U vrijeme energetske krize i izuzetno visokih cijena električne energije na tržištu svjedoci smo velike zainteresovanosti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, pojedinaca i firmi. Posebno je to izraženo skoro masovnom ugradnjom ili instalacijom solarnih panela. Zbog čega je ona intezivirana u posljednjih nekoliko mjeseci, da li je ona i pod kojim uslovima isplativa i ko danas može da se uključi u ovaj, po svemu sudeći, jako isplativ i posao budućnosti?

U nekoj budućnosti električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora sigurno će bit primarna, a za potrebe balnsiranja u snadbijevanju, lošim vremenskim uslovima ili havarijskim ispadima koristit će konvencionalni izvori, nuklerne elektrane, termo blokovi ili neki drugi primjenjivi izvori.

Za organizaciju i regulaciju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na prostoru FBiH zadužene su dvije institucije Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) i Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK) uz Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Oni svojim odlukama izdaju dozvole zainteresovanim pojedincima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, regulišu cijene proizvedene energije, garantuju njen otkup kao i visinu subvencija kroz garantovanu cijenu a u zavisnosti od vrste postrojenja (sunce, vjetar, voda, biomasa …) i instalisanog kapaciteta postrojenja (mikro, mini, mala, srednja, velika). Generalno, dobijanje potrebnih dozvola je jako komplikovano, istina u posljednje vrijeme djelimično pojednostavljeno, često netransparentno, a krajnji cilj za svakog proizvođača je dobijanje statusa kvalifikovanog a kasnije i privilegovanog proizvođača.

Status kvalifikovanog proizvođača znači da su u proizvodnji električne energije ispoštovani svi potrebni, legistlativom definisani uslovi, a status privilegovanog proizvođača znači obavezu preuzimanja proizvedene električne energije u distributivni sistem i ostvarivanje subvencija na ovako dobijenu električnu energiju iz naknade za obnovljive izvore koju plaćaju svi krajni potrošači električne energije. Sa proizvođačem se sklapa ugovor u trajanju od 12 godina (računa se kao vrijeme potrebno za otplatu investicije) i u ovom periodu se proizvedena električna energija isporučuje po garantovanoj cijeni a po isteku ovog vremena po referentnoj cijeni. Obje cijene utvrđuje FERK i periodično ih usaglašava, referentnu sa cijenama koje su ostvarene u proteklom periodu na tržištu električne energije a garantovanu sa visinom invensticionih ulaganja i troškova repromaterijala i poslovanja (gorivo, energent …).

Garantovana cijena je uvijek viša od referentne i dobije se množenjem referentne cijene sa tarifnim koeficijentom. Visina garantovane cijene električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora različita je i zavisi od vrste postrojenja i instalisanog kapaciteta. Najviša garantovana cijena je za električnu energiju proizvedenu iz mikro solarnog postrojenja i nekoliko je puta veća od na primjer one proizvedene iz velikih hidroelektrana ili velikih vjetroelektrana. Naravno, postoje i proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora koji ne sklapaju ugovore kao privilegovani proizvođači nego proizvedenu električnu energiju usmjeravaju direktno za izvoz i na ovaj način, iako gube subvencije kroz garantovanu cijenu, ostvaruju veću cijenu zbog visokih cijena električne energije na ino tržištu.

Kako to zapravo praktično funkcioniše

Najviše interesovanja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora danas je iskazano za mikro solarna postrojenja (instalisana snaga od 2 do i uključujući 23 kW). Investicija u opremu i troškovi instalacije za jedno ovakvo postrojenje snage 23 kW, prema trenutnim cijenama na tržištu, iznose oko 50 000 KM. Garantovana cijena za proizvedenu električnu energiju iz jednog ovakvog postrojenja, prema trenutno važećoj odluci FERK-a, iznosi 280,55 KM/MW. Iz ovakvog postrojenja, a prema insolaciji za naše podneblje, može se ostvariti proizvodnja od 2 do 5 MW/mjesecu (sve zavisno od broja sati i inteziteta sunčeve svjetlosti). U prosjeku ovakvo postrojenje može mjesečno proizvesti električne energije u vrijednosti od oko 1000 KM, odnosno investicija se može otplatiti u roku od oko 4 godine, puno prije od planiranih 12 godina, a sav ostali period (u prosjeku je 20 godina vijek korištenja solarnih panela) je čista dobit. Naravno ovo je sve moguće ukoliko su obezbjeđenja sredstava za investiciju, dobijene potrebne dozvole a posebno status privilegovanog proizvođača (nekada je to trajalo godinama), ali se i to danas promijenilo.

Energetska kriza je puno toga promijenila

Zbog tektonskih poremećaja na tržištu električne energije i izrazito visokih cijena, proizvodnja električne energije je ekonomski postala jako isplativa i iz obnovljivih izvora. Zbog izrazito hidrološki loše ove godine i nedovoljne proizvodnje električne energije iz uglja i termo blokova, elektroprivrede koje su ujedno veliki i proizvođači i prodavači električne energije, su udlučile i uputile poziv da sa malim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora potpisuju direktne ugovore o kupovini električne energije. Sa svakim od zainteresovanih proizvođača sklapaju se posebni ugovori gdje se pored ostalog definiše i cijena električne energije i rok važenja ugovora. Na ovaj način mali proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora ostvaruju cijene i znatno više od onih garantovanih, cijene se kreću čak do 400 KM/MW. Računica je ovdje jasna, i ova cijena je manja nego da se struja uvozi, a vrijeme otplate početne investicije dodatno se skraćuje. Očigledno je zašto odjednom ogromna zainteresovanost za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koja postaje ozbiljan biznis.

Naravno ovdje se nameće i nekoliko činjenica. Prvo, cijena električne energije više nikada neće biti na nivou na kojem je nekada bila. Drugo, mi potrošači smo ti koji u konačnici plaćamo ili ćemo plaćati ovako visoku cijenu električne energije. Treće, obzirom da je proizvodna cijena električne energije iz termo blokova oko 110 KM/MW zar postoji još neko ko smije i za što okriviti rudare. Četvrto, bit će zanimljivo pratiti koja to struktura ljudi ulazi i počinje se baviti ili se već bavi ovim biznisom.

(TIP/Autor: dr.sc. Safer Demirović, dipl.inž.rudarstva/Foto: Ilustracija)