Iza proizvođača jagoda u Čeliću, u Bosni i Hercegovini, je katastrofalna sezona, govori Mustafa Mešković, koji je uzgajao jagode na 3.5 hektara površine. Ističe da će se sve to odraziti na narednu godinu u smislu novih nasada i cijene jagode.

“Krajnji rezultat je negativan po jagodare iz razloga što smo imali problema u proljetnom dijelu. Vremenske prilike, odnosno neprilike su uticale na to da podbaci rod ove godine. Po našim procjenama podbacilo je otprilike 15 do 30 posto”, kaže za Anadolu Agency (AA) Mešković, voćar iz Čelića koji u sklopu svoje poljoprivredne zadruge “Prva brazda” ima i certificirane zasade jagoda.

Ništa bolje, tvrdi on, nisu prošli proizvođači jagoda u Krajini, odnosno bužimskom i cazinskom kraju gdje su prinosi jagoda, prema njegovim riječima, manji za 70-ak posto.

Vremenske prilike, kaže Mešković, glavni su krivac zbog čega jagode nisu rodile kao prošle godine. Od januara pa do kraja juna bilo je 88 dana u kojima su se smjenjivale niske i visoke temperature, bilo je i mrazeva, što se odrazilo na rod.

“Klimatske promjene su se desile, mi se moramo prilagođavati vremenskim promjenama. Međutim, vrlo je teško poljoprivredniku da se prilagodi tome bez dobrih potpora kantona ili države”, govori Mešković.

Pored voćara slabije su zaradili i berači jagoda. Lani su ih jagodari mogli sve angažovati za berbu, ali ove godine i oni su ostali kratkih rukava. Oni koji su bili angažovani su uredno isplaćeni.

“Četrdeset maraka uz hranu i prevoz tako da za nas izađe 52 KM dan”, navodi Mešković koji kaže kako najčešće dolaze berači iz Teočaka, sela oko Čelića, Srebrenika i Brčkog.

Na kraju još katastrofalnija sezona, tvrdi Mešković, čeka proizvođače šljiva. Prinosi će, prema njegovim prognozama, biti i do 90 posto manji.

“Ja pratim šljivu na ovom području, imam negdje oko 4.000 stabala, gdje rodi svake godine 250 do 300 tona, a ove godine neću nabrati deset tona”, kaže Mešković, koji je zavolio poljoprivredu, voće i povrće, školovao se za taj, kako kaže, plemeniti posao.

Ističe da ima velike planove, ali smatra da će klimatske promjene i poticaji biti ti koji će diktirati opstanak poljoprivredne proizvodnje na bh. prostorima.

(TIP/Izvor: Anadolija)