Adis Nadarević: Bosanski model: Ignoriši problem i nadaj se da će proći

31.10.2020 09:17
 

Negdje potkraj prvog vala ove pandemije pozvan sam da virtuelno prisustvujem jednom predavanju o odnosima sa javnošću u doba kampanje kojeg je držala šefica komunikacija premijera jedne evropske zemlje.

Predavanje je održano putem Zooma uz takozvana „Chatham House“ pravila prema kojima je dozvoljeno javno iznositi sve što je rečeno, ali nije dopušteno iznijeti ko je šta rekao.

Uglavnom, riječ je o šefici komunikacija u uredu premijera jedne od većih evropskih država koja se, ruku na srce, nije baš najbolje snašla u prvom naletu korona virusa. Bilo je mnogo zaraženih, ekonomija je doživjela snažan udarac, i u upravljanju krizom na njenom početku je vlada države o kojoj govorimo imala jako loše rezultate. Ali nisu sjedili mirno i izgubili glavu.

Preduvjeti za provođenje bilo kakvih mjera među građanima jesu povjerenje i razumijevanje. Oni moraju imati povjerenje u ono što vlast radi, moraju razumjeti šta se od njih očekuje i zbog čega se očekuje to što se očekuje. Prvi korak do toga jeste priprema i provođenje istraživanja javnog mnijenja.

Pitanja za vlasti u BiH

U momentu kada je predavanje održano – a to je bilo nekad krajem maja – vlada o kojoj govorimo imala je rezultate obimnog istraživanja javnog mnijenja o percepciji krize i mjera koje se poduzimaju na njenom ublažavanju. Uzorak je bio povelik, a istraživanje je sadržavalo pitanja poput „Da li smatrate mjere koja poduzima Vlada opravdanim?“, „Da li razumijete potrebu nošenja maske?“, „Koje mjere smatrate nepotrebnim ili štetnim?“, „Šta biste vi predložili kad biste bili u mogućnosti?“…

Dakle, već u maju su nadležni imali podatke o tome koje su mjere nepopularne, koje su loše iskomunicirane, te koliko građani imaju povjerenje u vladu i ono šta ona poduzima. Na osnovu ovih informacija je bilo moguće planirati i provesti kampanju sa ciljem umirivanja javnosti i njene edukacije, te pripremiti naciju i vlasti za djelovanje u nastavku pandemije. I uistinu, koliko uspijevam pratiti dešavanja u svijetu i razvoj situacije sa pandemijom korona virusa – ne vidim tu zemlju među najpogođenijima drugim – ili već trećim – ako se uopće još može govoriti o tim talasima.

Razmišljajući o tom predavanju i istraživanju čije sam rezultate imao priliku vidjeti, početkom augusta sam (nakon kratkog lutanja i traženja pravih adresa na koje se trebam obratiti) kriznim štabovima bh. entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, kao i kriznom štabu Kantona Sarajevo poslao upit sa sljedeća tri pitanja:

1. Da li ste radili istraživanje o tome kako javnost percipira trenutnu pandemiju korona virusa?

2. Da li postoji istraživanje o tome kako naša javnost percipira mjere koje poduzimate na sprečavanju pandemije?

3. Da li je moguće dobiti rezultate ovih istraživanja ukoliko ona postoje?

Najbrže je odgovor stigao od federalnog kriznog štaba – za svega nekoliko minuta. Nažalost, radilo se o automatski generisanom odgovoru u kojem je stajala informacija kako se nadležna osoba nalazi na godišnjem odmoru odgovoru i uputa da se za sve kontaktira kabinet federalnog ministra zdravstva. Iz kabineta odgovor nikada nije stigao.

Već skoro puna tri mjeseca otkako je upit poslan, nisu odgovorili ni iz Kriznog štaba Kantona Sarajevo, a jedina instanca koja se udostojila da uputi odgovor bio je Institut za javno zdravstvo RS-a, iz kojeg su već idućeg radnog dana objasnili kako su u fazi pripreme istraživanja.

Novalićeva obećanja

Razvoj situacije u posljednja tri mjeseca ne govori baš u prilog istinitosti ovog odgovora ali nadležnima u RS-a u ovoj situaciji idu barem bodovi za trud i profesionalnost u komunikaciji.

Nego, vratimo se malo federalnom nivou. Nekom koincidencijom, tri dana nakon upita koji sam poslao, a na koji iz federalnog kriznog štaba nikad nisu odgovorili, premijer FBiH Fadil Novalić najavio je kako će Vlada na sebe „preuzeti PR da građanima kaže kako je riječ o opasnoj bolesti“.

Naravno, najavljena kampanja podizanja svijesti o opasnosti koju nosi COVID-19 prošla je otprilike kao i manje-više sve što je Novalić u ovoj pandemiji obećavao – od funkcionalnih respiratora, do podrške privredi. Ne samo da je izostala ova kampanja nego je još došla i ona predizborna u kojoj premijer učestvuje u aktivnostima koje bi se mogle okarakterizirati kao svjesno masovno širenje zaraze.

Na kraju će se sve svesti na priču o neodgovornom narodu jer se i do sad u više puta pokazalo da kad broj novozaraženih opadne zasluge idu Kriznom štabu i mjerama koje izriče, a kad je u porastu, kriv je neodgovorni narod. A prilično je izvjesno da nam uskoro slijedi novo lutanje u mjerama i da proteklih osam mjeseci pandemije nije bilo dovoljno da se prikupe korisni podaci i provedu adekvatne kampanje informisanja, edukacije i podizanja svijesti o tome šta treba činiti u slučaju da broj zaraženih opet počne rasti.

Mjeseci su bačeni u vjetar jer se kod nadležnih stvorilo mišljenje da je opasnost prošla ali će se svi propusti već dati objasniti time da se „narod opustio“. I dok se proteklih nekoliko mjeseci znalo čuti kako smo prešli na tzv. „švedski model“, ispred očiju nam je promaklo da su nam od samog početka nadležni prodali svoj stari dobri „bosanski model“: ignoriši problem i gledaj možeš li se gdje ugraditi, ako problem eskalira, nadaj se da će proći sam od sebe, a ako ne prođe, već će se naći neko na koga će se moći prebaciti odgovornost.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Adis Nadarević/Foto:  Armin Durgut/PIXSELL)

Jedan komentar na Adis Nadarević: Bosanski model: Ignoriši problem i nadaj se da će proći

  1. tuzla5

    31. 10. 2020. - 20:21

    puna pažnja za bosanski model

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.