Intervju/Prof.dr. Kadrija Hodžić iz Tuzle: Corona Time je majka svih recesija

24.03.2020 18:39
 

O ekonomskim efektima koje izaziva pandemija koronavirusa, potrebnim ali zakašnjelim mjerama govori profesor ekonomije iz Tuzle.

Mjere za smanjenje negativnih ekonomskih efekata pandemije još nisu donesene. Koliko je bitno promptno reagovati?

– Dok se vlade drugih zemalja koliko-toliko suočavaju s ekonomskim posljedicama pandemije, migrantska kriza i rasplet političke krize nakon posljednjih izbora potpuno su odvukli pažnju domaćih vlasti s ovog problema. Izgubljeno je dragocjeno vrijeme, u krizu smo uplovili apsolutno nespremni. Ostalo je nezapaženo upozorenje u izvještaju OECD-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, op. a) s početka marta, u kome se naglašava da „vlade moraju djelovati brzo“.

Dodikova briga

​Za razliku od Vlade RS-a, koja je donijela određene smjernice, naročito nesnalaženje pokazuje Vlada FBiH. Djeluje zakašnjelo, zbunjeno i neuvjerljivo. Primjetno je odsustvo sinhronizacije s kantonalnim vladama. Ove potonje za krizu uopšte nisu pripremljene, očekivane pomoći od federalne Vlade su izostale. Koncept robnih rezervi po kantonima nikada nije u potpunosti saživio, dok je stanje robnih rezervi u BiH državna tajna! Sve u svemu, plaćamo visok danak političkoj nestabilnosti i političkoj neodgovornosti u zemlji.

Šta očekujete da će biti prvi ekonomski efekti pandemije u BiH i kako će se oni manifestovati?

– Slabljenje prerađivačke industrije i uopšte industrije zavisne od snabdjevačkih lanaca iz inostranstva, drastično reduciranje turizma i prometa ugrozit će izglede za ekonomski rast, a prvi ekonomski efekti će se manifestovati smanjenjem proizvodnje i plaća, slanjem uposlenika u realnom sektoru na prinudne godišnje odmore i smanjenjem potrošnje. BiH je zemlja s najmanjim procentom radno aktivnog stanovništva, pa će najveći problem uz održavanje zaposlenosti biti izgledi za novo zapošljavanje i punjenje budžeta, što opet otvara problem socijalnih izdvajanja. Očekivati je da će doznake iz inostranstva, koje čine oko desetak posto GDP-a i koje su dosada generirale veću potrošnju nego što nam je proizvodnja, odmah biti reducirane, što će dalje doprinijeti ugrožavanju životnog standarda stanovništva.

Možemo li po Vašoj procjeni očekivati veće nestašice, kako namirnica, tako i medicinske opreme i proizvoda?

– Razumljive su umirujuće poruke da hrane i medicinske opskrbe ima dovoljno, ali zaustavljanje proizvodnje zbog zatvaranja granica i nestašice određenih sirovina i dijelova iz inostranstva može realno dovesti, i već dovodi, do nestašice nekih desetak prehrambenih proizvoda, kao što su brašno, ulje, šećer, meso, tjestenine, sredstva za ličnu higijenu… Situacija nije alarmantna, ali bi to uskoro mogla biti ako se ne potakne domaća proizvodnja i ne obezbijedi supstitucija uvoznih proizvoda domaćim.

Koji set mjera je u realnom sektoru u ovom trenutku najbitniji? Je li to odgađanje plaćanja PDV-a, doprinosa, rata kredita…?

– Na sreću, već imamo iskustva drugih zemalja i primjere efikasnih mjera koje se, s kritičkom valorizacijom domaćih uslova primjene, mogu preuzeti. U pitanju su politike likvidnosti finansijskog tržišta i za nas puno bitnije održavanja likvidnosti domaćih preduzeća kako bi se sačuvala radna mjesta i potrošnja domaćinstava. Čitav set mjera fiskalne i politike dohodaka stoje na raspolaganju. Promptno bi se moglo reagovati s privremenim pomoćima preduzećima u teškoćama obezbjeđenja minimalnih plaća, kako se radnici ne bi otpuštali, uključujući privremena skraćivanja radnog vremena i jednokratne finansijske pomoći domaćinstvima s nezaposlenim članovima. U svrhu potonjeg, bila bi nužna solidarnost javnih preduzeća i institucija političkih struktura i javnih uprava u prelivanju dijela svojih plaća i naknada fondu za pomoć nezaposlenima i građanima koji se nađu u karantinu zbog zaraze. U kratkom roku trebalo bi istrajati u provođenju mjera jeftinijeg finansiranja kompanija – smanjivanjem kamatnih stopa i reprogramima ili moratorijumima otplata kredita ugroženim preduzećima, zatim istrajati u smanjivanju poreskih obaveza – odgodom plaćanja poreza na dohodak i dobit, ali i smanjivanjem komunalnih obaveza. Za sve to su potrebni solidarnost svih građana, društvena odgovornost poslodavaca i banaka te, nadasve, visoka politička odgovornost vlada na svim nivoima.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je predlagao oslobađanje rezervi Centralne banke od 2,5 milijardi KM. Kakve bi to efekte imalo?

– Dodikov prijedlog da se stopa obaveznih rezervi s 10 smanji na 5 posto kako bi se oslobodilo 2,5 milijardi KM likvidnih sredstava ne samo da ne bi polučio nikakav ekonomski efekat nego ne bi bio u skladu ni sa sadašnjim interesima poslovnih banaka. Banke su već prelikvidne i godinama odlično upravljaju rizikom likvidnosti, čak i takvim uslovima imale su slab kreditni rast, pa bi im povećan opseg depozita u uslovima dosadašnje ponude i tražnje za kreditima u zemlji samo povećao troškove raspolaganja slobodnim novčanim sredstvima. Otuda je čudna briga za likvidnost poslovnih banaka u situaciji kada one, dakle, ne samo da nisu likvidno ugrožene nego čak imaju znatan višak obaveznih rezervi koje drže u Centralnoj banci BiH u iznosu 2,8 milijardi KM. Dovoljno je samo da taj iznos povuku i da odagnaju Dodikovu brigu za likvidnost banaka i plasmane u privredi. Banke će to, zapravo, same učiniti čim dođe do smanjenja štednje građana, do čega neminovno dolazi u situaciji kada, s jedne strane, građani u strahu od epidemije usmjeravaju svoja slobodna novčana sredstva u robne zalihe, a s druge, kada se očekuje da prorade mehanizmi pritiska na toleriranje prolongiranja otplata izdatih bankarskih kredita građanima i realnom sektoru.

​Ranjive ekonomije

​Da bi se zaštitile, banke će neminovno povlačiti svoja sredstva i po prirodi stvari obezbijediti eventualno ugroženu likvidnost. Naravno, ako stopa rasta nastavi padati i u drugom kvartalu ove godine i privreda uđe u stanje recesije, tada bi bilo sasvim prirodno da Centralna banka BiH aktivira smanjenje stope obavezne rezerve kao svoj jedini mehanizam monetarne politike kojim može uticati na poticaj ekonomskih aktivnosti.

Je li moguće predvidjeti dugoročne ekonomske posljedice pandemije? Očekujemo li finansijsku krizu u razmjerama one 2008. godine ili će posljedice biti ozbiljnije?

– Njenu dubinu karakteriziraju dvije nove dimenzije koje nadilaze dosadašnje krize. S jedne strane, radi se o ekonomskoj, a ne samo finansijskoj krizi, jer osim poremećaja na strani tržišne potražnje i finansijskih tržišta, zbog zatvaranja zemalja i reduciranja proizvodnje, izražene su redukcije na strani tržišne ponude, što je ravno samo stanju ratnih privreda. S druge strane, nekoliko vodećih ekonomija je već imalo usporavanje rasta prije epidemije u Kini. Zapadne ekonomije su svoj oporavak bazirale na nikada snažnijoj, ekspanzivnoj monetarnoj politici – prevelikom zaduživanju i čak negativnim kamatnim stopama. Odsustvo kamata je ugrozilo funkcioniranje realne ekonomije. Iscrpljenost mjerama „kvantitativnog popuštanja“ učinila je da je ranjivost na krizu većine velikih ekonomija već 2018. bila izraženija nego 2008. godine. Predrecesioni trendovi nastavljeni su 2019, naročito u Italiji, Japanu i Njemačkoj, da bi u prvom kvartalu 2020. zbog pandemije bili samo multiplicirani, a preliću se u silaznom trendu i u drugi kvartal, u kojem bi se kriza mogla približiti onoj iz 2008. godine. Za stanje ove krize izdvojiću izraz njemačkog ekonomiste Felbermayra, koji je tekuću krizu dramatično označio „majkom svih recesija“, a već je i skovana sintagma It’s Corona Time, koja će ispunjavati vrijeme postglobalizma, kao vremena krajnje neizvjesnosti u kojem „najgore još nije prošlo“.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Autor: Miren Aljić)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Jedan komentar na Intervju/Prof.dr. Kadrija Hodžić iz Tuzle: Corona Time je majka svih recesija

  1. Alienist

    25. 03. 2020. - 16:09

    Profesore, radi li ona Fatima u Irisu, ona sa velikim fonase, a?

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.