Kamiondžije koji prevoze trupce po šumskim putevima Bosanskog Petrovca, gradića na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH), voze rizikujući visoke kazne. Njihovi kamioni su često neispravni i pretovareni, a to dobro zna i policajac Elvedin Džigum. Ali umjesto da ih je kažnjavao, on je od vozača uzimao mito i opraštao im prekršaje.

„Kraj njega nisi mogo proći ujutru. Znali smo dosta puta i sami stati jer ako prođeš kamionom, on sjedne u auto i ide za tobom pa te zaustavi nasred puta“, prisjeća se Stefan Matijaš, vozač prijedorske firme „VB Progres“. Zato su vozači počeli podmićivati policajca.

U aprilu 2022. godine Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona (USK) je optužilo Džiguma da je tokom 2021. uzimao mito. Prema optužnici, prikrivali su ga i štitili kolega Slavko Šobot i bivši komandiri policijskih stanica (PS) Bosanski Petrovac i Bihać Nermin Mahmutspahić i Šemsudin Dedić.

Međutim, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da ovaj policajac nije uzimao novac samo od vozača. Najmanje šest vlasnika drvoprevozničkih firmi kažu da su mu godinama davali novac, dovozili mu pelet i drva te plaćali ručak i pored kontrole na cesti. Džigum je zauzvrat puštao njihove vozače te im umanjivao ili brisao kazne. Vlasnici svjedoče i da je tražio na stotine maraka za šefove MUP-a.

„Imamo neku feštu, de pitaj gazdu bi l’ učestvovao za janje“, prisjetio se vlasnik „VB Progresa“ Vjekoslav Bašić kako mu je vozač prenio Džigumove riječi nakon susreta na cesti.

Prevoznici su 2019. prijavili policijsko reketiranje Muji Koričiću, tadašnjem komesaru MUP-a USK, ali on na to nije reagovao. Iako se u policijskim redovima o navodima o reketiranju i ranije čulo, Džigum je nagrađivan za naročite uspjehe u radu. Istraga protiv službenika MUP-a je pokrenuta nakon što ih je razotkrila kolegica Milica Latinović. Prema podacima iz istrage, Koričić je preko Džiguma utjecao na brisanje i smanjivanje saobraćajnih prekršaja prijatelju, vlasniku drvoprevozničke firme. Ipak, optužnica je zaobišla komesara, ali je kasnije označen kao saučesnik.

Koričić kaže da nije znao za Džigumove nezakonite radnje, a Džigum tvrdi da ni od koga nije uzeo novac.

Preko vozača do vlasnika

Policajac PS Bosanski Petrovac Elvedin Džigum je dolazio na posao već oko pet ujutro, sat prije početka smjene. „Ja da zakasnim na posao, pa to se nije moglo desit nikad”, kazao je novinarima CIN-a. Kada bi bio raspoređen na popodnevni rad, komesar Koričić ili bihaćki komandir Dedić intervenisali bi kod kolege Mahmutspahića da ga vrati u prvu smjenu, utvrđeno je tokom istrage.
Džigumovi uranci kriju priču koja je zainteresovala Kantonalno tužilaštvo USK. On bi rano ujutro na magistralnom putu u mjestu Bravsko čekao šticare, kamione koji su izvlačili drva iz šume, i pisao im kazne zbog pretovarenosti ili neispravnosti.

Vozač Matijaš kaže da je za Džiguma čuo od kolega i prije nego je njegova firma počela voziti drva kroz Bosanski Petrovac. Bio je na glasu kao policajac koji će oprostiti kaznu u zamjenu za novac.
Kada ga je prvi put zaustavio, Matijaš je prihvatio kaznu i nije mu dao mito.

“Onda je on nas počeo zatezati: te vanredni tehnički, te ovo, te ono. Mi da odemo na vanredni tehnički sa dva kamiona, izgubimo čitav dan. Samo nas zadržava. I onda smo njemu stavljali po 10-20 maraka u saobraćajnu”

Tužilaštvo USK je optužilo policajce Džiguma i Šobota te komandire Mahmutspahića i Dedića za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja kojim su pribavljali korist drvoprevoznicima. Šobot je u službenu bazu unosio kazne koje je Džigum umanjivao, a Mahmutspahić i Dedić su naređivali da se prekršaji ne procesuiraju ili zapisnici o prekršaju unište. Džigum se tereti da je od aprila do juna 2021. godine 70 puta uzeo mito od vozača iz najmanje 17 firmi. Sa onima koji su davali više održavao je dobre veze pa bi im javljao kada je patrola na cesti, a onda naknadno tu uslugu naplaćivao.

Prema optužnici, najviše novca je uzeo od vozača firme „Medeks-Prom“ iz Šipova. Vlasnik Vladimir Medić je znao da njegovi vozači daju mito i da time krše zakon, ali smatra da je jedino tako mogao zaštiti poslovanje svoje firme. Vremenom su Džigumovi apetiti rasli pa je preko vozača od vlasnika firmi tražio veće iznose.

„On je kasnije tražio od mene da tražim od svog gazde da pošalje para da učestvuje kao u nekoj, šta ja znam, fešti. Pravi feštu neku za policiju – za kolege i da pošalje nešto za jagnje ili za piće. Tražio je od još jednog tu iz Prijedora pa sam ja nosio”, kaže vozač Matijaš.

Vlasnik „VB Progresa“ Bašić je ovo potvrdio – po vozaču je poslao 150 KM od sebe i 150 KM od Zorana Zeca iz prijedorskog „Drvo Export-Importa“, koji je kasnije dao još 300-400 KM za obojicu.

„On je mene zvao usput, tako da prolazi kroz Prijedor pa da bi trebalo za jagnje – da ima neke svoje komandire, šefove, pa kao treba za jagnje”, ispričao je Zec. Nakon toga je Džigum bio blaži prema njihovim vozačima i “barem ih nije maltretirao” kada bi ih zaustavio.

Propisi dozvoljavaju prevoz kamiona natovarenih dopola, ali se to drvoprevoznicima ne isplati pa pristaju dati mito kako ih patrole ne bi poslale na vaganje, a posao isplatio. Kantonalni tužilac Adnan Tulić kaže da je Džigum najčešće opraštao prekršaje za kamione pretovarene skupocjenim hrastom.

Drvoprevoznik iz Ribnika Boro Savanović priča kako je ostao zatečen prilikom prvog susreta s Džigumom. „Ja jesam pitao da li može proći bez vage. On kaže kao eto može, ali moraš dati nešto da ponesem ovim svojima. Ja sam imao u džepu 120 maraka”. Savanović kaže da je policajac uzeo novac ali ga je ipak vratio na vagu i napisao kaznu veću od 1.500 KM zbog prekomjernog tereta.

Istraga pokazuje da je Džigum gotovo svakodnevno podsjećao drvoprevoznike da su mu dužni dati 10-20 KM, poslati novac za janje ili platiti doručak.
Vlasnik firme, koji je htio ostati anoniman, ispričao je da je Džigumu plaćao obroke u gradskoj piceriji „Ado“. Novinari su na njegov prijedlog od konobara zatražili sve neplaćene račune, pa im je predočen dug od 40 KM za četiri kilograma bureka koje je Džigum pisao na vlasnika firme.

„Kad sam god radila s njim, ništa mi nije dao da platim. Sve je bilo plaćeno”, rekla je policajka Latinović koja je sa Džigumom u smjeni radila od 2018. godine.

Priča o „janjetu za šefove u Bihaću“ dobro je poznata među vlasnicima firmi koji su pristajali davati reket kako bi slobodnije vozili pretovareni i time ostvarili veću zaradu. Za njih je to bila bolja opcija od plaćanja kazni koje dosežu i do nekoliko hiljada maraka.

„99 posto kamiona u BiH koji se kreću cestom su u nekom od prekršaja. Znači, 99 posto kamiona je kod nas u BiH neispravno. Moji su neispravni i svaki dan voze preko čitave Bosne i RS-a i ja sad trebam reći nešto da država ili zakon ili ovo nije uredu”, kaže drvoprevoznik Samir Majser kojem je Džigum izbrisao prekršaj.

Međutim, bilo je i onih koji su izbjegavali vožnju kroz Bosanski Petrovac. Predsjednik Udruženja prevoznika Republike Srpske (RS) Nikola Grbić kaže da su mnogi prevoznici odustajali jer „nisu mogli nadavati koliko se uzimalo”.

Džigum je koristio svaku priliku za iznuđivanje novca. Jedna mu se ukazala i u martu 2021. godine kada su se drvoprevoznici okupili na benzinskoj pumpi u Petrovcu nakon sahrane jednog kolege. Među njima je bio i Mirko Glavić, vlasnik firme “Drvorez” iz Ljubačeva koji je Džigumu dao 150 KM.

„On je došao, bio u policijskoj patroli i mi bili na pumpi. Vidi gazde, džipove. Nije to bilo ajde vamo nešto zataškaj da niko ne vidi. Svi su davali. Znači, deset ljudi dalo. Oni su skupljali za neku feštu. Ja ne znam ni kakva je fešta bila“, ispričao je Glavić.

Novinari CIN-a su razgovarali s desetinama vlasnika firmi drvne industrije, ali su pojedini odbijali pričati o odnosima s Džigumom u strahu od odmazde. On poriče uzimanje reketa i mita.

Zaštita policajca i privatnika

Mujo Koričić je 2014. postao komesar, zamijenivši Ramu Brkića koji je bio osuđen zbog zloupotrebe položaja i proizvodnje i trgovine drogom, a krajem oktobra 2022. je penzionisan. Istraga je otkrila da je preko Džiguma utjecao na brisanje i smanjivanje prekršaja drvoprevoznicima. Ipak, iako mu je Općinski sud u Bihaću kao saučesniku zabranio da se sastaje sa Džigumom jer bi mogao utjecati na svjedoke, Koričić nije optužen, a tužilac Tulić nije želio obrazložiti zašto to nije učinjeno iako su prikupljeni dokazi o saučesništvu.

Koričić je tražio od Suda da ispravi „očiglednu grešku” u kojoj je označen kao saučesnik, a novinarima CIN-a je tvrdio da je sutkinja Nisveta Gluhalić njegovom advokatu obećala da će to i učiniti. Međutim, Sud je njegovu žalbu odbio, a sutkinja Gluhalić kaže da u potpunosti stoji iza takve odluke. Uoči odlaska u penziju Koričić je nevoljno govorio o ovoj temi, izbjegavajući odgovore: „Evo, nek dokažu. (…) Trebao je neko mene lišiti slobode. (…) Ja ću zatražiti tužbom naknadu štete jer je meni nanesena ovdje šteta, narušen i ugled i sve ostalo.”

On kaže da ne isključuje mogućnost da je Džigum koristio njihovo prijateljstvo: „Ja sam normalan čovjek koji sjedi na poziciji koja je najodgovornija. Ne možete sad ostati ravnodušni kad čujete priču da neko možda zloupotrebljava i vaše povjerenje”, objasnio je, dodajući da ranije nije znao za nezakonite radnje u ovoj policijskoj stanici i da je Džigum po rezultatima rada najbolji policijski službenik. Prijateljstvo s njim je, kaže, njegova privatnost.

„Ja ako sam prijatelj s Džigumom, sjede porodice i tako dalje, šta ja imam pričati o poslu?”

I Džigum kaže da je „dobar“ sa komesarom. Potresen, ali voljan ispričati svoju priču, on je u višesatnom razgovoru izbjegavao pitanja o reketiranju drvoprevoznika. „Nisam ja novac uzimao”, kratko je rekao i nastavio pričati o nagradama i priznanjima tokom 30 godina rada u službi.

Međutim, podaci iz istrage pokazuju da je Koričić preko komandira Mahmutspahića i Dedića te policajca Džiguma utjecao na smanjivanje ili brisanje prekršaja za dugogodišnjeg prijatelja Kerima Silnovića čija firma “Asiks” godišnje otkupljuje 20.000 kubika drveta iz državnih šuma na području Bosanskog Petrovca – najviše u ovom kraju.

„Kerim Silnović je kao polarni medvjed zaštićen od strane vrha MUP-a USK. Ima veliki broj teretnih motornih vozila koja niko ne kontroliše ni od strane inspekcije ni policije jer zna se – patrola koja zaustavi Kerima Silnovića ili bude raspoređena na pozornu, ili u stanicu, ili dobija rješenje za Bihać”, pojasnila je Latinović koja je svjedočila takvim situacijama.

Silnović je 2021. svjedočio u predmetu „Unsko-sanske šume” protiv bivšeg direktora ovog preduzeća Đevada Muslimovića. Na sudu je rekao da mu je davao desetine hiljada maraka za dodatnu količinu drvne mase, ali za davanje mita nikad nije odgovarao. Još tokom te istrage 2016. godine sumnjalo se da je Džigum uzimao novac od vozača, ali nije bilo dovoljno svjedoka i dokaza za pokretanje istrage.

„Nama su tada određeni privatnici koji prevoze drvne sortimente govorili da imaju velikih problema sa Džigumom. Dakle, bilo je reketiranje u pitanju”, prisjeća se bivši policijski službenik MUP-a Mirhad Abdijanović koji je radio na ovoj istrazi.

Policajac Šobot, koji je optužen sa Džigumom, novinarima je potvrdio da je njegov kolega najviše prekršaja umanjivao Silnoviću i njegovoj firmi, ali da mu se niko nije smio suprotstaviti jer je prijetio komesarom. Šobot kaže da od „Džige nikada ni dinara nije dobio”, ali da je svjesno u sistem unosio njegove prepravljene prekršajne naloge. On se zbog toga požalio i zamjeniku komandira PS-a Bosanski Petrovac Ibrahimu Terziću, ali on nije reagovao.

„Njemu niko ništa nije smio. Njega policijski komesar nazove: pa trebaš ovome pomoći, pa trebaš ovoga pustiti”, prisjetila se i mlada policajka Latinović rada sa Džigumom u smjeni.
Terzić i Silnović su odbili razgovarati sa novinarima.

Istraga je pokazala da su vozači dovozili drva i pelet za Džiguma, a najčešće su ga ostavljali u krugu Silnovićeve firme. Policajka Latinović se sjeća da joj se jednom prilikom privatnik obratio riječima: „Je l’ vam bio dobar pelet? Kažem, kakav pelet? Pa, dovezo sam tebi i Džigumu po tonu peleta. Ja kažem ja se uopšte ne grijem na pelet kući.“

Drvoprevoznici i policijski službenici su novinarima CIN-a otkrili da je 2012. godine Džigum prevozio Silnovićevu drvnu građu za komesarevu vikendicu u Bihaću. Koričić to ne negira, ali kaže da nije uredu miješati njegov privatni život sa službom.

„Znači, ja isto ko i svi ostali moram graditi, moram praviti, moram trošiti novac, moram sebi obezbijediti egzistenciju. Prema tome, nemojte u te stvari.”

Istraga je pokazala da je Silnović preko poznanstva sa komesarom i Džigumom pomagao i drugim drvoprevoznicima, rješavajući im kazne telefonskim pozivom.
Tako je Džigum instruisao policajku Latinović da ne kažnjava šticare koji voze Silnoviću ili za koje on urgira. Ona je inpektorima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) rekla da je Džigum uzimao novac od ovog privatnika na sastancima u petrovačkim restoranima.

Pritisak na policajku

MUPUSK je disciplinski počeo progoniti Milicu Latinović nakon što je razotkrila korupciju u policiji dok je godinama prije podizanja optužnice ignorisao prijave protiv Elvedina Džiguma.
Ona se prisjeća da je sve bilo uredu dok Koričić u jesen 2021. godine nije rasporedio Envera Alibegovića za komandira Policijske stanice.

„Uvijek sam bila ocijenjena sa ocjenom 5. Nikad nisam imala disciplinskih ni ništa. Međutim, u ta dva-tri mjeseca kada je došao Alibegović, tada kreću disciplinske.”

Latinović je prvi put kažnjena za lakšu povredu službene dužnosti za nekorektno ponašanje prema kolegi jer se raspitivala o komandiru Alibegoviću i provjeravala njegov profil na Facebooku. Policijski odbor Vlade USK je prihvatio njenu žalbu i poništio kaznu.

„Enver Alibegović, kad je došao u Petrovac, više puta je viđen kako se na javnim mjestima sastaje sa Elvedinom Džigumom”, kaže Latinović.

Prije dolaska na ovu poziciju Alibegović je bio pomoćnik bivšeg bihaćkog komandira Dedića, koji je također optužen u ovom predmetu. O njihovoj bliskosti sa Džigumom svjedoči policajac Mirhad Abdijanović, prisjećajući se da su se njih trojica družili „uz ovale mesa“ u policijskim kancelarijama.

„To više ne liči na službeni office, nego na jednu prćiju, kafanu sa periferije nekakve. Em smrdi na meso, em smrdi na alkohol”, opisao je Abdijanović.

Alibegović i Dedić nisu htjeli razgovarati s novinarima.

Tri dana nakon prve disciplinske kazne MUP je ponovo zatražio da se Latinović disciplinski sankcioniše jer je, prema njihovim navodima, angažovala dvojicu poznanika da fotografišu komesara Koričića u restoranu „Hula Hop“ u kojem je u decembru 2021. sjedio sa Alibegovićem, Džigumom i Silnovićem i nakon toga je ta fotografija objavljena na društvenim mrežama.
Nakon ovog sastanka Džigumu je Općinski Sud u Bihaću zabranio prilazak Koričiću. On je tada već bio suspendovan jer se protiv njega vodila istraga.

Ovaj susret Džigum i Koričić opisuju kao i svaki drugi, ali se njihove priče novinarima ne podudaraju. Koričić kaže da je taj dan s novim komandirom Alibegovićem otišao na doručak kada je navratio i Džigum. No, Džigum tvrdi drugačije: „Čovjek (Koričić, op. a.) me zovnuo haj dođi na kafu. Nisam ja imao zabranu sastajanja. Nisam je imao. Naravno, zašto neću popit kafu?”
Koričić ne vidi ništa sporno u tome što se sastao sa optuženim policajcem i privatnicima: „Koliko mi imamo situacija ovdje da su ljudi lišavani slobode, procesuirani i na kraju oslobođeni. Svako odgovara u granicama svog umišljaja. Svako odgovara za svoje radnje.”

Komesar je novinarima rekao da je istraga dokazala kako je Latinović angažovala Daria Kecmana da napravi fotografiju, ali on kaže da se to nije desilo.

„Ja možda jesam držao telefon, ali to ja nit sam slikao nit išta. Oni su mene priveli ko najvećeg kriminalca, prisiljavali da priznam da me Milica kao potplatila da ja to uradim. Prisiljavao me onaj zamjenik komandira (Mahmutspahić, op. a.). Tačno hoće da mi namjeste nešto što nisam uradio”, rekao je Kecman u čijem telefonu policija nije pronašla fotografiju iz restorana.

Iako je MUPUSK uposlenike teretio zbog objava na društvenim mrežama, ignorisao je prijave za korupciju protiv policajca Džiguma, a njega nagradio „ručnim satom s posvetom“ za naročito zalaganje i postignute uspjehe u izvršavanju radnih zadataka 2019. godine. Iste godine, Udruženje prevoznika RS je Džiguma prijavilo zbog reketiranja komesaru Koričiću.

„Tražio sam od komesara da pokuša tog policajca da obuzda, da takav vid nepravilnosti, ne znam kako bih to nazvao – javašluk, samovolja ili ne znam ni ja šta, da se jednostavno stane tome u kraj”, rekao je predsjednik Udruženja Nikola Grbić.

Reakcija komesara je izostala. On je novinarima rekao da je prijava bez konkretnih činjenica i dokaza, izbjegavajući dalje govoriti o temi.

„Znači, svima je njima dobro dok im se izađe ususret. Onog momenta kad im se naplati kazna, onda je to problem”, komentarisao je Koričić prijavu prevoznika.

Dopis Udruženja je proslijeđen i u PS Bosanski Petrovac, ali ni tadašnji komandir Mahmutspahić nije odgovorio prevoznicima niti je pokrenuo istragu.

I on je odbio govoriti za CIN.

Komesar Koričić kaže da mu nije jasno zašto Latinović nije s njim podijelila saznanja o Džigumu: „Sve što ide u cilju borbe protiv korupcije i čišćenja ovih policijskih redova i svih javnih ustanova ja pozdravljam. Ne mogu biti, da ne kažem, da mi nije neprijatno zbog čega se nije obratila prvo ovdje, zbog čega?“

Latinović kaže da nije vjerovala ni njemu ni nadređenim u policijskoj stanici: „Ja bih uvijek sve isto radila.“

(TIP)