Imate li u posljednje vrijeme stalan, makar i pritajen osjećaj dosade što god radili te brinete da će se to negativno odraziti na vaš život, osobnost ili vaše bližnje? Niste jedini, kažu stručnjaci koji objašnjavaju dosadu…

Dosada može značiti nekoliko stvari, ovisno o tome kako se predstavlja i ustraje u vašem životu. S obzirom na opću pretjeranu stimulaciju našeg društva kroz tehnologiju, možda će vam trebati više da zadržite svoj interes jer ste navikli na to da vam se prilično lako odvlači pažnju.

Skrivena značenja dosade

– Za neke bi to moglo značiti nedostatak veze sa stvarima koje vam pomažu da se osjećate stimulirano, svrhovito ili motivirano. Dosada može biti i obrambeni mehanizam koji se koristi da se zaštitite od neugodnijih, uznemirujućih ili aktivirajućih emocija. Za druge bi kronično razdvajanje pozornosti moglo biti simptom većeg depresivnog obrasca – objašnjava dr. Ayanna Abrams, klinička psihologinja.

Ako niste sigurni odakle proizlazi vaša stalna dosada, razmislite o ova četiri moguća uzroka i odlučite koji je osjećaj koji je najtočniji za vašu situaciju.

Otkrij uzrok za smanjenje rješenje problema

Razumijevanje korijena vaše uporne dosade pomoći će vam najefikasnije upravljati njime. Kod pretjerane stimulacije tehnologijom, lijek bi bio odmicanje od ekrana i svojevrsni detoks, kao i forsiranje provođenja vremena u prirodi, s drugima, bez takvih vrsta stimulacije.

Ako je riječ o obrambenom mehanizmu, poželjno je razmotriti tehnike boljeg nošenja sa stresom, tjeskobom i generalno negativnim emocijama, kroz samoanalizu, razgovor s drugima i meditaciju. No, ako smatrate da je vaša stalna dosada produkt depresije, najbolje bi bilo posavjetovati se sa stručnjakom, piše mbg.

Kako dosada roditelja može utjecati na njihovu djecu

Odgovor roditelja na osjećaj dosade vjerojatno utječe na dijete više nego na osjećaj dosade sam po sebi. Kako se brinete o sebi tijekom ili nakon osjećaja dosade? Osuđujete li negativno sebe zbog svoje dosade? Je li vam teško pronaći smisao onoga što je ispred vas?

Ti odgovori mogu utjecati na vaše samopoštovanje i, prema tome, mogu imati izravan ili neizravan utjecaj na vaše roditeljstvo i odnose s vašom djecom. Odvajanje od vlastitih osjećaja također može otežati povezivanje s osjećajima vašeg djeteta. Moguće je da, ako je dosada zavladala, možda ne doživljavate širok raspon drugih zdravih emocija.

Dosada nije uvijek loša

S druge strane, dosada može potaknuti mnoge ljude da traže smisao u svom životu, što može dovesti do dubljeg ispunjenja i više uživanja. To može imati pozitivnu korelaciju s roditeljstvom i može poboljšati vaše odnose s djecom i drugim voljenima.

Dosada vam može biti duboka prilika da razmislite i okrenete način na koji trenutno živite ako vam više ne služi. Razmotrite odnose u kojima ste, svoju karijeru i dubinu svojih prijateljstava i pogledajte kako oni utječu na vas. Možda je vrijeme da isprobate nove stvari i otpustite one loše. Nećete znati da li se nešto dobro uklapa ako dobro ne pokušate uspjeti. I na kraju, sjetite se da nijedan osjećaj ne traje vječno.

Kako se nositi s osjećajem dosade

Prikazivanje dosade kao ‘lošeg’ ili ‘pogrešnog’ ponekad može dovesti do reaktivnosti i impulzivnosti da biste se riješili tog osjećaja. Vježbanje pažljivosti i prihvaćanje širokog raspona emocionalnih stanja mogu vam pomoći da osjećate manju tjeskobu kad vam je dosadno. To također može olakšati ulazak i izlazak iz stanja dosade, umjesto da se osjećate zaglavljeno u njima.

Kad ipak zapnete, dosada može biti iscrpljujuća i frustrirajuća. Umjesto toga, postanite znatiželjni o svojoj dosadi kako biste mogli saznati više o tome kako vaše tijelo funkcionira i što vam u tim trenucima zaista može zatrebati.

Koliko traje vaša dosada?

Kakve misli imate kad je dosada prisutna? Razmislite o vremenu u kojem vam nije bilo dosadno. Kako je to bilo? Dnevnik je još jedna izvrsna vježba za ponovno povezivanje ili pronalaženje nove inspiracije –  korisna vježba da biste sebi ponudili riječi potvrde i suosjećanja. Stupite u kontakt sa svim načinima na koje trenutno provodite vrijeme: Što radite, s kim, koliko često i zašto? Zatim analizirajte stvari koje ne radite, a želite učiniti. Počnite tražiti mogućnosti za uključivanje malih koraka prema nekim od tih stvari. Iskoristite dnevnik da biste razgovarali sami sa sobom o svojoj dosadi i postali znatiželjniji što bi moglo biti ispod nje.

Ako kronična dosada počne negativno utjecati na vaše raspoloženje ili utječe na to koliko se osjećate prisutno, preporučuje se potražiti neke izvore podrške koji će vam pomoći da je razumijete i u njoj se krećete, poput partnera, prijatelja, vaše zajednice ili terapeuta. Odlazak kod terapeuta zbog toga vrlo je čest i zdrav način obrade dosade ako se osjećate ‘zaglavljeno’, prenosi 24sata.hr.

(TIP/Foto: Dreamstime)