Tuzla: LGBTQ zajednica živi u strahu od diskriminacije i nasilja

05.12.2019 10:14
 

Kako bi se stvorilo sigurnije okruženje za pripadnike LGBTQ zajednice, potrebno je raditi na zagovaranju poštivanja ljudskih prava ove marginalizirane grupe, te na senzibiliziranju javnosti i službenika u javnim institucijama, istaknuto je tokom javne diskusije „Mapiranje ljudskih prava u medijima sa fokusom na zaštitu prava LGBTQ osoba“ koja je održana u Tuzli.

Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinara je mišljenja da se ljudskim pravima LGBTQ osoba mediji bave manifestaciono ili incidentno i da bi urednici trebali raditi na povećanju broja medijskih sadržaja o pravima i interesima ove društvene grupe. “Kada se radi o izvještavanju medija o ljudskim pravima marginaliziranih grupa, dio novinara se ponaša kao da se ne radi o ljudima koji imaju svoje potrebe, pa kreiraju medijske sadržaje na bazi senzacionalizima, šireći stereotipe i predrasude”, smatra Divković.

Istraživanja o statusu ljudskih prava LGBTQ osoba pokazuju da je preko 60 posto pripadnika ove zajednice doživjelo diskriminaciju, a da njih 83 posto nije prijavilo kršenje ljudskih prava, s obzirom na to da strahuju za svoju sigurnost i nemaju povjerenja u institucije.

Dajana Bakić, izvršna direktorica Tuzlanskog otvorenog centra kaže da LGBT osobe još uvijek ne prijavljuju probleme sa kojima se suočavaju zbog straha od autovanja jer bi morali da priznaju da su doživjeli diskriminaciju na osnovu rodnog identiteta, što je teško u homofobnom i patrijahalnom društvu. “LGBTQ zajednica živi u strahu od diskriminacije i nasilja koje može doživjeti od institucija i šire javnosti. Također, LGBTQ osobe ne poznaju dovoljno mehanizme pomoću koji im stoje na raspolaganju i gdje mogu prijaviti kršenje ljudskih prava i tražiti zaštitu”, ističe Bakić,  naglašavajući da je jako važno da mediji ovoj problematici pristupaju profesionalno i objektivno, bez senzacionalizma i sa istraživačkim pristupom problemima i potrebama LGBT osoba.

Zoran Pelemiš iz Udruženja Vaša Prava BiH je mišljenja da svi društveni akteri trebaju dati veći doprinos promociji i zaštiti kako bi se ljudska prava počela poštovati u BiH u potpunosti. “Ne možemo govoriti o sudskoj praksi kada su u pitanju slučajevi kršenja ljudskih prava LGBTQ osoba, jer teško dolazimo do predmeta. Razlog je što se LGBT osobe rijetko odlučuju na prijavljivanje krivičnog djela, upravo zbog straha i nepovjerenja u sistem”, navodi Pelemiš, naglašavajući da bi slučajevi kršenja ljudskih prava pripadnika LGBT zajednice pomogli da se dođe do informacije kakva je praksa kod pojedinih bh. sudova, te da li oni postupaju u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu Tuzla ističe da mediji jesu promotori sistema društvenih vrijednosti, ali stari sistem koji je nekada važio je urušen i sada bh. zajednica nije u stanju da uspostavi neke nove vrijednosti.  “Gdje god zagrebete imamo kršenje ljudskih prava, manjina smo postali svi koji želimo da živimo slobodno jer logika kolektivnih identiteta je zgazila pojedinca i to nije problem samo ove sredine već problem civilizacije”, kaže Osmančević.

Sudionici javne diskusije su zaključili da bi mediji trebali više izvještavati o konkretnim životnim pričama, uspjesima i problemima LGBTQ osoba, poštujući standarde novinarske etike, kako bi profesionalnim i etičnim pristupom unaprijedili kvalitet medijskih sadržaja o ovom temi, te doprinijeli većem infomisanju javnosti. Također, jedan od mehanizama za poboljšanje položaja pripadnika LGBTQ zajednice u BIH jeste senzibiliziranje javnosti i konstantna edukacija sa predstavnicima bh. institucija.

Javna diskusija održana u Tuzli dio je projekta “Mediji za ljudska prava“ koji implementira Udruženje/udruga BH novinari u saradnji sa Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju ProEduca, a uz finansijsku podršku Evropske unije.

(TIP)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.