Rudnik Kreka: Od giganta do dužnika

03.06.2020 08:21
 

Decenijama je Rudnik lignita Kreka bio stabilna firma, pokretač ukupnog razvitka bivše Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, a sada je pao na niske grane, duguje mnogima, jedva isplaćuje plaće, a rudari zbog nezadovoljstva svojim statusom svako malo prijete obustavom rada. Danas od velike slave nije ostalo gotovo ništa, a Krekino tavorenje opterećuje ne samo komorate nego i koncern Elektroprivrede BiH, Tuzlanski kanton i grad Tuzlu. Ne bi se moglo reći da nema želje da se rudarima pomogne, ali sve ide nekako sporo, ili nikako, jer radi se o novcu, ali ne samo o tome.

Nekoliko godina prije nego će nas napustiti i prvi doktor rudarstva u BiH, naučni savjetnik Muris Osmanagić uočio je da dolaze teški dani za ovaj rudnik i izjavio: “Kreka je već godinama žrtva loših odluka nesposobnih menadžmenata. Umjesto direktora vizionara postavljani su podobni kadrovi bez vizije”.

Zatvaranje četiri jame

Šezdesetih i 70-ih godina jedan za drugim zatvarani su Krekini rudnici Moluhe, Bukinje, Lipnica i Lukavac i to je obrazlagano riječima da su se oni zbog duge eksploatacije iscrpili i da se u njih više ne isplati ulagati. I tako je od pet jamskih pogona ostao samo jedan – Dobrnja u Mramoru. Pojedini inžinjeri su i dalje u dvojbi o tome da li se trebalo lišiti ovih jama. Težište je stavljeno na površinske kopove Dubrave i Šikulje uz napomenu da će tako proizvodnja biti sigurnija, tim prije jer se ugalj na širokom čelu u Dobrnji još kopa u najtežim uvjetima, kao prije 100 godina. Međutim, ugalj iz jame je barem kvalitetan za razliku od onoga s površinskih kopova koji nema potrebnu kaloričnu vrijednost, pa Termoelektrana Tuzla, da bi imala instaliranu snagu, mora taj ugalj dopuniti onim mrkim ugljem iz Banovića.

Kad se s ove sumorne današnjice čovjek vrati u ne tako davno vrijeme, onda se nekako ozari budući da je Rudnik Kreka bio motor razvoja i pomogao u osnivanju Rudarskog fakulteta i instituta, podizao je nekoliko desetaka hiljada stambenih objekata, izgradio dom kulture “Moša Pijade”, vatrogasno spremište, kilometre pruge i ko god se obratio, davao je i kapom i šakom. Sada više nema novca za druge, kad jedva ima i za sebe. Nije mogao da finansira spomenuti dom, pa ga je predao Kantonu i tu je sada Bosanski kulturni centar. U vatrogasnom spremištu je sada Gradska profesionalna vatrogasna četa, stanove su otkupili oni koji sada tu žive, a najmanje oni koji su nekada radili ili sada rade u Kreki. I dio direkcije Rudnika koja je bila simbol moći izdat je jednom kantonalnom ministarstvu, a novi stanari su i u kompleksu ranijih samačkih zgrada.

Zbog teške finansijske situacije, Rudnik Kreka više ne može pomoći ni istoimenoj mjesnoj zajednici, pa je 12 hiljada Krečana već godinama ne samo bez objekta za društvene i sportske aktivnosti nego i bez ambulante. Raduje činjenica da je ovih dana počela gradnja nove zgrade bivšeg Društva za tjelesno vaspitanje Partizan, budući da je stara prije tri godine morala biti srušena. Očekuje se da će ovaj objekt u naselju Kreka, koji finansira Gradska uprava Tuzle, biti izgrađen do kraja ove godine.

Zbog velikih dugovanja, Rudniku Kreka nije omogućeno produženje koncesije, pa je Vlada Tuzlanskog kantona, ipak, usvojila jedan aneks bez bankovne garancije, u protivnom bi proizvodnja uglja stala. Koncesija je pravo korištenja prirodnog bogatstva pod uvjetima utvrđenim Zakonom o koncesijama i drugim propisima, uz odgovarajuću naknadu. Osim toga, Kreka duguje velike novce Zavodu penzijskog i invalidskog osiguranja, a zbog duga Zavodu zdravstvenog osiguranja događalo se da rudari ne mogu ovjeriti zdravstvenu knjižicu. Zbog blokade računa, i plaće rudarima su kasnile. Predsjednik Sindikata Rudnika Kreka Zuhdija Tokić je nekoliko puta govorio o odgovornosti menadžmenta Kreke i to ne samo ovog koji je sada na čelu rudnika, nego i mnogih prije. Tim prije, jer je finansije ovog preduzeća ispitivalo i Kantonalno tužiteljstvo u Tuzli koje je izuzelo dio dokumentacije. Dok je bilo dovoljno novca, izgleda da je bilo neracionalnog trošenja, pa i korupcije, a sada to što se rasipalo nedostaje na računu rudnika.

Rudari su istrajni i oni, i unatoč teškoćama, vrijedno dolaze na frlezu (prozivku) i spuštaju se u jamu Dobrnja ili idu na površinske kopove. Sindikalac Tokić kaže da su rudari veoma ugroženi i dodaje: “Prosječna plaća u rudnicima Kreka gdje ja radim je 1.024 KM, a najmanja je 535 KM. To vam sve govori o položaju rudara. Nama se sada prigovara zato što tražimo da naša satnica bude 2,70 KM. Molim vas otiđite u naše rudnike i vidite kakvi su uvjeti rada. Modernizacija u jamama i humanizacija proizvodnje nasušna je potreba rudara”.

Takmičarski elan

Inače, u Kreki kažu da i današnje komorate drži onaj takmičarski elan koji im je u amanet ostavio rudarski udarnik Abdurahman Babajić iz generacije slavnih pregalaca koje je 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća predvodio slavni Alija Sirotanović iz Breze. U to vrijeme rudnici su se nadmetali u povećanju proizvodnje crnog zlata, a danas se jedni drugima obraćaju u izražavanju solidarnost kad problemi u nekom od njih eskaliraju.

U decembru ove godine navršava se 100 godina od poznate Husinske bune kad se oko 5.000 rudara Kreke pobunilo protiv austrougarskog režima koji ih je tlačio. Nakon što su istjerani iz državnih stanova u rudarskim kolonama u Kreki rudari su se povukli na Husino i tu se sukobili sa žandarima. Poginulo je osam rudara, a od posljedica represije umrla su još 32, dok ih je uhapšeno oko 400. Sud je izrekao presude zatvora 20 rudara, a Juri Keroševiću je najprije presuđena smrtna kazna koja je kasnije zamijenjena zatvorskom od 20 godina. Nadati se da će današnji rudari u boljim uvjetima obilježiti ovaj povijesni događaj i sjetiti se svojih hrabrih prethodnika.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Autor: Đuro Kozar/Foto: DIDIER TORCHE)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.