Šta je eudaimonia i zašto je bolja od sreće?

02.07.2020 09:59
 

Svi kažemo da želimo da budemo sretni, ali potraga za srećom često liči na traganje za nečim što je teško uhvatiti. Možda problem nije toliko u nama ili svijetu u kojem živimo, već u samom konceptu sreće.

U tom kontekstu može se spomenuti i koncept eudaimonije, što doslovno znači “dobar duh”.

Eudaimonia ili blaženstvo je mnogo dublji, cjelovitiji i bogatiji koncept od sreće, ponekad artikulisan u smislu procvata ili življenja života koji je vrijedan ili ispunjen.

Mnoge filozofske škole u antičko doba su eudaimoniju smatrale najvišim dobrom, često čak i samim ciljem i svrhom filozofije, iako su je različite škole poput stoicizma mogle da zamisle u nešto drugačijim crtama.

Ono što se može reći jest da eudaimonia, za razliku od sreće, nije emocija, već stanje postojanja ili čak, posebno za Aristotela, stanje stvarnosti. Kao takva, stabilnija je i pouzdana i nije ju moguće tako lako oduzeti.

Sokrat je, čini se, izjednačio eudaimoniju s mudrošću i vrlinom. Onaj ko nije mudar ne može biti sretan.

Na svom suđenju, u Apologiji, Sokrat pruža prkosnu odbranu, govoreći porotnicima da treba da se stide svoje spremnosti da posjeduju što više bogatstva, ugleda i časti, a da pritom ne brinu i ne razmišljaju o mudrosti ili istini. Bogatstvo, kaže, ne donosi izvrsnost, ali izvrsnost čini bogatstvo i sve ostalo dobro.

Platon se u načelu slagao sa Sokratom. Tvrdi da su pravda i nepravda duši kao što su zdravlje i bolest tijelu. Ako je zdravlje u tijelu poželjno, onda je i pravda u duši.

Za Platona nepravedan čovjek ne može da bude sretan jer je iracionalan i nema kontrolu nad sobom.

Upravo je s Platonovim studentom Aristotelom i njegovom etikom najbliže povezan koncept eudaimonije. Za Aristotela se stvar najbolje razumije gledanjem njenog kraja, svrhe ili cilja.

Na primjer, cilj studenta medicine može biti kvalifikacija za ljekara, ali taj cilj je podređen cilju izlječenja bolesnih, koji je i sam podređen cilju za život tako što će učiniti nešto korisno, piše Psychology Today.

Šta je eudaimonia?  

Za Aristotela, to je razumijevanje funkcije neke stvari kako bi se razumjela njena suština. Dok je ljudskim bićima potrebna ishrana kao i biljkama, njihova prepoznatljiva funkcija je, kaže Aristotel, njihova jedinstvena i božanska sposobnost rasuđivanja.

Dakle, naše je vrhunsko dobro je da vodimo život koji nam omogućava korištenje i razvoj razuma, i to je u skladu sa razumom.

Živeći svoj život u potpunosti prema našoj suštinskoj prirodi kao racionalna bića, mi smo dužni da razvijamo i izražavamo svoj puni ljudski potencijal, nezavisno od bogatstva.

Ako razvijamo svoje sposobnosti razmišljanja, ako se štitimo od laži i samoobmane, ako treniramo i savladavamo svoje emocije, s godinama ćemo donositi sve bolje i bolje odluke, činiti sve značajnija djela i dobijati sve veće zadovoljstvo od svega što smo postali i svega što smo učinili, prenosi N1.

(TIP/Foto: Instagram)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.