Benjamin Butković: Valentine, Tito bi to drugačije

09.11.2020 08:12
 

Iako se tek bližimo prvim zimskim danima 2020. godine, iz dubokog zimskog političkog sna probudio se visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko. U redovnom obraćanju pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenim narodima, austrijski diplomata je dao rok od šest mjeseci članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku da ukloni ploču sa studentskog doma na Palama s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića. “Ako ta ploča ne bude uklonjena do maja 2021. godine, tražit ću da Dodik ne može putovati u zemlje Evropske unije. U tome nisam sam”, rekao je Inzko, aludirajući na podršku SAD-a i Velike Britanije, a pozivajući se i na izjavu njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa da onima koji podržavaju ratne zločince nije mjesto u evropskoj porodici.

Nekoliko je nevjerovatnih grešaka – političkih, diplomatskih, pravnih i moralnih – napravio ambasador Inzko ovakvom prijetnjom. Prvo, zakasnio je bar godinu i po, ako ne i čitavih pet i po. “Svečanost” otvaranja studentskog doma na Palama upriličena je u martu 2016. godine. Ured visokog predstavnika je poslovično tada izrazio zabrinutost zbog aktivnosti koje dovode u pitanje proces istinskog pomirenja. Ispucano je tu još nekoliko diplomatskih floskula, ali zahtjeva za uklanjanje, posebno ne onog praćenog prijetnjom konkretnom sankcijom, nije bilo. Pravomoćna presuda Radovanu Karadžiću, kreatoru zločinačkih planova u Bosni i Hercegovini, izrečena je od Žalbenog vijeća Haškog tribunala u martu 2019. godine. Ni tada OHR nije ultimativno tražio uklanjanje table s njegovim imenom i preimenovanje studentskog doma. Zašto se Inzko tek sad sjetio ovog spornog događaja?

Neprekidno dolijevanje ulja na vatru

Nije ovo prvi slučaj da predstavnici međunarodnih organizacija koje imaju svoje misije u Bosni i Hercegovini dolijevaju ulje na vatru uoči izbora. Sa stanovišta očekivanja logičnog rezultata, njihove su se procjene pokazivale pogrešnima. Nije dolazilo do smirivanja tenzija, nije se povećavalo povjerenje među zavađenima, nismo bili bliži sadržaju u odnosu na formu. Naprotiv, fokus se, sa stvarnih problema i mogućih rješenja, premještao u prošlost, rat, zločine i njihove posljedice. Nije moguće dokazati, ali čini se da stepen međunacionalnih tenzija upravo određuju zapadni centri moći. Iako insistiraju na tome da domaći akteri preuzmu odgovornost za reforme, stranci se umiješaju uvijek kad je mogućnost dogovora blizu.

Dugogodišnje iskustvo u praćenju domaćih političkih prilika daje mi za pravo na sumnju da se domaći lideri ne smiju dogovarati i sporazumijevati više od onoga što im moćni stranci dozvole. Prijetivši Dodiku sankcijom, koja neće biti izvršena, Inzko igra u njegovu dnevno-političku korist. A dok traju kolebanja na političkoj sceni bh. entiteta Republika Srpska, svaka pomoć aktuelnoj vlasti je dobrodošla. Inzko ovakvom prijetnjom Dodiku pokazuje i da ima karakter. Sjetio se prevare koju je učinio žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici, obećavši da će do obilježavanja 25. godišnjice najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina imati zakon o zabrani negiranja genocida. Inzko je rekao da će dati neko vrijeme na raspolaganje državnim parlamentarcima, a da njegov pravni tim već radi na tom dokumentu. Slagao je. Godišnjica je obilježena, a zakona nema.

Nova prijetnja sa zahtjevom za uklanjanje table na studentskom domu trebala bi biti supstitut. Ali, to jednostavno nije moguće. Spisak Inzkove političke impotencije proširujem činjenicom da je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine uoči posljednjih općih izbora odobrila, a OHR nije reagirao i svojom odlukom poništio ovjeru kandidature stranke Vojislava Šešelja na izborima 2018. Šešelj je već tada pravomoćno bio ratni zločinac. Ništa manji od Radovana Karadžića.

Ko i šta i kako kači ‘mački o rep’

Nevjerovatnu grešku čini Inzko u sferi nadležnosti za čin koji zahtijeva. Dodik suštinski jeste apsolutni vladar u RS-u. Bez njegove suglasnosti ništa ne može biti učinjeno. Ali, Dodik je trenutno na funkciji člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ova institucija, po državnom Ustavu, nema nikakve nadležnosti po kojima bi mogla narediti ili izdati djelotvoran nalog za uklanjanje table s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića sa zgrade studentskog doma na Palama nadomak Sarajeva. U Dodikovom timu savjetnika ima nekoliko sposobnih ljudi, koji ovakvu fatalnu grešku jedinog ovlaštenog tumača mirovnog sporazuma iz Daytona neće propustiti.

Kakav autoritet može imati diplomata na poziciji kakvu ima Inzko kada ga Dodik naziva manipulatorom, nepotrebnom i štetnom figurom u Bosni i Hercegovini, pristrasnim lažljivcem, portparolom muslimana u Bosni i Hercegovioni, da se ponaša gore od svih okupatora, otvoreno ga provocira da iskoristi bonske ovlasti, koje, kako je doslovno rekao, može okačiti mačku o rep. O tome ne misle ni Inzko, ni njegovi nadređeni. Pokušavši doskočiti ovakvim grubostima i uvredama tokom jednog svečanog prijema u čast pravoslavnog blagdana, na Dodikovo pitanje – šta ćeš ti ovdje? – Inzko je odgovorio: “Ja sam Tito.” Oni koji se sjećaju tog vremena znaju da bi to Josip Broz to radio drugačije.

Inzko svoju političku budućnost na mjestu visokog predstavnika gradi na tome da je za zatvaranje OHR-a potrebno da Bosna i Hercegovina dobije pozitivnu procjenu Vijeća za provedbu mira o “potpunom ispunjavanju Daytona”. U ovom trenutku smo daleko od toga. “Imam mandat koji se nije mijenjao, ali proteklih deset godina imali smo politiku lokalnih rješenja i lokalne odgovornosti. Politika međunarodne zajednice bila je da lokalci rješavaju sve sami i da se bonska ovlaštenja ne koriste”, pojašnjava ambasador.

Inzko je zaboravio da se javno hvalio kako mu za korištenje bonskih ovlasti ne treba ničije odobrenje. Adresirati odgovornost na lokalne vlasti dok pri tome u zapadnim centrima moći određuju do kojeg stepena se oni mogu dogovarati predstavlja izigravanje s građanima ove zemlje, koji, zbog povijesnih događaja na ovim prostorima, još nisu izgradili istinski demokratski kapacitet. Zbog ratne i poratne privatizacijske pljačke, u Bosni i Hercegovini se ne živi, nego preživljava u atmosferi fake-demokratije. Sve je moguće kupiti za vrlo male novce. U takvom ambijentu priča o demokratskim mehanizmima borbe za bolji život zvuči bajkovito.

Pinocchio bosanski i dobra vila

Bosna i Hercegovina, poput Collodievog Pinocchioa, da bi došla do hrabrosti, iskrenosti i nesebičnosti, odnosno reformi, funkcionalnosti i vladavine prava mora imati plavu dobru vilu. Nestašluke dječaka sklepanog od drveta (u Daytonu su koristili drugi materijal) neko mora ispravljati. Konstruktori Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini su to shvatili te su stoga ustanovili funkciju visokog predstavnika. Dali su mu i čarobni štapić (bonske ovlasti). Collodieva plava dobra vila je svoje moći koristila, visoki predstavnik Valentin Inzko to ne radi. Zato je drveni dječak iz bajke postao stvaran, pravi, a dejtonska konstrukcija Bosne i Hercegovine se muči i nikako da postane stvarna i funkcionalna.

Bosni i Hercegovini potreban je visoki predstavnik. Valentin Inzko, ovakav kakav je, ne treba. Zajedno sa svojim poslodavcima, dozvolio je da njegov integritet bude trajno i nepopravljivo narušen. Njemu je vrijeme za mirovinu. Novi visoki predstavnik mora biti dovoljno autoritativan i energičan. Ili da upravlja moćnim instrumentom koji mu stoji na raspolaganju, ili da zaključa Bijeli dvor na Miljacki. I za jedan i za drugi potez morat će preuzeti odgovornost, za koju Inzko nije imao hrabrosti, iskrenosti i nesebičnosti.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Benjamin Butković/Foto: Reuters)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.