Domaći turizam klinički mrtav, slijedi dugotrajan oporavak

28.09.2020 08:30
 

Nakon kontinuiranog uspona tokom proteklih nekoliko godina, turizam u Bosni i Hercegovini doživio je strahovit pad uslijed pandemije korona virusa. Dok turistički radnici i agencije još uvijek vrše obračune i procjene ovogodišnje sa prošlogodišnjom sezonom, iz Udruženja turističkih agencija u Bosni i Hercegovini (UTA BiH) kažu da je ovdašnji turizam “klinički mrtav” i da će oporavak biti dugotrajan i težak.

Kažu da su vlade u BiH mogle puno više učiniti na spašavanju turizma da se poslušala struka koja je predlagala rješenja koja nisu zahtijevala angažiranje velikih finansijskih sredstava. O kakvim rješenjima se radilo, pojasnio nam je Zoran Bibanović, predsjednik UTA BiH.

“Konkretno, agencije u Federaciji Bosne i Hercegovine, ne i u RS-u, jedine u regionu, a vjerovatno i u Evropi nisu dobile odobrenje za izdavanje vrijedonosnih vaučera klijentima kao garanciju da njihove pare neće propasti i da će se moći iskoristiti u toku slijedeće 2021. godine. Istovremeno agencijama nije data mogućnost podizanja beskamatnih kredita za obrtna sredstva sa grejs periodom od godinu dana. Također ne vidimo razlog zašto je BiH uopšte recipročno zatvarala granice za zemlje EU i svijeta ako je struka garantirala poštovanje svih preporučenih preventivnih zdravstvenih mjera?”, kaže Bibanović.

Dobar primjer za to je, kaže, sjajna turistička sezona u Neumu koji je privukao goste iz Srbije i BiH kojima je bio onemogućen ulazak u Crnu Goru i Hrvatsku.

“Tu priliku nisu mogli iskoristiti Međugorje, Sarajevo, Mostar i drugi, jer je na snazi bila zabrana dolazaka iz EU, Turske, SAD-a i drugih zemalja.”

Dodaje, kako niko u ovom trenutku ne može dati prognoze o brzini oporavka dok traje pandemija korona virusa.

“Tek nakon prestanka pandemije i pojave vakcina moci ce se objektivizirati mnogobrojne informacije koje do nas dolaze i napraviti projekcija za naredne godine. Turizam neće nestati, ali će se mijenjati u smislu masovnosti i težiće da se vrati, što mi kažemo, u mjerilo čovjeka. Naprimjer, sasvim se čini moguće da današnji veliki kruzeri budu prošlost u vremenu pred nama. Naše učešće u turističkom prometu regiona i dalje će ostati veoma skromno, ali vlade sa vizijom uvijek mogu pronaći šansu ako poštuju mišljenje struke”, ističe Bibanović.

Ogroman pad posjeta

Turistički sektor je jedan od najteže pogođenih sektora privrede izbijanjem pandemije uzrokovane korona virusom, u smislu ponude i potražnje turističkih putovanja. S obzirom da se još uvijek zbrajaju podaci, iz Vanjskotrgovinske komore BiH kažu da je prerano govoriti o procijenama utjecaja pandemije COVID-19 na ovogodišnju turističku sezonu. Ipak, kažu da preliminarni podaci govore kako je u BiH bilo turista, ali zabrinjavajuće malo.

“U mjesecu julu turisti su ostvarili 47.454 posjeta, što je više za 78,8 posto u odnosu na juni 2020. i za 75,5 posto manje u odnosu na juli 2019. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 83,1 posto i viši je za 18,8 posto u odnosu na juli 2019. godine. Broj noćenja stranih turista u julu viši je za 69,0 posto u odnosu na juni 2020. i za 93,1 posto manji u odnosu na juli 2019. godine.” pojasnio je Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Kada je riječ o 2020. godini, konkretno periodu januar – juli ove godine, prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su ostvarili 257.256 posjeta, što je manje za 71,7 posto i 635.172 noćenja, što je manje za 66,2 posto u odnosu na isti period 2019. godine. Broj noćenja domaćih turista manji je za 40,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista manji za 76,5 posto u odnosu na isti period 2019. godine”.

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (31,1 posto), Srbije (22,1 posto), Slovenije (5,7 posto), Turske (3,8 posto), Crne Gore (3,5 posto), Njemačke (3,1 posto), Kine (2,2 posto) i Italije (2 posto).

Iz online platforme “Odmori u BiH” ističu da su neke od destinacija, poput Neuma, Trebinja, Jahorine, Bihaća i Jajca uspjele amortizirati dobar dio negativnih efekata pandemije korona virusa, kroz dolaske domaćih i turista iz regije, ali se većina turističkih odredišta u BiH suočila sa ozbiljnim problemima.

“Posebno je to izraženo u destinacijama koje su u prethodnim godinama apsorbirale veliki broj turista, poput Sarajeva, Mostara, Međugorja… Ipak, turizam u BiH će sigurno preživjeti, a iskustvo pandemije  moglo bi mu pomoći da u budućnosti ispravi neke ‘sistemske greške’ i postane održiviji”, kaže Nedim Lipa, generalni direktor platforme.

Bez adekvatne reakcije

Na pitanje – da li se moglo više učiniti na ublažavanju posljedica pandemije i spašavanju bh. turizma, Lipa odgovora:

“Granice su se za međunarodne turiste mogle otvoriti ranije, domaće tržište se moglo bolje stimulisati na potrošnju, aktivnije je trebalo raditi na promociji destinacija na domaćem i regionalnom tržištu… Opći je dojam da je reakcija države izostala, odnosno da je zakašnjela i da se nije učinilo mnogo da se amortizira udar na bh. turistički sektor.”

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističu da su sredinom marta nadležnim institucijama predložili neke od mjere poput beskamatnih pozajmica turističkim agencijama, odgođeno plaćanje prema financijskim institucijama, odgađanje plaćanja poreza i doprinosa tokom proglašenog kriznog razdoblja za sve zaposlene u agencijama, hotelijerstvu i putničkom prevozu, smanjenje troškova električne energije koja s platnim spiskom čini najveći dio troškova tih poduzeća, posebno hotela, produženje roka za podnošenje poreznih prijava i niz drugih mjera.

“U pogledu skretanja pozornosti međunarodnim donatorima za promjenom trenutnih projektnih zadataka i planiranja budućih projekata u BiH, Komora je uputila dopis svim međunarodnim donatorima/projektima, kao i veleposlanstvima u BiH. Što će se dešavati u narednom periodu, odnosno da li će resorne instutucije reagirati, poduzeti konkretnije aktivnosti i mjere za spas sektora turizma u BiH, u ovom trenutku mi nemamo odgovor”, kaže Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Dodaje, kako Institucije vlasti u BiH u potpunosti ne prepoznaju razvojnu priliku koja se nudi kroz razvoj turizma koji, iako ne može i ne smije biti osnovna grana razvoja privrede, ali je svakako veoma bitna grana u tom procesu.

Poražavajući rezultati

Stanje nije ništa bolje ni u entitetu Republika Srpska. Ondašnji turistički sektor je privredna grana koja će pretrpјeti ogromne gubitke uslijed pandemije korona virusa. Iz Privredne komore Republike Srpske kažu da nije lako anticipirati koliki će ti gubici biti i kada će početi oporavak sektora turizma jer je još uviјek nepoznanica koliko dugo će se sviјet boriti sa virusom.

Ističu kako je Republika Srpska prije pandemije imala uzlazni i stalni trend dolaska i noćenja, kako domaćih tako i stranih, turista. Kao ilustraciju uporedili su ovu sa prošlom godinom, a rezultati su poražavajući.

“Brој dоlаzаkа turistа u mаrtu 2020. gоdinе u оdnоsu nа isti mјеsеc prеthоdnе gоdinе mаnji је zа 65,3 odsto, а brој mаnji је zа 55,5 odsto. Brој dоlаzаkа turistа u аprilu 2020. gоdinе u оdnоsu nа isti mјеsеc prеthоdnе gоdinе mаnji је zа 97,8 odsto, а brој nоćеnjа zа 95,5 odsto, u mајu 2020. gоdinе u оdnоsu nа isti mјеsеc prеthоdnе gоdinе mаnji је zа 93,6 procenata, а brој nоćеnjа zа 92,2 odsto, u јulu 2020. gоdinе u оdnоsu nа isti mјеsеc prеthоdnе gоdinе mаnji је zа 56,0 odsto, а brој nоćеnjа zа 49,2 odsto”, pojasnila nam je Dragana Šabot, sekretarka Udruženja trgovine, turizma i ugostiteljstva i finansijsko-osiguravajućih organizacija pri Privrednoj komori RS-a.

Da bi slika bila što jasnija, navela je podataka o broju zaposlenih i uporedila ga sa onim iz prošle godine.

“Brој zаpоslеnih u dјеlаtnоsti pružаnjа smјеštаја, priprеmе i pоsluživаnjа hrаnе, hоtеliјеrstva i ugоstitеlјstva prеmа pоdаcimа iz sеptеmbrа 2019. gоdini iznоsio 14.119, оd tоgа u privrеdnim društvimа 3.393, а kоd preduzetnika 10.726 radnika, dok podaci iz mаrtа 2020. govore o broju od 13.643 uposlenih, оd tоgа u pоslоvnim subјеktimа 3.656 radnika, а kоd preduzetnika 9.987 radnika.”

Dakle, turistički sektor Republike Srpske ove godine ima 476 radnika. Prоsјеčnа brutо plаtа ovom bh. entitetu u turističko-ugostiteljskom sektoru tokom fеbruаra ove godine iznоsilа је 1163 KM, dоk је nеtо plata nаkоn оpоrеzivаnjа iznosila 766 KM.

“Privrеdnа kоmоrа Rеpublikе Srpskе је u nаvеdеnоm pеriоdu bilа u stаlnоm kоntаktu sа prеdstаvnicimа hоtеliјеrа i turističkih аgеnciја u cilјu krеirаnjа mјеrа zа pоmоć оvоm sеktоru. Оdržаni su sаstаnci nа kојimа su bili i prеdstаvnici Vlаdе i rеsоrnоg ministаrstvа. Predložili smо uvоđеnje vrijednosnih vaučera kao obezbjeđenja građanima koji su uplatili aranžmane da će uplaćeni novac iskoristiti tokom naredne godine ili ostvariti povrat novca krajem naredne godine, kao i uvođenje turističkih vaučera za subvencionisani odmor na teritoriji Republike Srpske. Pored navedenih mjera insistirali smo i inicijative uputili nadležnim institucijama na temu izmjene Zakona o PDV-u u pravcu smanjenja stоpе PDV-a na turizma na nivou cijele Bi.”, ističe Dragana Šabot.

Neizvjesna budućnost

Dodaje, kako će zimska turistička sezona i naredna godina, zavisiti od epidemiološke situacije, ne samo kod nas već i u cijelom svijetu:

“Bosna i Hercegovina nije izolovana od globalnih dešavanja. Mjere koje su donesene, kao i one koje predlažemo kako na nivou BiH, tako i na nivou Republike Srpske, pomogle bi opstanku privrednih društava i zadržavanju zaposlenih.”

Kako će teći oporavak teško je predvidjeti, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH i dodaju kako će turizam biti suočen sa mnogo izazova.

“Uspoređivanje sa sličnim situacijama iz prošlosti je jako teško. Kod pojave virusa SARS 2003. bilo je potrebno 11 mjeseci da se vratimo na stanje prije te krize, poslije događaja od 11. 9. 2001. godine i terorističkih napada bilo je potrebno 14 mjeseci, a poslije svjetske ekonomske krize čak 20 mjeseci. Ovi podaci su opet različiti po regijama, recimo poslije svjetske ekonomske krize Europi je trebalo 29 mjeseci da se vrati na razinu međunarodnih turističkih dolazaka prije krize”, pojašnjava Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Po pitanju domaćeg i međunarodnog putovanja rastući je konsenzus da će ljudi početi sve više posjećivati mjesta oko sebe, u njihovoj vlastitoj zemlji, dodaje. A Kada je riječ o tome, bitno je, kaže, naglasiti da su u neku ruku ljudi prisiljeni na ta putovanja, jer su u nemogućnosti planirati putovanja van zemlje zbog zabrane kretanja i straha šta bi im moglo dogoditi u budućnosti.

“Pred nama je zimska turistička sezona i izražavamo nadu da će ona biti uspješnija i da se ostvariti pomak u brojkama na godišnjem nivou. Bosna i Hercegovina obiluje turističkim potencijalima, okružena zemljama velikog turističkog potencijala, što svakako vidimo kao prednost, a nikako kao nedostatak, i što prije te naše potencijale pretvorimo u konkretne turističke proizvode, to će prije i turizam u BiH zauzeti mjesto u gospodarstvu koje mu objektivno i pripada, a to je svakako pri samom vrhu”, ističe Vuković.

Prema mišljenju Nedima Lipe, generalnog direktora platforme “Odmori u BiH” sasvim je izvjesno da će se efekti pandemije korona virusa osjećati i nekoliko narednih godina. a mišljenja je da bi iduće godine rezultati u broju turističkih posjeta i noćenja, ukoliko ne bude novog zatvaranja, trebali biti bolji nego u 2020. godini.

“Potpuni oporavak tržišta i posjete na nivou onih iz rekordne 2019. godine, sigurno se neće desiti u skorije vrijeme. Pored nesigurnosti koja se uvukla u ljude i globalne ekonomske krize sa kojom će se svijet suočiti, ne treba zanemariti i da će konkurencija biti veća nego ikad prije, jer je ove godine turizam na globalnom nivou imao značajan pad, pa će sve destinacije aktivnije nego ikad raditi na privlačenju turista. Bh. turistička ponuda će morati biti konkurentnija nego ikad prije i trebat će se ulagati veliki napori u promociji na međunarodnom tržištu”, smatra Lipa.

Dodaje na kraju i to, da je neophodno i dalje mobilizirati domaće tržište i jačati svijest o važnosti da se odmori ili barem dijelovi odmora provode u BiH, kako bi građani Bosne i Hercegovine, provodeći odmore u domovini, pomogli opstanak turističkog sektora, ali i sveukupne bh. ekonomije

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Fahrudin Vojić)

Jedan komentar na Domaći turizam klinički mrtav, slijedi dugotrajan oporavak

  1. Alienist

    28. 09. 2020. - 11:02

    Nema oporavka nakon smrti…

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.