Čak ni u pandemiji nije se odustalo od blokada

Na  redovnoj sesiji Kruga 99 o temi “Blokada zakonodavnih funkcija i nemogućnost ostvarivanja prava građana” jedan od uvodničara Zlatan Begić, zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kazao je da je ova tema povezana sa ljudskim pravima i slobodama.

– Pri tom se potpuno zanemaruje građanin sa svojim realno situiranim pravima i potrebama. U  tome treba tražiti jedan od razloga zbog čega ljudi napuštaju ovu zemlju. Čak i u okolnostima pandemije i krize nije se odustalo od blokada. Uvedeni su čak novi oblici i forme blokada, kroz Ustavno-pravnu komisiju, koja samo treba da ocijeni da li je određeni prijedlog u skladu s principima pravnog poretka i s Ustavom. Naime, Ustavno-pravna komisija se koristi kao političko tijelo gdje se čak zaprećuje da prijedlog nekog zakona uopšte dođe pred zastupnike Predstavničkog doma i delegate Doma naroda – kazao je Begić.

Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH je priča za sebe 

Primjer ove blokade je, kako dodaje, Izborni zakon s ustavnim amandmanima, zatim Reforma pravodusne grane vlasti, Zakon o javnim nabavkama.

– Riječ je o aktima koji su u cijelosti uskađeni s evropskim direktivama i ljudskim pravnim naslijeđem. Također, podnijeli smo i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, koji je priča za sebe – kazao je Begić.

Smatra da je taj zakon klasičan primjer kada se zakon donosi s jednim političkim ciljem, a onda on pogodi skoro sve kategorije građana, bez obzira na etničku pripdanost i entitet u kojem žive.

– Taj zakon je donesen samo s jednim ciljem, a to je da se legalizira etničko čišćenje. Nije mi jasno zašto su pojedine političke partije, koje sebe vole nazivati probosanskim, podržale taj zakon. Bez njihove podrške ovaj zakon prije pet godina nikada ne bi mogao biti usvojen. Sada kada je usvojen, danas razne kategorije građana trpe njegove negativne konsekvence. Ovim zakonom je na nedopustiv način vezana prijava prebivališta građana za njegov imovinski status, za bračni ili vanbračni status i pri tome onaj ko ne ispunjava rigidno postavljene uvjete, koji su isključujuće naravi, jednostavno dolazi u jednu nemoguću situaciju da ne može prijaviti prebivalište, da ne može dobiti lične dokumente i isprave. On, zapravo, postaje objekat unutar pravnog poretka – ističe Begić.

Bez ličnih prava, prijave prebivališta, ne možete uživati niti jedno ljudsko pravo i slobodu

Po njegovom mišljenju time se gasi pravni subjektivitet građanina, jer bez ličnih prava, prijave prebivališta, ne možete uživati niti jedno ljudsko pravo i slobodu.

– U ovom konkretnom slučaju ciljani su povratnici, sa ciljem legalizacije etničkog čiščenja, ali ta “granata” koja je eksplodirala u vidu zakona o prebivalištu, pokosila je mnoge druge građane koji prebivalište i boravište moraju privljivati u skladu s kriterijumima istinitosti i tačnosti. Pravo na prijavu prebivališta je preduvjet za crpljenje skoro svih drugih prava građana, s jedne strane, a s druge obaveza je države da omogući građaninu da prijavi prebivalište kako bi stekao preduvjete da ostvaruje sva druga prava, odnosno da bude pravni subjekat. Da bi mogli dobiti lične isprave i dokumenta, građani se dovode u situacju da lažno prijevljuju prebivalište – kazao je Begić.

Navodi da, kada je to eleborirao u Predstavničkom domu i Ustavno-pravnoj komisiji, nije bilo argumenata protiv te du su svi bili dobro svjesni stanja koje je nastupilo zahvaljujući takvom Zakonu, što je  pogodilo sve građane BiH.

– Nije bilo argumenata protiv, ali se jednostavno sve svelo na to da se istina utvrđuje brojem ruku i taj zakon je oboren. Zbog toga smo mi bili prinuđeni izraditi zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi toga Zakona i član Predsjedništva BiH Željko Komšić je pokrenuo postupak pred Ustavnim sudom BiH prije nekoliko dana. Očekujemo da će Ustavni sud, imajući u vidu stanje koje je nastupilo te brojnih povrede Ustava BiH, te odredbe proglasiti neustavnim – kazao je Begić.

Napomenuo je da je 2015. godone, povodom ovog zakona već vođen postupak pred Ustavnim sudom BiH, ali da ovaj se ovaj novi zahtjev može i mora smatrati novim zato jer su njime obuhvaćene brojne druge odredbe Ustava i brojne druge grupe unutar bh. populacije.

– Očekujemo da Ustavni sud BiH zasnuje svoju nadležnost i da sa stavnovišta ustavne vladavine prava omogući građanima ove zemlje da prijave prebivalište, što je preduvjet da bi bili pravni subjekti – kazao je Begić.

(TIP/Fena)