Pandemija otkriva geopolitičke igre na Balkanu

24.05.2020 20:11
 

Geopolitička situacija na Zapadnom Balkanu posljednjih desetak godina je obilježena jačanjem uticaja nekih država koje spadaju u velike sile, te uticajem regionalnih sila, a koje ranije nisu imale značajniju ulogu. Iako trenutno po svim geopolitičkim pokazateljima i političkim ciljevima država ovog regiona, članstvo u Evropskoj uniji (EU) nema alternativu, to ne sprječava ostale važne geopolitičke “igrače” da se utrkuju za uticaj na Zapadnom Balkanu.

Analizirajući glavne investicije u infrastrukturu i plin u ovom regionu, najznačajnije su one koje dolaze iz EU, ali i Kine, Rusije i u manjoj mjeri Turske. Iako Sjedinjene Američke Države (SAD) ne investiraju novac u ekonomiju, ipak su izdvojili najviše novca za pomoć BiH, ali i drugim državama regiona kako bi unaprijedili vladavinu prava, mirovne inicijative i podržali demokratske procese. Zbog toga i zasluga za zaživljavanje mira u regionu, SAD su još uvijek najuticajnija sila, koja je posljednjih godina ponovo vratila fokus i na ovaj region.

Evropska unija se suočava sa unutrašnjim neslaganjima oko proširenja na Zapadni Balkan, pa integracija ovog regiona u EU predstavlja manji prioritet agende Unije. Upravo ta neslaganja unutar EU, kao i politički strahovi od integracije Zapadnog Balkana, koriste drugi svjetski igrači koji na region gledaju kao privlačno područje na koje će politički ili ekonomski prodrijeti.

Rusija ima i političke i ekonomske interese u regionu, te pokušava djelovati sa ciljem da odugovlači ili onemogući euroatlantske integracije ovog regiona. To je olakšano uspostavljanjem prisnih veza sa Srbijom, ali i sa Republikom Srpskom – jednim od dva politička entiteta Bosne i Hercegovine. Sa druge strane, Kina ima za cilj održavanje kontrole nad svojim vitalnim trgovačkim putevima ka Evropskoj uniji, zbog čega ima interes za ulaganje u transportnu infrastrukturu preko zapadnog Balkana.

Turska ne spada u velike sile, ali je očito da važi za regionalnu silu te ulaže napore za izgradnju boljeg geopolitičkog položaja na Balkanu, koji je čisto ekonomskog karaktera. U oktobru 2017. godine turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio je Srbiju, postavljajući novi temelj za saradnju između Ankare i Beograda, zasnovan na turskim investicijama u Srbiji, a primjer je gradnja autoputa koji bi povezao Sarajevo sa Beogradom.

Makar i simbolična pomoć

Dešavanja u periodu pandemije COVID-19 su pokazala da velike sile kao što su SAD, Rusija i Kina, te donekle i regionalna sila Turska, pokušaju ostvariti jači uticaj ili zadržati nivo uticaja u regionu Zapadnog Balkana, makar to bilo i kroz simboličnu pomoć.

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo, stava je da sama pandemijska kriza nije bila neki facilitirajući faktor za neke tektonske promjene odnosa i utjecaja velikih sila na Zapadnom Balkanu.

“Ono što je primjetno jeste da se već duži period u regiji autoritarni model vladavine nameće kao prihvatljiva forma, pa čak dobija i međunarodnu podršku sve dok garantira određen stepen stabilnosti. Ta stabilokracija, koja je bila podržana i od zapadne divizije međunarodne zajednice – pritom mislim na EU i djelomično SAD – u regiji je transformiran u neke autokratske tendencije. Upravo je to bio momentum koji je dao dodatni zamah međunarodnim akterima, pogotovo Rusiji, a sve više i Kini, da osnaže svoj utjecaj u regiji, i ponude svoj model kao prihvatljiv, snažeći eurounijski sentiment”, mišljenja je Turčalo.

Zapadni Balkan je odvajkada bila teritorija oko koje su se nadmetale velike sile, upravo zbog njegovog izazovnog geopolitičkog položaja. On se povezuje sa evroazijskim “srcem svijeta” (Heartland), Bliskim i Srednjim istokom, pa samim tim i afričkim kontinentom. Nažalost, balkanski narodi su u tim nadmetanjima i poprištu sukoba uvijek najgore prolazili, jer su se velike sile često vodile principom divide et impere (zavadi, pa vladaj).

Nadmetanje trojke

Marija Đorić, naučna saradnica u Institutu za političke studije iz Beograda, smatra da u budućnosti možemo očekivati nadmetanje za Zapadni Balkan u prvoj liniji između Amerike, Rusije i Kine, ali ne treba zaboraviti i tzv. sporedne igrače poput Turske, Saudijske Arabije i pojedinih država EU.

Analitičari se slažu da je pandemija COVID-19 već u znatnoj mjeri uticala na političke odnose u svijetu, pa i na Zapadnom Balkanu. U tranzicijskim državama našeg regiona pandemija je korištena za jačanje političkih pozicija vladajućih struktura, ali je i obilježena korupcijskim skandalima.

“Ono što zaista može da promijeni sliku globalnih odnosa u drugom smjeru je uticaj pandemije na nacionalnom nivou i to korištenje tog stanja u toku izbornih kampanja u regionu. To može predstavljati veću opasnost u smislu porasta nacionalizma. Velike promjene zapravo mogu doći samo preko niza manjih pobjeda. Ukratko, smatram da se samo promijenila forma i intenzitet, ali ne i suština po pitanju uticaja velikih sila”, smatra Vesna Poposka, profesorica međunarodnih odnosa na Međunarodnom Univerzitetu Vision u Sjevernoj Makedoniji.

Kriza izazvana korona virusa je neke načine geopolitičkog djelovanja učinila vidljivijim.

“Pokušalo se stvoriti predstava o tome da je kineski pristup borbi protiv pandemije COVID-19, zasnovan na rigoroznim restrikcijama i potpunom ukidanju privatnosti, formula uspjeha. Pritom se zanemarilo da su upravo totalitarne odlike kineskog političkog sistema doprinijele tome da sama epidemija dobije na zamahu i postepeno preraste u pandemiju”, procjenjuje Turčalo.

Globalna borba za prevlast

Pandemija COVID-19 je promijenila puno stvari i to se odnosi na cijeli svijet, a zapadni Balkan je samo mali komad te slagalice. Globalna borba za prevlast i dominacija velikih sila nije novost. Međutim, Poposka dodaje da se to ne smije posmatrati samo kroz prizmu uticaja velikih sila, jer to bi smanjilo ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo.

“Nastavak borbe vidim kroz tradicionalne odnose u drugom kontekstu, a to je slabljene uticaja međunarodnih institucija, što oslikava odnos američkog predsjednika prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Sa druge strane, tu je bila borba sa lažnim vijestima i treće, došle su do izražaja takozvani alati meke sile”, kaže Poposka.

Iako su sve države regiona dobile pomoć od SAD, EU, Rusije, Kine, Turske i nekih arapskih država, u toku pandemije, specifično je da se ruska pomoć oslanjala na ruske vojne kapacitete, što je dovelo do niza reakcija. O tome Turčalo kaže: “Rusija nastoji kreirati tu percepciju o moćnoj ruskoj vojsci, sposobnoj da odgovori na vojne i humanitarne izazove, a dostava pomoći posredstvom vojnih snaga treba da osnaži tu sliku, naročito u prostorima gdje već postoji određen negativan sentiment prema NATO-u”.

Mnoge u svijetu, pa tako i u regionu Zapadnog Balkana je iznenadila pomoć koju je Turska uputila državama regiona, iako se i sama borila sa pandemijom. “Turska pomoć svuda u svijetu je vjerovatno gest tradicionalne solidarnosti i velikodušnosti, a pomoć za Zapadni Balkan je bila sasvim logična, jer ove zemlje, pored istorijskih i kulturnih veza, imaju dosta stanovnika turskog porijekla, naročito u Sjevernoj Makedoniji”, navodi Poposka.

Greške Evropske unije

Unija je po mnogima zakazala kada je u pitanju podrška Zapadnom Balkanu u toku pandemije COVID-19, što po nekim diplomatskim krugovima može da znači da u EU slabi interes za dalji proces pridruživanja država Zapadnog Balkana.

“Evropska unija je na samom početku krize napravila apsolutno pogrešan potez donošenjem odluke da se zabrani izvoz medicinske opreme izvan granica Unije. Kreatori antieurounijskog sentimenta i promotori euroazijske geopolitičke ideje u regiji su takav potez na jedan medijski vrlo djelotvoran način predstavili kao poruku EU da zemlje evropskog jaza ne mogu očekivati solidarnost država evropske jezgre”, ocjenjuje Turčalo.

Sa ovim stavom se slaže Đorić te navodi da pandemija COVID-19 je u najboljem smislu riječi pokazala istinitost izreke “svaka ptica svome jatu leti”. To se vidjelo i po egocentričnom ponašanju EU, koja je zemlje Balkana “pustila niz vodu” (bar u početku).

“EU će svakako biti zainteresovana za proširenje, ali to u nekoj bliskoj budućnosti neće biti prioritet, imajući u vidu da će nas posle pandemije očekivati novi problemi poput ekonomskih kriza, socijalnih i bezbednosnih izazova, koji će ideju proširenja EU staviti u drugi plan. Zapadni Balkan pripada i oduvek je pripadao Evropi, ali došla su vremena kada će balkanski narodi najpre morati da urede svoje dvorište, pre nego li budu primljeni u evropsko”, mišljenja je Đorić.

NATO i Sjeverna Makedonija

Značajna je činjenica da se prijem Sjeverne Makedonije desio u toku pandemije COVID-19, što je donekle zasjenilo tu važnu geopolitičku činjenicu za Zapadni Balkan. Poposka kaže da je prvi i najvažniji je osećaj je unutrašnja sigurnost, koju je donijelo članstvo u NATO, a druga važna stvar je da je iz NATO-a stigla tehnička pomoć koja je svakako bila značajna u borbi sa COVID-19.

“Iako sama Alijansa nije imala takvo iskustvo, tako da će ovo iskustvo svakako promijeniti agendu globalne sigurnnosne slike. Činjenica da je Sjeverna Makedonja zvanično članica Alijanse, svakako će uticati na to da je i region stabilniji, te da je prostor za neke druge uticaja vrlo ograničen”, poručuje Poposka.

Na kraju Đorić zaključuje da su balkanski narodi povezani ne samo ružnim događajima i ratovima, već kulturom, tradicijom, i što je najbitnije zajedničkim ekonomskim interesima.

“Nadajmo se da smo naučili neke lekcije iz prošlosti i da ćemo uspeti da ih primenimo na najbolji mogući način u neizvjesnim danima koji dolaze. Upravo zbog toga mi na Balkanu treba da radimo još više na negovaju dobrosusedskih odnosa, jer smo videli da u kriznim situacijama kao što je pandemija izazvana korona virusom, možemo da se oslonimo samo na sebe i eventualno na naše susede.”

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Safet Mušić/Foto: EPA-Ilustracija)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.