u velikom broju preduzeća isplaćuje zaposlenicima. Čak i kada se da najnižu plaću doda topli obrok, opet ostaje dio “neiskoristeog ličnog odbitka“. Povecanje ličnog odbitka će imati uticaja na smanjenje poreznog rashoda u slucaju ugovorenih plaća koje su vece od najniže.

Poreznu karticu i lični odbitak će moći koristiti SVI koji ostvaruju dohodak na području FBiH, uključujuci i fizička lica iz RS i DB koja rade kod poslodavca u FBiH, a takođe će moći koristiti i samostalni poduzetnici i ostale samostalne djelatnosti (angažman po osnovu ugovora i sl.).

Dohodak od nesamostalnog rada ili PLAĆA

Dohodak od nesamostalnog rada koji će biti oporeziv je pretrpio najvise izmjena koje znače proširenje porezne osnovice. Znači, sa plaćom ce se izjednačiti (u poreznom smislu) sljedeće isplate i davanja:
 isplate po osnovu naknade za topli obrok, regres, prijevoz i ostalih naknada iz radnog odnosa, u skladu sa odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu,
– 
prihodi po osnovi koristi, premija, pomoći, bonusa i nagrada koje poslodavac isplaćuje ili daje zaposleniku,
– zaostale plaće odnosno razlike plaća koje se odnose na protekle porezne periode, a koje se zaposleniku ili bivšem zaposleniku isplaćuju u tekućem poreznom periodu na osnovu sudske presude osim iznosa zateznih kamata koje se u ovom slučaju ne smatraju oporezivim prihodom od nesamostalnog rada,
– svi drugi prihodi koje poslodavac isplaćuje ili daje zaposleniku za obavljeni rad po njegovim uputama, na osnovu i u vezi sa nesamostalnim radom (komisije, radna tijela, konsalting i sl.), a sto nije izuzeto od oporezivanja,
– menadžerska naknada (plaća) ili korist koja se isplaćuje/daje licima bez zasnivanja radnog odnosa,
– 
naknada (plaća) ili korist lica upućenih na rad na teritoriji Federacije po nalogu inostranog poslodavca u domaća privredna društva za rad u tim društvima,
– naknada (plaća) ili korist lica upućenih na rad van teritorije Federacije po nalogu poslodavca, u nerezidentna društva za rad u tim društvima,
– naknada (plaća) ili korist članova predstavničkih i izvršnih tijela državne, entitetske i kantonalne vlasti i jedinica lokalne samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama,
– naknada (plaća) ili korist lica nastavnog, profesorskog, istraživačkog osoblja na univerzitetima, fakultetima i visokoškolskim ustanovama koji im se isplaćuju za rad u tim ustanovama,
– naknada (plaća) ili korist licima koji se isplaćuju na ime poslova za obavljeni rad po uputama poslodavca koji utvrđuje mjesto, uslove i način obavljanja rada, bez obzira na oblik i način isplate ili osnov za isplatu, osim ako je zakonom drukčije uređeno.

Zadrzana je i kategorija “korist zaposlenika” na koju ce se, kao i do sada, obracunavati i placati porez na dohodak:
– 
korištenje službenog vozila i drugih sredstava u privatne svrhe, na nacin koji ce biti propisan Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak,
– smještaj, hrana i druga sredstava i usluga, na nacin koji ce biti propisan Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak,
– prodaja odnosno kupovina imovine poreznog agenta po cijeni koja je niža od tržišne cijene;
– kamate za odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je niža od tržišne kamatne stope;
– izmirivanje ličnih troškova;
– izmirivanje ili oprost dužničke obaveze;
– premije osiguranja koje plaća poslodavac ili sa poslodavcem povezano lice, a gdje je korisnik polise osiguranja zaposlenik.

Izuzetno, dohotkom od nesamostalnog rada, tj. placom se nece smatrati sljedece:
– posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatioca prihoda odnosno plaće,
– posebni ljekarski pregledi i sistematski pregledi, po osnovu posebnih propisa,
– troskovi kolektivnog osiguranja zaposlenika,
– razni oblici stručnog usavršavanja koja su u vezi s djelatnošću poslodavca i isplatioca prihoda,
– članarine po osnovi članstva u strukovnim komorama koje je, prema posebnim propisima, obavezan poslodavac plaćati za zaposlenike pri obavljanju određenih poslova za poslodavaca i/ili isplatioca prihoda odnosno plaće,
– naknada troškova službenog putovanja, i to: dnevnice do visine određene posebnim propisom, troškovi smještaja, prijevoza i ostalih naknada zaposlenim u visini propisanoj Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dohodak,
– uplate za dobrovoljni penzioni fond prema propisu koji uređuje dobrovoljne penzione fondove u Federaciji, od strane poslodavca u ime zaposlenika, u visini mjesečne uplate do 80,00KM,

Porez na dohodak ce se plaćati se po sljedecim stopama:

STOPA
10% – dohodak od kapitala, bez prava na licni odbitak
13%  – sve ostalo: prihod od imovine i imovinskih prava, dobici od nagradnih igara i igara na srecu, samostalan rad, nesamostalni rad (uz mogucnost koristenja odbitka od 800 KM mjesecno)

 

ZAKLJUČAK

Porezna osnovica se siri za topli obrok, prevoz na posao i sa posla, regres i ostala primanja zaposlenih koja u Zakonu o porezu na dohodak nisu iskljucena. Najveći udar će imati oporezivanje toplog obroka i prevoza na posao i sa posla jer su to redovna mjesečna primanja, dok je regres veoma rijetko isplaćivao u realnom sektoru. Vrijedi spomenuti da su dnevnice i troškovi službenog puta, kao i otpremnine (do određenog iznosa) i dalje neoporezive.

Isplate iz dobiti ili raspodjela dividendi će biti oporeziva, bez obzira iz koje poslovne godine će se isplaćivati, ali po stopi od 10%, i to kao konačna porezna obaveza.
Menadžerska naknada, tj. naknada direktora bez zasnivanja radnog odnosa će biti oporeziva kao redovna plaća.

Stipendije studentima i učenicima na redovnom skolovanju ostaju u manjem neoporezivom iznosu, 300 KM / mjesečno, ali su uvedene i nove kategorije neoporezivih primanja: naknade troškova za studente i ucenike na praksi (150 KM / mjesec), naknade troskova volonterima (100 KM / mjesec), naknade koje isplate NVO za dobrovoljno učešće u akcijama koje su u općem javnom interesu (500 KM / godisnje).

Za punu sliku novog sistema oporezivanja ćemo morati sačekati Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak, medjutim, Zakon nam daje okvire iz kojih Pravilnik ne bi trebao odstupati. Ne bi trebao!

(TIP)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.