Ljudi u karanteni, a životinje i biljke ponovno otkrivaju slobodu: Gradovima opet odjekuje cvrkut ptica, dupini se pojavili tamo gdje ih dugo nije bilo

29.03.2020 10:03
 

Dok je veći dio ljudske vrste u karanteni, divlje životinje i biljke uživaju u ponovno otkrivenoj slobodi. Divlje svinje šeću gradskim ulicama, ptice glasno cvrkuću, a ljudi konačno imaju više vremena ponovno uživati u prirodi.

Još za prvih dana karantene stanovnici velikih gradova svijeta ponovno su otkrili cvrkut ptica. Na ulicama Barcelone viđene su divlje svinje, Santiago de Chileom prošetala je divlja puma, a dupini se u jatima ponovno okupljaju u Sredozemlju…

S obzirom na sve manje ljudi na ulicama, divlje životinje koje žive u okolici gradova “sve se slobodnije šeću njihovim ulicama”, kaže Romain Julliard, direktor istraživanja u pariškome Državnom prirodoslovnom muzeju.

This handout picture released on March 27, 2020, by the Calanques National Park (Parc national des Calanques) shows a group of dolphins swimming in the Mediterranean Sea at the Calanques National Park, off the coast of southeastern France, on March 19, 2020, after a strict lockdown came into effect in France on March 17 aimed of stopping the spread of COVID-19 (nocel coronaivrus). - As countries around the world have progressively put into place national lockdowns to limit the spread of the new coronavirus, leading to a drop in human activity and presence outside, animals have been observed venturing further into areas with usually a human presence. (Photo by Lionel LASO / Parc national des Calanques / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT

Lionel LASO / Parc national des Calanques / AFP

Kao primjer navodi lisice: “Vrlo brzo mijenjaju obrazac ponašanja. Kada otkriju mirno mjesto, krenu ga istraživati”.

Životinje i ptice koje žive u urbanim parkovima, poput vrabaca, golubova i vrana, sada mogu napustiti svoj uobičajeni teritorij i “napraviti mjesta ostalim životinjama”.

“A jesu li ptice, gradskim stanovnicima obično ‘nevidljive’, sada brojnije? Prije bih rekao da ih u novim okolnostima bolje čujemo. Neke među njima prestaju cvrkutati kad je bučno, no sada pjevaju bez prestanka”, kaže Jérôme Sueur, stručnjak iz Nacionalnoga prirodoslovnog muzeja.

Buka ih ometa u njihovim uobičajenim aktivnostima i stvara im stres. Nada se da će ovaj izostanak ljudske kakofonije koristiti životinjama tijekom njihova reproduktivnog razdoblja u proljeće. “Moglo bi se kazati da su životinje sada lišene onečišćenja koje za njih predstavlja buka što je proizvode ljudi”, kaže znanstvenik.

Osmisliti postupan izlazak iz karantene

I na selu i u moru divlje životinje vjerojatno će profitirati zbog velike ‘ljudske karantene’. U Francuskoj je, primjerice, zbog karantene sezona lova završila ranije nego što je uobičajeno.

Karantena je nastupila u trenutku kada je za određene životinjske vrste sezona parenja u punom jeku. Tako je u slučaju običnih žaba i pjegavih daždevnjaka, koje, kada prelaze prometnice i ceste, vrlo često pregaze jureći automobili”, kaže Jean-Noël Rieffel, regionalni direktor francuskoga Ureda za bioraznolikost u Val-de-Loireu.

Crnoglave galebove, koji se gnijezde na pjeskovitim obalama Loire, ljudi obično u ovo doba uznemiruju i smetaju. No sada više nema šetača, četveronožnih ljubimaca ni kanua.

U nacionalnom parku Calanques, nedaleko od Marseillea, koji je zatvoren za šetače i nautičare, “priroda i životinjske vrste pronalaze svoje prirodno stanište brzinom koja nas iznenađuje”, kaže upravitelj parka Didier Réault. “Njorke, koje su se prije gnijezdile u višim i dobro zaštićenim područjima, sada se okupljaju na vodi”.

“Isto je s biljkama. Zaštićena vrsta divljih orhideja cvate krajem travnja i početkom svibnja. Šetači ih najčešće poberu, no to bi ove godine moglo izostati”, kaže Jean-Noël Rieffel.

I na nepokošenim gradskim livadama sve je puno poljskoga cvijeća, “izvora nektara i peluda za bumbare, pčele i leptire”, objašnjava Romain Julliard.

A woman walks over a meadow as birds eat at lake Max-Eyth in Stuttgart, southern Germany, on March 26, 2020, as public life has been limited to combat the coronavirus pandemic. (Photo by THOMAS KIENZLE / AFP)

THOMAS KIENZLE / AFP

Stuttgart

Znanstvenicima je, u novonastaloj situaciji možda najvažnija činjenica da su se naš odnos i pažnja prema prirodi izmijenili. Ljudi su prisiljeni boraviti u zatvorenim prostorima i tek sada postaju svjesni toga u kolikoj im mjeri nedostaje priroda.

S prozora stanova ili u svojim vrtovima svi oni imaju više vremena za ponovno otkrivanje prirode i promatranje čudesnih promjena.

No, karantena bi mogla biti loša za životinjske vrste koje su se navikle hraniti ljudskim otpadom.

Drugi nedostatak karantene je to što su akcije pomoći ugroženim vrstama i borba protiv nekih invazivnih vrsta iznenada prekinute, smatra Loïc Obled, zamjenik ravnatelja francuskog Ureda za bioraznolikost.

I naposlijetku, morat će se osmisliti postupan izlazak iz karantene.

Ptice koje su se gnijezdile na prostoru napuštenoga školskog dvorišta uznemirit će se i preplašiti, a njihov će odmor biti kratkotrajan.

“Ljudi će se zaželjeti prirode, a takvo bi iznenadno opterećenje moglo negativno utjecati i na floru i faunu”, upozorava Jean-Noël Rieffel.

This handout picture released on March 27, 2020, by the Calanques National Park (Parc national des Calanques) shows scopoli's shearwater birds on the Mediterranean Sea at the Calanques National Park, as Marseille is seen in the background, off the coast of southeastern France, on March 19, 2020, after a strict lockdown came into effect in France on March 17 aimed of stopping the spread of COVID-19 (nocel coronaivrus). - As countries around the world have progressively put into place national lockdowns to limit the spread of the new coronavirus, leading to a drop in human activity and presence outside, animals have been observed venturing further into areas with usually a human presence. (Photo by Lionel LASO / Parc national des Calanques / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT
(TIP/Hina/Foto: AFP)
[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.