‘Nikad više sa…’ SDA, SBB i DF: Koalicija za pozicije

14.12.2019 08:19
 

Lideri Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović, Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić i Demokratske fronte Željko Komšić postigli su Sporazum o zajedničkom nastupu u institucijama Bosne i Hercegovine, na entitetskom nivou i u sedam od deset kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine simboličnog dana i datuma – petak, 13. decembra.

Dogovor političkih stranaka o koaliciji bio bi kao i svaki drugi da ne podrazumijeva i najavu preoblikovanja vladajuće većine u Kantonu Sarajevo, gdje je trenutno na vlasti blok od šest političkih stranaka, uključujući SBB BiH i DF, a SDA je u opoziciji. Za pravi mali politički rat oko vlasti u ovom kantonu važna je činjenica da njegov godišnji budžet iznosi približno 500 miliona eura, kao i da se iz tog kantona regrutira čitava vojska glasača zaposlenih u javnim institucijama i ustanovama.

Čije li dvije kantonalne zastupnice?

Pažljiv čitatelj primijetit će da koristim sintagmu “najava preoblikovanja”, jer da bi do toga zaista došlo moraju biti ispunjeni neki bitni formalni uvjeti. Za smjenu postojeće vlasti potrebno je 18 od 35 zastupnika u kantonalnoj Skupštini – SDA, SBB BiH i DF zajedno imaju tačno 18 zastupnika. Sada je, dakle, trenutak da se otkrije koliko su osnovane priče o tome da se dvije zastupnice SBB BiH odavno protive ideji koaliranja sa SDA. Ako se to potvrdi, nova koalicija morat će tražiti dva zamjenska glasa. Moguće ih je “kupiti” u Nezavisnoj bh. listi i Bosanskoj stranci, koje imaju po jednog zastupnika.

Kako god, najavljena nova koalicija imala bi vrlo nestabilnu većinu, pa se, što je u bh. parlamentarnoj praksi do sada učinjeno nekoliko puta, može očekivati novo otvaranje tržišta “papaka”. S obzirom na to da se skupštinska zasjedanja direktno prenose, bit će zanimljivo pratiti kako će izgledati buduće diskusije zastupnika SBB-a BiH i DF-a i hoće li biti crvenih obraza.

Istovremeno, javnost se pita da li je Sporazum SDA, SBB-a BiH i DF-a programskog karaktera ili koalicija za pozicije, poredeći tri stranice teksta objavljenog prošlog petka s programom od 300 mjera “raspadnute šestorke”. Sporazum je postignut na temelju Principa i programa djelovanja za mandatni period 2019-22. Dokument je napravljen u SDA krajem prošle godine, na 14 stranica je obrađeno približno 200 mjera, zakona i projekata u ključnim oblastima.

Nemoguće je ne primijetiti da je za realiziranje većine navedenih ciljeva neophodna podrška koalicijskih partnera, Hrvatske demokratske akcije Bosne i Hercegovine i Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Mnoge od tih mjera i zakona nisu realizirani najmanje prethodno desetljeće, pa se u programima ponavljaju kao ciljevi svake godine ponovo. Odgovornost je, po pravilu, uvijek negdje drugo. Da li je onda na sceni koalicija za pozicije? Pri tome SDA sama, prema dogovoru, dobija skoro 65 posto pozicija, a SBB BiH i DF 35 posto.

Gdje su sada izdaja, korupcija, kriminal?

Opravdanje za ovakav potez tri lidera nalaze u potrebi protezanja vlasti od najnižeg ka najvišem nivou, od kantona do institucija Bosne i Hercegovine, kako bi lakše provodili dogovorene politike. Ali, ključna su pitanja dosljednosti i povjerenja. SDA, SBB BiH i DF nisu prvi put u koaliciji, a povijest njihovih odnosa nije blistava. Jedni druge su optuživali za izdaju, korupciju, kriminal, koristeći ponekad brutalan rječnik. SBB BiH i DF su potom prihvatili da provode utvrđene politike “šestorke”, a onda, bez detaljnijeg objašnjenja, osim da nisu zadovoljni rezultatima, okrenuli joj leđa i vratili se u okrilje SDA.

Odmah po objavi dogovora o zajedničkom nastupu, na društvenim mrežama kružila je Komšićeva izjava iz pomenutog perioda: “Nikad više sa SDA!”Čemu da vjeruju birači, članovi stranaka i simpatizeri – onome što su govorili i promovirali prije, ili ovome danas? Vjerovatno će i među članovima SDA biti onih koji će pitati kako vjerovati u podršku SBB-a BiH i DF-a ciljevima i idejama iz sporazuma kad su istu podršku dali i programu šestorke, a potom je izigrali.

Lider SDA Izetbegović ispunio je obećanje, strpljivo je čekao trenutak da okupi novu koaliciju. Pokazao je da neće olako odustati od upravljanja Kantonom Sarajevo i, na temelju izbornog rezultata, pokazao ko je u probošnjačkom političkom bloku gazda. SDA je dobila većinu pozicija u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, upravljački paket u Kantonu Sarajevo, a slično će biti i u novoj vladi Federacije.

Nakon neuspješne posljednje sesije pregovora s HDZ-om BiH o formiranju entitetske vlade, ovim potezom SDA je poduprla sumnje da je odustala od istovremenog formiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i u entitetu. Prema sada raspoloživim informacijama, novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine mogao bi biti formiran do kraja godine. Federalna vlada neće zadugo.

Vraćanje duga (ne)prijateljima

Zašto je Izetbegoviću stalo da SBB BiH i DF budu dio vlasti? Razlozi su jednostavni. Radončića je bolje imati za prijatelja, nego neprijatelja. Dio javnosti ocjenjuje da je mjesto ministra sigurnosti u Vijeću ministara revanš za neprijatnosti kojima je Radončić bio izložen u višegodišnjem političkom progonu. Izetbegoviću je Radončić potreban zbog amortiziranja odnosa s HDZ-om BiH i SNSD-om, za koje je SBB BiH, a posebno njegov lider, poželjan politički partner.

Ali, javnost, za sada, ne zna kakve je garancije Radončić dobio da neće biti izigran u novom aranžmanu. Veliki je politički rizik biti između čekića i nakovnja u odnosima SDA, na jednoj, i HDZ-a BiH i SNSD-a, na drugoj strani. SDA ovim želi umanjiti političku štetu što je ovim dvjema strankama, glasovima svojih zastupnika, omogućila apsolutnu kontrolu u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Pri tome, komplicira se sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini: migrantska i izgjeglička kriza, povratak bh. državljana sa stranih ratišta u Bosnu i Hercegovinu, hapšenja turskih državljana pod optužbom da su sigurnosna prijetnja, nerazriješena ubistva policajaca i građana Bosne i Hercegovine veliki su teret i za iskusnog političara kakav je Radončić.

Pristajući da bude dio bošnjačke političke reprezentacije, mada je on naziva bosanskohercegovačkom, Komšić je ponovo dao razloga da javnost njegov potez ocijeni kao vraćanje duga za podršku bošnjačkog biračkog tijela na izborima za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. HDZ BiH ga neće prihvatiti kao ravnopravnog člana koalicije, ili, kako to u Hrvatskom narodnom saboru vole reći, partnerstva, ma koliko on vjerovao da je u pravu. Za politički pluralizam u Bosni i Hercegovini bilo bi dobro da je ova procjena pogrešna, ali Komšić je, spašavajući vlastitu poziciju, nepovratno ugrozio stranku koju vodi.

Sahranjena ideja ujedinjene ljevice

Sporazumom o zajedničkom nastupu Izetbegović je odustao od proklamirane borbe za učešće građanskog, kao četvrtog političkog stuba bh društva, u vlasti. Komšić nije personifikacija građanskog, i to praktično potvrđuje. Za sada, u formi koja je forsirana uoči i nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini, sahranjena je ideja o ujedinjenju ljevice. Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine mora tražiti način da ojača svoju malokrvnu političku figuru, istovremeno tražeći put ka Našoj stranci ili nekim drugim manjim političkim partijama kako bi do narednih općih izbora ukrupnio i ojačao lijevu političku opciju.

U ovom trenutku, najavljena nova koalicija ima prednost samo u javno prezentiranom patriotizmu u općim okvirima, a može opstati sve dok ne dođe do nesporazuma oko “izbornog plijena”. Jedan od nikad priznatih razloga za ulazak u koalicije neprogramskog tipa je korištenje infrastrukture javnih preduzeća i ustanova za stvaranje “ucijenjenog” biračkog tijela. Ako je to valjalo do sada, zašto SBB BiH i DF ne bi iskoristili potvrđenu praksu nakon debakla koji su pretrpjeli na prošlim općim izborima.

Ne zaboravimo, petak 13. je dan kada je postignut dogovor.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Benjamin Butković/Foto: Fena/ Aida Kovač)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.