Intervju/Izudin Kešetović: U BiH vlada zakon prašume

08.12.2019 09:26
 

O povećanju PDV-a, mogućim modelima i efektima koji bi se postigli za Oslobođenje govori redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Izudin Kešetović.

Sa stanovišta struke, da li je nužno povećati PDV u ovom trenutku?

– Sa stanovišta struke, upitno je svako uvođenje ili povećanje poreskog tereta ako nisu ispunjeni principi trošenja koji se sastoje u opštem karakteru javnih rashoda, prioritetu potreba, štedljivosti i efikasnosti trošenja. Što se tiče trenutka, on ne postoji, ustvari mora se izvršiti ozbiljna reforma javne uprave, reforma zdravstva i reforma u javnom sektoru preduzeća, ustanova, direkcija, agencija i ostalih javnih službi.

Lažna pitanja

Upravu treba reducirati u početnom obimu, čak i dekretom ili zakonom, najmanje za trećinu uposlenih u javnom sektoru svih javno-pravnih tijela; a kasnije redukcijom i izmjenom strukture dovesti na optimum. To je suštinsko ekonomsko i finansijsko pitanje. Sve ostalo je izvan odgovornosti, poštenja, pravičnosti i efikasnosti kao ključnih principa u javnom sektoru. Svakako, u to spada i javni dug koji je anticipirani dohodak ili javni prihod koji se danas troši, a u budućnosti vraća ili, kako se kaže u narodu, “jede se sa grane“. Imamo ogromne unutrašnje dugove i izraženu opštu nelikvidnost građana, preduzeća i javno-pravnih tijela. Naime, desetine i hiljade fizičkih i pravnih subjekata spremne su za stečaj ili likvidaciju. Ovo su lažna politička i socijalna pitanja.

Da li je bolja opcija ići sa diferenciranom stopom, kako je to uradila većina zemalja EU, ili ići sa jedinstvenom stopom kao i dosad?

– Diferencirana stopa ima svoje prednosti i slabosti. Te prednosti dolaze u uređenom poreskom sistemu. Naš poreski sistem je neuređen. Vlada zakon prašume. Za to treba imati uslove. Oni nisu ispunjeni u kvalitetu kadrova, visini plate, informatičkoj podršci. Naprotiv, za ovih 15 godina se nakupilo svega lošeg, krenuvši od otvorenog kriminala do stranačkih zapošljavanja. Izvršena je loša selekcija kadra. Nema motiva, jer su plate za one koji profesionalno rade veoma niske. Nije izvršeno opremanje službe u obračunu sa poreskim kriminalcima, tj. onima kojima izbjegavaju ili ne plaćaju poreze u milionskim iznosima. I na kraju, loša legislativa koja je prevaziđena u dijelu zakona o poreskoj upravi kojima je nametnuto da se poreska uprava bavi svim i svačim, čak je zadužena za ubiranje parafiskaliteta i vrši poslove kontrole i nadzora finansijskih zakona u dijelu finansijskog poslovanja. Sa sadašnjim kadrom nije moguće primijeniti sistem diferenciranih stopa i plaćanja poreza nakon naplate potraživanja, jer je opšta fiskalna i finansijska nedisciplina.

Postoje li garancije da će povećanje PDV-a išta promijeniti, s obzirom na to da i uvođenje akciza nije imalo željeni i obećavani efekat?

– Garancija postoji, ako bi se povećani dio PDV-a odrazio na anticipiranu, odnosno unaprijed dogovorenu raspodjelu za zdravstvo, a istovremeno smanjili ili ukinuli doprinosi za zdravstvo. Time bi se stvorile pretpostavke za cjelovitu reformu javnog zdravstva, gdje je stanje najgore. Ogromne finansijske dubioze, gubici u zdravstvu, loš menadžment i loša organizacija stvaraju uslove za lošu javnu uslugu. Generalno se mora javno zdravstvo i javno visoko školstvo staviti u poziciju finansiranja iz javnog novca. Potrebno je nametnuti visoke standarde u privatnom visokom školstvu i zdravstvu. Trenutno su to djelatnosti gdje se mnogi pojedinci neopravdano bogate na teret stanovništva. Umjesto odliva novca u privatne džepove, imali bismo priliv novca u efikasan i dobro plaćen javni sektor usluga u oblasti zdravstva i školstva, pri čemu mislim i na predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Da bi efekti povećanja PDV-a bili optimalni, šta je još potrebno uraditi? Je li nužna bolja raspodjela, ukidanje određenih ostalih nameta, doprinosa…?

– Optimalizacija je moguća. Modeli koji se zagovaraju počivaju na principima preraspodjele dohotka, tako da se istovremeno dobije pravedniji i efikasniji poreski sistem. Izmjene bi se odnosile na opštu poresku stopu u sistemu poreza na promet proizvoda i usluga u sistemu obračuna poreza na dodatnu vrijednost (PDV) i doprinosa na dohodak. Povećanjem stope PDV-a na maksimalnih 25% ne bi došlo do distorzije efekata poreza, odnosno odluke pojedinca da više ili manje troši, jer se radi o relativno visokoj tražnji.

​Zbirna stopa

​Promjene u sistemu doprinosa bi se ogledale u ukidanju doprinosa za zdravstvo i za nezaposlene. Efekat regresivnosti poreza usljed povećanja opšte poreske stope može se ispraviti kroz povećanje ličnih dohodaka usljed smanjenja stopa doprinosa i povećanja ličnog odbitka kod poreza na dohodak i njegovo vezivanje za prosječnu platu iz prethodnog perioda, sa sadašnjih 300 KM na 70% prosječnog dohotka, uz zadržavanje poreskih olakšica.

Stoji li tvrdnja da je povećanje stope novi namet za građane? Koliko će to uticati na život ljudi i možemo li očekivati nova poskupljenja robe i usluga?

– Očekivani rezultati poreske reforme i optimalizacije poreske strukture bi se ogledali u ukidanju doprinosa za zdravstveno osiguranje. Prijedlog se zasniva na zbirnoj stopi na neto plate od 36,06%, tj. sa stopom na bruto plate od 23% i zadržavanje doprinosa na dohodak uz povećanje ličnog odbitka na iznos 70% prosječne plate i uvođenje progresivnih stopa od 10, 15 i 20%. Sve to bi dovelo do novih investicija i zapošljavanja, rasta javnih prihoda kroz povećanje zaposlenosti, održivost sistema penzionog osiguranja i rast penzija, rast zdravstvene potrošnje per capita, rast primanja građana, povećanje lične, investicione i opšte potrošnje, te smanjenje sive ekonomije.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Autor: Miren Aljić)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.