Put do vakcine u BiH popločan politikom

15.08.2020 08:49
 

Bosna i Hercegovina (BiH) vakcinu protiv korona virusu nabavljat će kroz COVID-19 Globalni pristup vakcinama kojim upravlja Globalna alijansa za vakcine (GAVI).

Već su pokrenuti planovi s Evropskom unijom (EU) o zajedničkom nabavljanju vakcine, međutim u entitetu Republike Srpska (RS) pominje se i kupovina vakcine najavljene iz Rusije.

Konačnu odluku o upotrebi vakcine u BiH trebala bi imati Agencija za nabavku lijekova BiH, ali BiH još nema plan vakcinacije stanovništva.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH u pisanom odgovoru Radiju Slobodna Evropa (RSE) na pitanje da li je BiH krenula u proceduru rezervisanja potencijalne vakcine, kako će se one nabaviti i koje su procedure za njen odabir, te postoji li plan vakcinacije građana, naveli su da su Federalno ministarstvo zdravstva i Ministarstvo zdravlja socijalne zaštite Republike Srpske imenovala predstavnike koji će učestvovati na tehničkim sastancima u okviru navedene zajedničke akcije koju su pokrenule Svjetska zdravstvena organizacija, Globalna alijansa za vakcine (GAVI) i Koalicija za inovacije pripravnosti na epidemiju (CEPI ).

Dodaju i da su već održane određene konsultacije u vezi programa zajedničke nabavke sa zemljama EU, gdje je potvrđeno da će “svaka država imati jednak pristup nabavci i da će se za sve države osigurati 20 posto vakcina u odnosu na broj stanovnika”.

Iz Ministarstva civilnih poslova napominju i da predstavnici Bosne i Hercegovine učestvuju u radu Komiteta Evropske unije za zdravstvenu sigurnost (EU Health Security Committee – HSC), na kojem je 21. jula usvojen Nacrt plana vakcinacije EU za COVID-19, kojim su definisane i prioritetne grupe koje će se uzeti u obzir prilikom vakcinacije.

“Prioritetne grupe koje će se uzeti u obzir su prvenstveno zdravstveni radnici, ranjiva populacija s relevantnim hroničnim bolestima, gojaznošću, hipertenzijom i stariji od 70 godina, njegovatelji starijih, stariji od 64 godine te zdrava populacija između 18 i 64 godine te radnici u kritičnim javnim službama poput učitelja i radnika u javnom prevozu”, navodi se u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH.

Bez odgovora je ostalo pitanje da li je BiH izdvojila ili rezervisala sredstva za nabavku potencijalne vakcine, a nije jasno ni na koji način će entiteti rješavati ovo pitanje.

Komplikovan sistem odlučivanja i nadležnosti usporit će nabavke?

BiH je već jednom pokazala svoju nespremnost kada je propustila da u okviru Sporazuma Evropske unije o zajedničkoj nabavci zdravstvenih protumjera, odnosno zajedničkog tendera zemalja EU, nabavi lijek remdesivir, za liječenje oboljelih od korona virusa.

Tada je zakazao komplikovani sistem nadležnosti i odlučivanja, jer je zdravstveni sistem u nadležnosti dva bh entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, te Brčko Distrikta s tim da određene nadležnosti u oblasti zdravstva imaju i kantoni u Federaciji BiH.

Rješavanju pitanja nabavke vakcine i vakcinacije ne doprinose ni izjave entitetskih zvaničnika, poput one Radovana Viškovića predsjednika Vlade Republike Srpske. On je 12. avgusta na press konferenciji u Banjaluci izjavio da je “Vlada RS ponudila avans kako bi vakcina protiv korona virusa koja je registrovana u Rusiji bila obezbijeđena na vrijeme”.

Profesor doktor Jasenko Karamehić, internista subspecijalista kliničke imunologije, smatra da nije dobro da “bilo ko u BiH nabavlja ovu vakcinu”.

“Prosto zato što je BiH jedna epidemiološka cjelina. To je politika i politika je duboko ušla u zdravstvo i medicinu i zato ovdje mnogo toga ne štima. Nije uredu da dvije cjeline jedne države rade šta hoće. Potpuno disharmonično”, komentira Karamehić i dodaje da BiH treba nabaviti najbolju vakcinu koja će proći stroge protokole i sve faze testiranja.

Iz Kriznog štava FBiH kažu da će BiH slijediti upute EU, kad je riječ o nabavljanju vakcine.

Goran Čerkez, član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravlje FBiH, kazao je u intervjuu za RSE, 3. avgusta, da su “razgovori počeli”.

“Mi očekujemo da bi čak prva dozvola za upotrebu vakcine mogla da bude krajem novembra. Znamo da su već određene kompanije ušle u treću fazu ispitivanja efikasnosti vakcine. Mi, kao Federalno ministarstvo zdravstva, već smo otpočeli određene razgovore i nadamo se da ćemo uspjeti obezbijediti dovoljne količine i vakcinu na vrijeme, da ćemo ući s ostalim zemljama koje budu nabavljale vakcinu, što prije, naravno. To će biti naš glavni cilj i bit će nam glavni cilj da vakcina koja se nabavlja bude sigurna i efikasna”.

Rusija je prva zemlja koja je objavila da je registrovala vakcinu protiv korona virusa, ali je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izrazila sumnju u ovu vakcinu “zbog skraćenog režima sigurnosnih ispitivanja, kojim je preskočena takozvana faza 3 koja obično traje mjesecima”.

Nadležnost prilikom odobravanja vakcine koja će se koristiti u BiH i kontrolu njenog kvaliteta ima Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. U odgovoru koji su nam dostavili navode da bilo koja vakcina u BiH može ući na dva načina.

“Jedan je na osnovu rješenja entitetskog ministarstva nadležnog za poslove zdravlja ili na osnovu dozvole za uvoz ove Agencije. Ako za vakcinu nije data dozvola za stavljanje u promet, tada se deklariše kao neregistrovan lijek i u BiH može ući putem interventnog uvoza, odnosno na osnovu rješenja entitetskog ministarstva nadležnog za poslove zdravlja”.

U odgovoru dodaju da ukoliko “Agencija odobri vakcinu i izda dozvolu za stavljanje u promet (registruje vakcinu), tada se izdaje dozvolu za uvoz iste”.

Imunolog Karamehić smatra da je najbolje da vakcina koja bude u upotrebi u BiH bude “s našeg kontinenta”.

“Po geografskom prostoru, po klimi, po genetskim predispozicijama, po svemu onome po čemu smo slični. Dakle iz bilo koje evropske zemlje, a ovdje izdvajam Oxford i Veliku Britaniju jer oni to rade vrlo ozbiljni. Ušli su u treću fazu i rade ispitivanja na velikom broju ispitanika”, kaže Karamehić, dodajući da je proces proizvodnje vakcine protiv korona virus značajno ubrzan u odnosu na neke ranije.

“U BiH treba da je izaberu, da je odaberu najbolji stručnjaci iz BiH. Ako budu ovdje zaobiđeni stručnjaci i budu odlučivati političari koji su izbacili struku, a uveli politiku, neće biti dobro”, mišljenje je imunologa Karamehića.

BiH i dalje nema plan vakcinacije

Alen Šeranić, ministar Zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske rekao je na konferenciji za novinare održanoj 7. avgusta u Banjaluci, da će “Institut za javno zdravstvo Republike Srpske napraviti preliminarni plan vakcinacije građana na području ovog entiteta”.

“Sa time ćemo imati procjene vezano za broj lica za koje preporučujemo da se vakcinišu u ovom trenutku koji su nam primarno u fokusu. Tu mislim prije svega na zdravstvene radnike i lica starija od 65 godina s različitim hroničnim i udruženim oboljenjima. Naravno, tu ćemo procijeniti i ostale dobne i populacione grupe i shodno tom planu projektovati sve ono što nam je potrebno”, rekao je Šeranić.

Šeranić je istakao i da je još uvijek dosta nepoznanica kada su u pitanju potencijalne vakcine i sam proces vakcinacije.

“Mi očekujemo da se objavi koliko doza će biti potrebno, koju vrstu imuniteta će ostaviti i na koliki period te kada će biti potrebno vršiti revakcinaciju. Tako da dosta je tu pitanja na koja očekujemo odgovor”.

Građani o vakcinaciji podijeljeni

Rezultati nedavnog istraživanja koje je sprovela kompanija za istraživanje javnog mnijenja Valicon, putem online panela JaZnam.ba, na reprezentativnim uzorcima za BiH od 500-650 ispitanika, pokazuju da čak 39 odsto građana BiH se ne planira vakcinisati protiv COVID-19. Za vakcinisanje je 32 posto, a protiv 39 posto, dok je ostatak populacije neodlučan i nema jasan stav kada je u pitanju namjera eventualne vakcinacije protiv COVID-19.

Oni koji su prebolovali koronu, pak, ne misle tako.

“Ne dao bog nikome da prođe kroz takve muke i takve bolove kroz koje sam ja prošao i mnogi ljudi. Temperatura, malaksalost, bolovi u plućima, upala pluća, sve sam to prošao za 14 dana koliko sam ležao na Plućnoj klinici Podhrastovi”, priča za RSE svoje iskustvo Avdo Muslimović iz Goražda koji je prebolio COVID-19 i bio pacijent na Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu.

Građanima poručuje da ne misle kako ovo neće doći do njih, jer kako kaže, svima se može desiti da se zaraze i obole.

“Sve što treba da se učini da se zaustavi ovaj užas koji hara svijetom ja sam za i pristao bih da se vakcinišem kada to bude napravljeno”.

O štetnim utjecajima vakcine, koje u prvi plan stavljaju “antivakseri”, ne može se hipotetički govoriti, objašnjava imunolog Karamehić.

“To žele antivakcinalni lobiji. Na nama je znanstvenicima da im objasnimo koliko je vakcina dobra, koliko je učinkovita”.

Trenutno se u svijetu razvija više od 100 vakcina protiv bolesti COVID-19 koju uzrokuje korona virus, a prema podacima SZO, 26 kandidata je u kliničkoj procjeni od kojih je šest u trećoj fazi ispitivanja.

Evropska komisija je 31. jula postigla okvirni ugovor o budućoj kupovini 300 miliona doza potencijalne vakcine protiv COVID-19 s farmaceutskom kompanijom Sanof u ime svih država članica EU.

SAD ima u razvoju šest vakcina a potpisani su mnogi okvirni ugovori za njihovu nabavku.

Vlada Velike Britanije potpisala je četiri sporazuma o vakcinama protiv korona virusa koji uključuju 100 miliona doza, a slično su uradile i mnoge zemlje svijeta.

(TIP/Izvor: RSE/Autor: Gojko Veselinović/Foto: Reuters)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.