Jevrejsko groblje u Tuzli svjedoči o dolasku Jevreja u ovaj grad tokom 19. vijeka. Jedinstveno je po tome što je aktivno i danas i na njemu se sahranjuju i Sefardi i Aškenazi. Nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine od prije tri godine, ali zapušteno i zaraslo, ostavljeno na brigu malobrojnim potomcima sahranjenih.

Da bi došla do groba majke, Frida Čorbić se mora popeti nesigurnom i krivudavom uzbrdicom. Ondje po starom običaju polaže kamen i pali svijeću. Grobovima djeda i majčinog strica ne može ni pristupiti.

„Ja sa djecom mojom sam dolazila da to održavamo i održavala sam. Međutim, sve je uništila su se slova čak i na novijem grobu moje mame već nestaju, a na ovim starim, mi bi uzeli kamen, pa bi izrendali da bi pojavilo se djedovo ime i od tog maminog strica“, priča Čorbićeva.

Doseljavanje Sefarda iz Španije i Aškenaza iz ostalih dijelova Europe u Tuzlu počelo je u drugoj polovici 19. vijeka. Formirane su dvije Jevrejske općine i dvije sinagoge. No, groblje izgrađeno 1900. Godine, bilo je i ostalo zajedničko.

„Ovdje se nalazi 161 nadgrobni spomenik. Dosta nadgrobnika je iz 19. stoljeća. Ukopavanje se vršilo od 1860-ih godina, pa onda dalje. I danas je groblje aktivno. Nekoliko spomenika zavrjeđuje posebnu pažnju s obzirom na graditeljske i umjetničke izvedbe“, ističe Semir Hadžimusić iz Zavoda za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa Tuzla.

Danas u Tuzli postoji jedna Jevrejska općina. Sinagoge nema. Na mjestu gdje je nekada bila uskoro će biti postavljena spomen ploča. Groblje je nekada imalo uređene staze i bilo održavano. Pomagali su i članovi porodice Borić koja je živjela nadomak groblja. Sada za to novca nema, potomaka ovdje sahranjenih je malo, a jedini koji pružaju pomoć su iz Islamske zajednice koja s vremena na vrijeme pokosi travu kako bi bilo kakav pristup bio moguć.

„Naša želja je bila da se podignu spomenici, srede, spomenici naprave, asfaltne staze, da se ne hoda u blatu do koljena, ali od godine do godine, svake pete godine se to obećavalo, da će se to uraditi i niko nikad ništa“, izjavila je predsjednica Židovske općine Tuzla Marina Rajner.

Prije tri godine je Jevrejsko groblje proglašeno nacionalnim spomenikom. Grad Tuzla je, budžetom za narednu godinu, planirao 5 hiljada konvertibilnih maraka za uređenje ograde, kao i saniranje klizišta koje ugrožava groblje. Omogućilo bi to bolji pristup potomcima preminulih da posjete grobove predaka, ali i dalo na značaju mjestu pod zaštitom države koje svjedoči o dolasku, životu i smrti jednog naroda u ovim krajevima.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Enisa Alibalić)