Kada su se u bosanskohercegovačkoj javnosti pojavile informacije da se visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nepuna tri mjeseca uoči opštih izbora u zemlji sprema nametnuti izmjene Izbornog zakona, bosanski lonac je prošištao.

I prije nego što se moglo tačno znati šta to Schmidt i OHR namjeravaju nametnuti, uslijedila je kanonada gotovo svih stranaka iz bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, koje su se počele gurati u prvi red zaštitnika bosanskohercegovačke multietničnosti, suvereniteta i poštivanja evropskih načela u čiji se kovčeg njemački diplomata spremao želi zabiti posljednji ekser.

Dok su iz Hrvatske demokratske zajednice BiH mudro šutili i čekali hoće li im Schmidt konačno ispuniti želje koje bi zadovoljile njihove apetite za “jednakopravošću” i “legitimnom predstavljanju” Hrvata u BiH, za koje toliko lobiraju i apeluju, a iz Saveza nacionalnih socijaldemokrata Milorada Dodika zauzeli centralno mjesto na tribinama u likovanju nad sarajevskim “ustankom” protiv “nelegitimnog” Visokog predstavnika, stranke sa sjedištem u Sarajevu su pred OHR-om vodile degutantnu borbu u tome ko je veći zaštitnik BiH i njenih istinskih vrijednosti.

Klinč Stranke demokratske akcije i stranaka koje se nazivaju građanskim ponudio je mučne scene, čak i do ruba šaketanja, dok Schmidt nije prelomio, popustio (makar zasad) i predstavio samo tehničke izmjene Izbornog zakona. One koje je čekao HDZ, a protiv kojih je bila većina ostalih stranaka koje su pred zgradom OHR-a vapile za odustajenjem od njih, izostavljene su. Do daljnjeg.

‘Nacionalne stranke u povoljnijoj poziciji’

Uskoro su izbori, pa žestoka bitka stranaka iz Federacije BiH po svakom mogućem pitanju i u svakoj mogućoj prilici, nije ništa neobično, nakon čega se svako pred biračima ponosno predstavlja „pobjednikom“, ali je pitanje ko je nakon epizode sa nametanjem izmjena izbornih reformi, odustajanjem od onog spornog dijela, kao i okupljanjima pred OHR-om dobio, a ko je izgubio?

Je li to SDA, ili pak stranke koje se nazivaju građanskim – Socijaldemokratska partija, Naša stranka, Narod i Pravde…, ili je to pak na kraju HDZ, čija je homogenizacija u borbi za „legitimno predstavljanje“ možda dobila dodatni vjetar u leđa?

Doc. dr. Elma Huruz Memović sa Odsjeka za politologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu mišljenja je da rasplet, uprkos tome što promjene nisu velike, pogoduje nacionalnim strankama.

“Očigledno je da izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo OHR, odnosno Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, neće donijeti drastične promjene izuzev što će unaprijediti integritet izbornog procesa”, kaže.

“Budući da su u pitanju tehničke promjene svakako je za očekivati da će nacionalne stranke opet biti u nešto povoljnijoj poziciji, u skladu s cjelokupnim funkcioniranjem političkog sistema BiH koji je definiran Ustavom a koji je gotovo u cijelosti ograničen etnonacionalnim okvirima”, dodaje, uz napomenu da se od opozicije očekuje jedan prokreativni, a ne samo kritički pristup, veća konzistentnost i principijelnost da bi izborila za sebe bolju poziciju na predstojećim izborima.

Kao pobjednik iz cjelokopne situacije je, mišljenja je analitičarka Ivana Marić, izašao HDZ, jer Schmidt nije nametnuo odluke koje bi onemogućile blokade kojima je njegov lider Dragana Čović sklon.

„Situacija oko curenja u javnost navodnih Schmidtovih odluka je najviše koristi donijela HDZ-u BiH i Draganu Čoviću“, tvrdi ona.

„Većina odluka koje je Schmidt planirao donijeti se tiču ukidanja blokada koje godinama koristi isključivo HDZBiH. Zbog toga ova stranka ima razlog da bude veoma zadovoljna što te izmjene nisu donesene. Tako će HDZ moći blokirati formiranje vlasti i nakon izbora 2022. Moguće je da ćemo optuženog (federalnog) premijera (Fadila) Novalića i predsjednika sa američke crne liste (predsjednika Federacije BiH Marinka) Čavaru, gledati još četiri godine na istim funkcijama“, dodala je.

Razlog za slavlje HDZ-a

HDZ BiH ima razlog za slavlje i jer je udruživanje bošnjačkih stranaka još više homogeniziralo hrvatsko biračko tijelo, što će zadati konačni udarac njihovoj konkurenciji, mišljenja je Marić.

„Priča o tri posto ne bi mnogo promijenila sliku za hrvatske delegate, jer ih ne bi birali samo iz Unsko-sanskog kantona i Bosansko-podrinjskog kantona, a iz tih kantona Hrvate u aktuelnom sazivu predstavljaju Edin (Fejzić) i Mirvet (Beganović). Prema važećim propisima HDZ je dobio 13 od 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Taj broj im omogućava apsolutnu moć u FBiH. Najvjerovatnije da će nakon izbora ponoviti taj uspjeh, zahvaljujući pomoći Željka Komšića i ostalih stranaka iz Sarajeva“, rekla je.

Srećko Latal, analitičar i regionalni urednik mreže BIRN, tvrdi da „smo događajima iz Sarajeva izgubili svi“.

„Teško je reći kome to sve najviše ide u prilog, jer, kao što smo vidjeli manje-više sve sarajevske stranke pokušale su iskoristiti situaciju za svoje predizborne kampanje, umalo se potukli oko toga.., svađe za mikrofonom, ali ono najjasnije je ko je izgubio, a izgubili smo mi svi“, govori.

„Mislim da ovo što se dešavalo i ono što će dešavati, jer ja nisam siguran da je ovo kraj priče, već da je samo prvo poluvrijeme. Kompletna inicijatva oko nametanja i promjena izbornog stema, imala je konkretne razloge koji su, mislim, vrlo slabo iskominucirani i shvaćeni, prije svega u Sarajevu, jer je razlog što je Schmidt razmatrao taj paket koji nije nametnuo, kako je meni objašnjeno od izvora, taj da bi se spasio Dejtonski sporazum, jer je međunarodnim zvaničnicima, ali i nama jasno, da Dejton teško može funkcionisati“, dodao je.

Osim što je stava da je na dobitku HDZ, Marić je stava da se pobjednikom može smatrati i SDA, dok je za gubitnike proglasila njenu opoziciju u FBiH.

‘SDA iskoristila razapinjanje Schmidta’

„SAD je odlično iskoristila razapinjanje Schmidta, protiv kojeg je na početku stidljivo bila. To je i razumljivo, budući da mnogi sumnjaju da se oko velikog dijela tih promjena (predsjednik SDA Bakir) Izetbegović i Čović već ranije dogovorili na brojnim pregovorima, od Mostara do Neuma. SDA se na protestima pojavila u najjačem sastavu uz iznuđeni aplauz i teškom mukom izboreno obraćanje (člana Predsjedništva BiH Šefika) Džaferovića. Malo je onih koji su bili iznenađeni da SDA nije ispoštovala raniji dogovor stranaka da se niko ne obraća javnosti. Nije ovo prvi put da SDA lažima dobija ostale bošnjačke stranke na svoju stranu i da ih prevari. Kao što je to uradila sa revizijom tužbe protiv Srbije“, rekla je, dodajući da je situacija odgovarala i Dodiku

„On bar jednom nije glavni krivac za krizu i ratno huškanje. U strankama iz Sarajeva Dodik je pronašao saborce za kritiku Schmidta i OHR-a, za čije zatvaranje se on godinama zalaže. Najgore su prošle stranke opozicije, koje su inicirale proteste, ali su se prvi povukli sa njih, iznenađeni i uvrijeđeni ponašanjem SDA-ovaca. Stranke ljevice su pokušale da se dodvore desnom biračkom tijelu, po uzoru na (hrvatskog predsjednika Zorana) Milanovića. Bezuspješno, izbori će pokazati da su više glasova ljevičara izgubili među Hrvatima i Srbima, nego što su pridobili glasova Bošnjaka desničara“, kaže Marić.

Da je izgubila opozicija, smatra i Latal.

„HDZ je bio relativno umjeren i čeka razvoj situacije, da se vidi hoće li i drugi dio biti nametnut ili ne. Evidentno je da su stranke sa sjedištem u Sarajevu, kako god se deklarišu, pokušale masovno iskoristiti situaciju na svoj način u predizbornoj kampanji. Jasno da ova ideja tog paketa koji se razmarao za nametanje, najviše ugrozio stranke ljevice, SDP i Našu stranku, ali opet tu nije problem sa reformom koja se trebala nametnuti, već je problem u tim strankama koje u zadnjih 15-20 godina, realno, nisu gotovo ništa učinile da bi izgradile svoje prave građanske platforme koje bi bile inkluzivne i otvorene za sve“, kaže.