Godina bez presuda za genocid u Srebrenici, ranije osuđeno 47 okrivljenih

11.07.2020 08:18
 

Genocid u Srebrenici potvrđen je brojnim presudama međunarodnih sudskih institucija, kao i Suda Bosne i Hercegovine, te pravosudnih institucija u regionu, kojima je pravno i činjenično, a na temelju relevantnih svjedočenja, materijalnih dokaza i vještačenja, sudski verificiran najteži zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Počinjenje genocida u i oko Srebrenice (Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a broj 819 od 16. aprila 1993. godine ustanovljena kao zaštićena zona UN-a), između ostalih, potvrdila je i najviša sudska instanca u sistemu Organizacije ujedinjenih nacija (OUN) – Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu, presudom od 26. februara 2007. godine.

Odlučujući po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije  (tužba pokrenuta 1993. godine protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije-SRJ ), ICJ je utvrdio odgovornost Srbije zbog kršenja Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida, a direktnim izvršiocima genocida označeni su vojska i policija Republike Srpske (RS).

Presudom ICJ-a je utvrđeno “da je Srbija prekršila obavezu spriječavanja genocida iz Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida u vezi sa događajima u Srebrenici u julu 1995. godine, te da nije ispunila obaveze iz privremenih mjera koje je Sud naredio 8. aprila i 13. septembra 1993. godine u ovom predmetu, tako što je propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici”.

Istovremeno, u segmentu utvrđivanja individualne odgovornosti, Haški tribunal (ICTY), Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj dosada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.

Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 25 osoba, u Haagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije RS, dok je srbijansko pravosuđe osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osuđena su dvojica bivših pripadnika zloglasnih “Škorpiona”.

Prema podacima Balkanske istraživačke mreže u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH), od 11. jula prošle godine, odnosno tokom posljednjih 12 mjeseci nije izrečena nijedna presuda za zločine počinjene u Srebrenici, tako da je broj osuđenih ostao nepromijenjen u odnosu na stanje od prije godinu dana.

Informacije dostupne na službenoj stranici Tužilaštva za ratne zločine Srbije, svjedoče o tome da ni u toj zemlji u posljednjih 12 mjeseci nije izrečena nijedna presuda za zločine počinjene u Srebrenici.

Kada se radi o pravosuđu Bosne i Hercegovine, od jula prošle godine nije završeno nijedno suđenje za genocid u Srebrenici, a podignuta je samo jedna optužnica – protiv Milomira Savčića.

Po optužnici Tužiteljstva BiH, potvrđenoj u januaru ove godine, u Sudu BiH je 22. juna počelo suđenje Savčiću, nekadašnjem komandantu 65. zaštitnog motorizovanog puka Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), optuženom za pomaganje i podržavanje ubijanja Bošnjaka.

Tužiteljstvo je u ovom predmetu pročitalo optužnicu, a predstoji saslušanje stotinjak najavljenih svjedoka.

Odranije se u sklopu bh. pravosuđa vodi još nekoliko postupaka za Srebrenicu, ali su pandemija koronavirusa i mjere koje su bile na snazi usporili okončanje suđenja Srećku Aćimoviću, bivšem komandantu Drugog bataljona Zvorničke brigade VRS-a koji je optužen za pomaganje u zatvaranju bošnjačkih muškaraca u školi u Roćeviću i njihovim ubistvima na obali Drine kod Kozluka.

Tužiteljstvo je u martu iznijelo završnu riječ u ovom predmetu, ali su krajem mjeseca pred Sudom BiH obustavljena sva suđenja zbog vanrednih mjera.

Odbrana Aćimovića je 10. juna počela sa iznošenjem završne riječi, a na narednom ročištu trebalo bi da je okonča, nakon čega će biti zakazano izricanje presude.

Suđenje Aćimoviću počelo je u februaru 2016. godine.

Još jedan višegodišnji proces za genocid u Srebrenici je završnoj fazi, a radi se o predmetu protiv Miodraga Josipovića, Branimira Tešića, Dragomira Vasića, Danila Zoljića i Radomira Pantića, nekadašnjih policijskih čelnika iz Bratunca i Zvornika.

Prije prekida suđenja bilo je preostalo da se, kao posljednji prijedlog dokaza, sasluša vještak odbrane.

Suđenje Josipoviću i drugima traje od aprila 2015.

U Sudu BiH su u toku i postupci protiv nekadašnjeg komandanta Vlaseničke brigade Mileta Kosorića i pripadnika Vojne policije Momčila Tešića, kao i Radeta Garića, također, nekadašnjeg pripadnika Vlaseničke brigade.

Oba predmeta su u fazi saslušanja svjedoka Tužiteljstva.

Kako je poznato, za genocid u Srebrenici osuđeni su najviši civilni i vojni dužnosnici Republike Srpske – Radovan Karadžić, prvi predsjednik RS i vrhovni komandant VRS-a, kao i Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS-a.

Karadžić je u martu 2019. godine u Haagu osuđen pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.

Mladić je u prvostepenom postupku, također, osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, odnosno, udružene zločinačke poduhvate, ubistva, progone, terorisanje civila i uzimanje talaca.

Apelaciono vijeće je Karadžiću povećalo kaznu, uz zaključak da prvobitno izrečena zatvorska kazna u trajanju od 40 godina nije adekvatna u poređenju s presudama onim osuđenicima koji su dobili doživotnu.

Proglašavajući Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici, ICTY je u prvostepenom postupku utvrdio – da je imao genocidnu namjeru da uništi Bošnjake u Srebrenici kao značajan dio zaštićene grupe, a dokaz za tu njegovu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreničanima da “mogu opstati ili nestati”.

– Mladić je više puta izjavljivao da je došlo vrijeme za osvetu Turcima, kao i da bi Turaka davno nestalo da ih ne čuva međunarodna zajednica – rečeno je, između ostalog, prilikom izricanja prvostepene presude u novembru 2017. godine, kojom je, kao i drugim presudama ICTY-a i Suda BiH, utvrđeno kako su pripadnici vojske i policije RS-a u julu 1995. izvršili napad na tada zaštićenu enklavu Srebrenicu, nakon čega je više od 7.000 muškaraca i dječaka ubijeno, a više od 40.000 žena, djece i starijih protjerano.

U Haškom tribunalu je prolongirano iznošenje žalbi na prvostepenu presudu u premetu protiv Ratka Mladića, te je, stoga, pomjereno i izricanje konačne (pravomoćne) presude bivšem komandantu VRS-a, planirano krajem ove godine, pa se presuda sada očekuje u prvoj polovini 2021. godine.

Haško tužiteljstvo je nedavno zatražilo hitno zakazivanje žalbenog ročišta pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS), predloživši da se Mladiću, koji je operisan u martu, omogući praćenje žalbi video-linkom.

Iznošenje žalbi u ovom predmetu odgađano je zbog izmjena u Žalbenom vijeću, kao i zbog pandemije koronavirusa.

Prvu presudu, kojom je utvrđen genocid u Srebrenici, ICTY je izrekao Radislavu Krstiću, bivšem načelniku Štaba/zamjeniku komandanta Drinskog korpusa VRS-a, koji je 2004. godine pravomoćno osuđen na 35 godina zatvora.

ICTY je onda utvrdio kako je zločin planiran ‘s vrha’, te da su najodgovorniji članovi Glavnog štaba VRS-a.

– Vijeće naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom – genocid. Oni koji su za njega odgovorni, nosit će žig i on će služiti kao upozorenje drugima koji pomisle da počine jedan tako jeziv čin – kazao je, između ostalog, sudija Theodor Meron na izricanju presude Krstiću.

Kako se u toj presudi navodi, „za čuvanje, prevoz i pogubljenje bosanskih muslimana angažovane su jedinice VRS-a, uključujući pripadnike Zvorničke brigade te Desetog diverzantskog odreda. Učešće tako velikog broja jedinica pokazuje do koje je mjere proces bio isplaniran, a učešće Diverzantskog odreda pokazuje da je u tu operaciju bio direktno umiješan Glavni štab VRS-a”.

Kada se radi o vojnom aspektu presuda za Srebrenicu, najviše je osuđenih iz Glavnog štaba VRS-a i Zvorničke brigade, a kada se radi o policijskim strukturama, najveći broj bivših pripadnika Drugog odreda Specijalne policije Šekovići i Centra za obuku “Jahorina” MUP-a RS.

Da je genocid u Srebrenici bio svjesno planiran dokazuje i dokument broj 283/95 od 13. jula 1995., koji je potpisao tadašnji načelnik Centra javne bezbjednosti (CJB) Zvornik Dragomir Vasić, a radi se o dokumentu koji je ICTY-u dostavio jedan od članova ekspertnog tima za istraživanje ratnih zločina.

Vasić je, kao svjedok Tužiteljstva u Hagu, u procesu Momčilu Perišiću, bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije, svjedočio “da je načelnik bezbjednosti Glavnog štaba VRS-a Ljubiša Beara dobio od generala Ratka Mladića naređenje da pobije Muslimane zatočene u Bratuncu nakon okupacije Srebrenice”.

Ljubiši Beari je u ICTY-u na suđenju za genocid izrečena kazna doživotnog zatvora, kao i Zdravku Tolimiru, načelniku Sektora za obavještajno-bezbednosne poslove Glavnog štaba VRS-a.

Beara je 2017. godine preminuo tokom izdržavanja kazne u zatvoru u Njemačkoj, a Tolimir godinu prije, u trenutku kada je čekao upućivanje na izdržavanje kazne.

Na kaznu doživotnog zatvora osuđen je i Vujadin Popović, nekadašnji načelnik za bezbjednost Drinskog korpusa, koji se, kako je Pretresno vijeće ICTY.a utvrdilo, u punoj mjeri angažirao na organiziranju operacije ubijanja na području Zvornika u julu 1995..

– Razmjere i priroda operacije ubijanja, sa zapanjujućim brojem ubistava, sistematskim i organizovanim načinom na koji je izvedena, uzimanjem za objekat napada i neumoljivim proganjanjem žrtava i jasnom namjerom, koja je očigledna iz dokaza, da se likvidira svaki muškarac bosanski Musliman koji je zarobljen ili se predao, dokazuje van svake sumnje da je počinjen genocid – navodi se u prvostepenoj presudi Popoviću i drugima iz juna 2010. godine.

Istovremeno, bivšem načelniku uprave za operativno-nastavne poslove Glavnog štaba Radivoju Miletiću je izrečena zatvorska kazna u trajanju 18 godina, dok je član Glavnog štaba VRS-a Milan Gvero osuđen na pet godina, ali je umro dok se nalazio na privremenoj slobodi.

Pri Glavnom štabu VRS-a djelovao je 10. diverzantski odred, čijih je šest nekadašnjih pripadnika osuđeno zbog pogubljenja na ekonomiji “Branjevo”, u blizini zvorničkog sela Pilica, gdje je ubijeno oko 800 muškaraca, od kojih su neki imali poveze na očima i rukama, a koji su prethodno dovezeni autobusima iz škole u ovom mjestu.

Dražen Erdemović je bio prvi koji je u ICTY-u priznao krivicu zbog sudjelovanja u ubistvima zarobljenih muškaraca i dječaka, te je 1996. godine osuđen na pet godina, dok je Marko Boškić priznao krivnju te je u Sudu BiH, po sklopljenom sporazumu, osuđen na deset godina zatvora.

Na dugotrajne kazne zatvora osuđeni su – Franc Kos, koji je dobio 35 godina, Stanko Kojić 32 i Zoran Goronja 30 godina, dok je Vlastimiru Golijaninu izrečena zatvorska kazna u trajanju od 15 godina.

Kosu, bivšem komandiru Prvog bijeljinskog voda 10. diverzantskog odreda, izrečena je do sada najveća kazna u Sudu Bosne i Hercegovine zbog zločina u Srebrenici.

– Ubijali smo po deset ljudi koje je Vojna policija izvela iz autobusa. Zarobljenici iz prva dva autobusa imali su vezane ruke, a mislim da su ostalima i oči bile vezane. Za strijeljanje ljudi iz jednog autobusa trebalo nam je do sat vremena – rekao je Kos tokom svjedočenja.

Srbija je donijela dvije presude za zločine u Srebrenici. Jedna je donesena nakon što je s bivšim pripadnikom 10. diverzantskog odreda Brankom Gojkovićem zaključen sporazum o priznavanju krivice kojim je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju deset godina.

Drugom presudom su četvorica nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice “Škorpioni” – Slobodan Medić, Branislav Medić, Pero Petrašević i Aleksandar Medić osuđeni na ukupno 53 godine zatvora za ubistva Srebreničana počinjena na području Trnova.

U Hrvatskoj su također bivši pripadnici “Škorpiona” Milorad Momić i Slobodan Davidović zbog zločina kod Trnova osuđeni na po 15 godina zatvora.

Dosada je osuđeno i šest bivših pripadnika Zvorničke brigade VRS-a, a najstrožija kazna od 35 godina, za pomaganje u genocidu izrečena je načelniku bezbjednosti u brigadi Dragi Nikoliću, dok je zamjenik komandanta Dragan Obrenović osuđen na 17 godina nakon priznanja krivnje.

– Kriv sam i za ono što nisam učinio, što nisam pokušao zaštititi te zarobljenike, bez obzira na privremenost moje tadašnje funkcije. Iznova sebi ponovo postavljam pitanje šta sam mogao da učinim, a šta nisam učinio. Hiljade nevinih žrtava je stradalo. Ostali su grobovi, izbjeglice, sve razoreno i nesreća opšta. Dio odgovornosti za to snosim i ja – kazao je Obrenović.

Bivši komandant Zvorničke brigade Vinko Pandurević je osuđen na 13 godina zatvora zato što nije spriječio i kaznio svoje podređene koji su sudjelovali u zločinima počinjenim u Srebrenici, a načelnik inžinjerije u brigadi Dragan Jokić osuđen je na devet godina.

Pomoćnik načelnika za bezbjednost Milorad Trbić je zbog genocida osuđen na 20 godina, nakon što je Sud BiH zaključio da je sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu i operacijama hvatanja, zatvaranja i pogubljenjima po prijekom postupku, te potom pokopavanja i prikrivanja tijela ubijenih Bošnjaka iz Srebrenice.

Trbić je prva osoba koju je Sud Bosne i Hercegovine osudio zbog genocida, dok je Slavko Perić, pomoćnik komandanta za bezbjednost Prvog bataljona Zvorničke brigade VRS-a, dobio 11 godina zatvora za pomaganje u genocidu.

Veza između Glavnog štaba VRS-a i policijskih jedinica na terenu u Srebrenici, prema presudama u ICTY-u, bio je Ljubiša Borovčanin, koji je od 10. jula 1995. bio komandant združenih snaga jedinica policije, a koji je u Haagu osuđen na 17 godina zatvora.

Kako je sudski utvrđeno, masovna ubistva Srebreničana nakon 11. jula vršena su i u skladištu Zemljoradničke zadruge u Kravici, za šta je osuđeno ukupno devet nekadašnjih pripadnika Drugog odreda Specijalne policije Šekovići, od kojih su većina bivši pripadnici Trećeg voda Skelani ove jedinice.

Tako su na po 20 godina zatvora osuđeni Željko Ivanović, Brano Džinić i Radomir Vuković, a ista kazna je izrečena komandiru Trećeg voda Skelani Milenku Trifunoviću te nekadašnjim pripadnicima tog voda Slobodanu Jakovljeviću, Branislavu Medanu, Aleksandru Radovanoviću i Petru Mitroviću.

Presudama je potvrđeno da su pripadnici Drugog odreda Šekovići sudjelovali  zarobljavanju velikog broja Srebreničana, koji su sprovedeni u skladište Zemljoradničke zadruge u Kravici, gdje su ubijeni.

Radi se o jednom od najvećih masakara u sklopu srebreničkog genocida, počinjenom kasno poslijepodne 13. jula, gdje je ranije istog dana s livade u Sandićima u Kravicu prebačeno između 1.000 i 1.500 Bošnjaka. Pripadnici specijalne policije pucali su na zatočenike, a u skladište su ubacivane i ručne bombe.

Jedini bivši pripadnik Drugog odreda Šekovići koji je sporazumom priznao krivicu za sudjelovanje u pretresanju bošnjačkih sela u Srebrenici, zarobljavanju i spovođenju muškaraca do skladišta u Kravici, a potom čuvanju straže kako neko od napadnutih ne bi pobjegao, jeste Vaso Todorović, koji je osuđen na šest godina.

Osim policajaca Drugog odreda Šekovići, za zločine počinjene u Kravici osuđeni su i pripadnici Centra za obuku “Jahorina” pri MUP-u RS.

Komandant ovog centra u julu 1995. Duško Jević i komandant Prve čete ove jedinice Mendeljev Đurić osuđeni su na po 20 godina zbog sudjelovanja u ubistvima u Kravici i prisilnom premještanju civilnog stanovništva s područja Srebrenice.

U sudskoj odluci stoji “da su njih dvojica, svjesni da će muškarci biti pogubljeni po prijekom postupku, naredili pripadnicima Prve čete da sudjeluju u prisilnom premještanju, odvajanju vojno sposobnih muškaraca, njihovom zatvaranju i držanju u tkz. ‘bijeloj kući’, te kasnijem masovnom ubijanju zarobljenih u skladištu u Kravici”.

Na identičnu kaznu od 20 godina osuđen je Božidar Kuvelja, kao pripadnik Drugog voda u Prvoj četi, zbog sudjelovanja u prisilnom preseljenju i ubistvima muškaraca u Kravici.

– Vijeće je zaključilo da je, nakon masovnog ubistva muškaraca u Kravici 13. jula 1995. godine, Kuvelja u jutarnjim satima narednog dana pucao iz puškomitraljeza u preživjele koji su na prevaru pozvani da izađu iz skladišta – navedeno je u presudi Kuvelji.

Čak trojici bivših pripadnika ove jedinice su kazne izrečene po sporazumima o priznanju krivnje, te je Dragan Crnogorac osuđen na 13 godina, a Milivoje Ćirković i Zoran Kušić na po pet godina zatvora.

Ćirković i Kušić su priznali da su u blizini Zemljoradničke zadruge u Kravici, po naređenju svojih starješina, ubili po jednog zarobljenika bošnjačke nacionalnosti.

Zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici počinjenih nakon 11. jula 1995. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH je u oktobru 2018. osudilo Ostoju Stanišića, bivšeg komandanta Šestog bataljona Zvorničke brigade VRS-a na pet godina zatvora za pomaganje u genocidu, smanjivši mu prvobitnu kaznu od 11 godina zatvora.

Vijeće je zaključilo kako su pripadnici Šestog bataljona VRS-a 14. i 15. jula 1995. godine pod nadzorom optuženog, sudjelovali u prihvatu i osiguranju više stotina zarobljenih muškaraca, koji su držani u školi u zvorničkom selu Petkovci, a kasnije je njih više od 700 strijeljano na obližnjoj brani.

– Optuženi je angažirao pripadnike Šestog bataljona da čuvaju zatvorenike pred školom, mada je nesporno da su ih čuvali i drugi pripadnici VRS-a. Vijeće je, također, zaključilo da je Stanišić znao za plan ubijanja, ali nije moglo zaključiti da je dijelio genocidnu namjeru sa izvršiocima – rečeno je prilikom izricanja presude.

Kako je sudski verificirano, masovna pogubljenja polovinom jula 1995. godine nastavljaju se na području Zvornika – u selu Orahovac, na brani u Petkovcima, Kozluku, Vojnoj ekonomiji Branjevo i Domu kulture u Pilici, a tijela ubijenih Bošnjaka ukopavaju se u masovne grobnice.

Nakon 16. jula egzekucije manjih grupa muškaraca nastavljene su na području Kozluka i Nezuka.

Mjesec i po kasnije, pripadnici VRS-a i MUP-a RS sudjeluju u organiziranom skrivanju ubistava i pogubljenja u zonama odgovornosti Zvorničke i Bratunačke brigade, tako što su ponovo zakopavali tijela ekshumirana iz prvobitnih masovnih grobnica.

Dosad je identificirano gotovo 7.000 žrtava genocida u i oko Srebrenice, a, istovremeno, pronađene su 94 masove grobnice iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci žrtava najtežeg zločina počinjenog na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata.

(TIP/Fena/Autor: Muamer Selimbegović)

Jedan komentar na Godina bez presuda za genocid u Srebrenici, ranije osuđeno 47 okrivljenih

  1. @CIA

    11. 07. 2020. - 20:57

    pa nek krenu sa suzivitom,tolerancijom i ostalim sranjima.

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.