Intervju/”Maršalov plan” nudi rješenje za krizu: Doprinosi dole, plate veće i do 90 posto, ali raste i PDV…

15.07.2020 09:15
 

Na Poslovnom savjetu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, stručno-konsultativnog tela sastavljenog od 37 eminentnih poslovnih ljudi koji se nalaze na čelu najvećih kompanija u BiH, nedavno je predstavljen “Maršalov plan za BiH – Prva faza Corona 2”. O kakvim mjerama je riječ, kakvi efekti se mogu očekivati i u kom vremenskom okviru, te kakvo je trenutno ekonomsko stanje u BiH i šta su nadležne institucije do sada poduzele samo su neka od pitanja na koje je u intervju za BUKU odgovor dao msc. Muhamed Pilav, jedan od autora “Maršalovog plana za BiH”, dugogodišnji preduzenik i direktor kompanije Unipromet d.d. Sarajevo.

Kako je ocjenio stanje u privredi je alarmantno već duže od 10 godina: “Posebno je bilo alarmantno u prošloj, 2019. godine jer realni sektor nije mogao naći dovoljno kvalitetnih radnika, da bi se situacija sa pandemijom virusa COVID-19 još više pogoršala.  Mjere koje su donesene su solidne ali nisu implementirane. U Federaciji Bosne i Hercegovine većini još nisu uplaćeni obećani doprinosi za april”

U kojoj mjeri su proteklih mjeseci poslodavci bili prinuđeni otpuštati radnike, smanjivati im plate i zatvarati biznise? 

Poslodavci su imali potrebu za većim otpuštanjem radnika ali nisu to uradili iz dva razloga: prvi razlog je da je teško je naći dobrog novo radnika, a drugi razlog je da su očekivanja poslodavaca od države su bila veća. Sigurno će biti još otpuštanja i bilo bi dobro mjesečno pratiti i javno objavljivati podatke o broju zaposlenih, otpuštenih i primljenih po sektorima, a posebno se treba fokusirati na prerađivački sektor, građevinski sektor i kopneni transport, jer ovi sektori su lokomotiva razvoja ostalim privrednim granama.

Da li možete izdvojiti neku kokretnu, a dobru mjeru (ili više njih) koje su do sada uvele institucije da pomognu privredi?

Sve usvojene mjere su solidne ali se moraju hitno implementirati i produžiti do 31. decembra ove godine.
Za tri naprijed navedena sektora treba hitno uvesti dodatne subvencije, i to:
– smanjiti ili refundirati troškove električne energije i troškove izvoznog transporta minimalno za 30%,
– izvoznicima subvencionirati troškove naučno-istraživačkog rada i sajmova minimalno za 50%, a troškove kamata iznad 1% EKS,
– uvesti oslobađanje od plaćanja poreza na dobit za reinvestiranje u stalna sredstva u prerađivačkoj industriji bez obzira na veličinu društva.

Struka i poslovna zajednica, među kojima i Vi, se ujedinila i ponudila Maršalov plan za BiH, da li je reagovao neko iz institucija, zainteresovao se, pozvao vas na konsultacije?

Izvorni Maršalov plan su kreirali vrhunski ekonomisti i političari. Plan je prezentiran 5. juna 1947. godine na Univerzitetu Harvard u Sjedinjenim Američkim Državama, i on je dao ogroman doprinos oporavku Evrope od katastrofalnih posljedica Drugog svjetskog rata. Da nije bilo Maršalovog plana Njemačka bi se raspala ili u najboljem slučaju danas bi bila najnerazvijenija zemlja u Evropi. Zahvaljujući Maršalovom planu i posvećenosti Njemačkog naroda to je danas jedna od najrazvijenijih i najstabilnijih ekonomija na svijetu. Zbog toga smo mi, grupa autora, prof. dr. Željko Šain, prof. dr. Aziz Šunje, prof. dr. Spaso Kuzman, te iskusni ekonomista Hrusto Tupeković, mišljenja da Bosna i Hercegovina treba hitno sličan ili bolji projekat. Bit će nam drago ako netko ponudi i implementira bolji model od našeg. Političari nisu bili uključeni u izradu plana i nisu nas kontaktirali nakon naše prezentacije koju smo održali 30. juna na Poslovnom savjetu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Ono što Maršalov plan nudi, između ostalog je veći PDV-, ali i plate, penzije, socijalna davanja, ima li država novca za to?

,,Maršalov plan za BiH” predviđa znatno rasterećenje troškova rada i povećanje produktivnosti u realnom sektoru jer bez toga nemožemo biti konkurentni na domaćem i svjetskom tržištu. Predlažemo hitno ukidanje svih parafiskalnih nameta i smanjenje doprinosa sa 70% na 35% na neto plaću. Simulacije u brojkama su pokazale da navedenim smanjenjem doprinosa i povećanjem PDV za 2% možemo obezbjediti dovoljno sredstava za fondove, i pored spašavanja postojećih moguće je ubrzano i znatno otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru. Novi prihod od PDV-a bi se isključivo koristio za zdravstvene fondove a to bi vodilo stabilnom i boljem zdravstvenom sektoru. Povećanje PDV-a bi povećalo troškove penzionerima i zato moramo za ukupan iznos povećanja troškova povećeti penzije i socijalna davanja, ne umanjujući dogovorena i planirana povećanja. Također, predlažemo hitno povećanje plaća u realnom sektoru za 30% do 90% jer je to ključni razlog za odlazak mladih obrazovanih ljudi iz BiH. Znači, niko neće biti oštećen reformom. Naprotiv, cijelo društvo bi imalo znatnu korist od reforme.
Veći dio novca, 70% – 80%, tj. 12 do 13 milijardi KM projekat sam generiše, a entitetske vlade bi trebale iz dugoročnih kredita obezbijediti 2 do 3 milijarde KM. Ovdje se u suštini radi o reformama kojima se pravednijom raspodjelom postojećih resursa postiže mnogostruki efekat i multiplicira razvoj ekonomije cijele države, i podiže standard svih građana.

Tu je i reforma obrazovnog i zdravstvenog sistema, koliko nam prema proračunima, treba vremena za nju i koliko već godinama gubimo što nam se ove dvije oblasti nalaze na tako niskim granama?

Sektori obrazovanja i zdravstva bi se morali hitno unaprijediti i približiti EU standardima. Ključne reforme bi se morale napraviti vrlo brzo, tj. do kraja ove godine a implementacija sa korekcijama i prilagodbama bi trajala 4 do 5 godina.

Koji je realni vremenski okvir provedbe “Maršalovog plana za BiH”?

Ako želimo zaustaviti odlazak mladih i ako želimo stabilne fondove onda sa reformama treba krenuti odmah, a implementaciju transparentno kontrolisati i kvartalno prilagođavati novonastalim okolnostima. Inače će najbolji radnici i stručnjaci pobjeći iz BiH. Prema projekcijama koje smo radili u Maršalovom planu za BiH vrijeme njegove potpune provedbe je od 2020. do 2025., dakle pet godina.

A šta nas očekuje ako nadležni ne krenu sa provedbom ovog plana?

U prethodnih 10 do 15 godina Bosnu i Hercegovinu je napustilo najanje 500.000 mladih obrazovanih i iskusnih radnika. Radi se o gubitku od oko 500 milijardi KM po metodi novostvorene vrijednosti. Previše, zar ne?! Ukoliko se hitno ne implementira ,,Maršalov plan za BiH” mladi će ubrzano bježati odavde.
Moramo biti svjesni da novci koje su naši očevi i djedovi izdvajali za doprinose po osnovu zdravstene zštite i penzija ne postoje na kamari niti na štednji, ili u kapitalnim ulaganjima, već su davno potršeni. Dodatno tome fondovi duguju za kredite. Znači postojećim i novim penzionerima primanja mogu obezbijediti samo postojeći i novi radnici u realnom sektoru. Zato moramo zadržati sva postojeća radna mjesta i ubrzano otvarati nova radna mjesta u realnom sektoru inače neće biti para za penzije, lijekove i plaće ljekara. Ako se plan hitno ne implementira PDV će se morati povećati na najmanje 25%, a porez na plaće na minimalno 20% da bi se privremeno održali fondovi.  Dakle, troškovi života bili bi enormno povećani, a rad bi dodatno poskupio. Posljedice bi bile katastrofalne, a otpuštanje radnika, beznađe i neimaština bi natjerali ljude na masovno napuštanje zemlje. Kako bi se sve skupa moglo odraziti na ukupnu stabilnost, teško je prognozirati.

(TIP/Izvor: Buka/Autorica: Tatjana Čalić)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.